Šef parlamenta CRNE GORE se sastao sa predsjednikom Odbora za vanjske poslove Velike narodne skupštine Turske… (foto, video)
Planovi Mandića su da etnički svede Crnogorce na 10 %,sve radi da uništi Crnu Goru i promijeni joj demografsku sliku…
Crnogorske i građanske partije su partije kukavica,ispred nosa se ruši i omalivažava Crna Gora! Crna Gora ,gori DPS,SDP,SD,LP,URA se cešlja!
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić sastao se danas sa Fuatom Oktajem, predsjednikom Odbora za vanjske poslove Velike narodne skupštine Turske (VNST), a dvojica zvaničnika su, između ostalog, razgovarala o statusu iseljenika koji žive u toj državi.
“Mandić i Oktaj su se saglasili da su odnosi između Crne Gore i Turske izuzetno dobri, te da se konstantno kreću uzlaznom putanjom. Predsjednik Mandić je dodao da te odnose posebno krase brojni iseljenici koji žive u Turskoj.
Dva predsjednika su, u tom kontekstu, razgovarali o statusu iseljenika i inicijativi predsjednika Mandića da dobiju pravo na državljanstvo Crne Gore, dodajući da su posebno iseljenici u Turskoj neraskidivo vezani za našu zemlju, te da je tokom razgovora sa njima u Istanbulu u decembru prošle godine dobio snažnu podršku za sprovođenje te ideje”, saopštio je kabinet šefa parlamenta.
Oktaj je Mandiću, kako je saopšteno, prenio pozdrave predsjednika Turske Redžepa Tajipa Erdogana i predsjednika VNST Numana Kurtulumuša.
Govoreći o aktuelnim dešavanjima na istoku Evrope i na Bliskom istoku, Mandić i Oktaj su se saglasili da mir nema alternativu, a Oktaj je rekao da je Crna Gora „ostrvo mira i sjajna zvijezda na Balkanu“.
Dvojica zvaničnika su se saglasila da je od izuzetne važnosti jačanje saradnje u oblasti infrastrukture i energetike, gdje su posebno istakli izgradnju auto-puta prema Beogradu, rekonstrukciju željeznice, koncesiju aerodroma i izgradnju jadransko-jonskog puta, kao i investiranje u obnovljive izvore energije, piše u saopštenju.-vijesti.me
U Turskoj danas živi oko 2 miliona Bošnjaka i 9 miliona Srba
NEVJEROJATNA SPOZNAJA: 10 miliona Turaka ima hrvatske korijene?!
• Bošnjaci u Turskoj su osobe koje se izjašnjavaju kao etnički Bošnjaci, podrijetlom iz Bosne i Hercegovine, Sandžaka i drugih bivših jugoslavenskih republika
Turska je vrlo malo, ili nije nimalo, “naša” (muslimanska). Tursko je potpuno NAŠA – srpska, hrvatska i muslimanska. U Turskoj danas živi oko 2 miliona Bošnjaka, 9 miliona Srba i oko 10 milijuna Hrvata. Manja polovina Turaka su članovi građanskih, radničkih, socijaldemokratskih, lijevih i komunističkih, marksističkih i lenjinističkih stranaka, kakva je recimo Turska komunistička stranka.
Na popisu stanovništva u Turskoj 1965. godine 17.627 turskih državljana je navelo da govori bosanski jezik kao prvi jezik, što je oko 0,05% od ukupnog broja stanovnika u Turskoj. Bošnjaci u Turskoj uglavnom žive u pokrajinama Kocaeli, Sakarya, Kırklareli i İzmiru. Bosanski jezik kao drugi jezik, navelo je 34.892 osobe.
Treba istaći, da je broj Bošnjaka u Turskoj mnogo veći i da se pretpostavlja da je broj Bošnjaka koji žive u Turskoj između 101.000 i 2 milijuna građana Turske.
Najpoznatiji od Bošnjaka u Turskoj je Bülent Ecevit Veliki Reformator, koji je Tursku uveo u EU. Najpoznatiji Hrvat je Süleyman Demirel, a najpoznatiji Srbi su: Bajica Nenadić poznatiji kao Mehmed-paša Sokolović, tvorac čuvenog mosta u Višegradu, i Mihajlo Latas poznatiji kao Omer-paša Latas.
VIŠE NAS JE TAMO: 9 miliona Srba živi u Turskoj
• U Turskoj živi devet miliona Srba koji i dаn-dаnаs govore srpski i svаko od njih znа koje je prezime porodicа nosilа i kojа je krsnа slаvа kuće bilа!
Mit o Čikagu kao najvećem “srpskom” gradu posle Beograda opstao je samo zahvaljujući činjenici da je decenijama bilo politički nekorektno reći da ta titula zapravo pripada Istanbulu:
Na obalama Bosfora živi čak tri miliona ljudi poreklom sa ovih prostora – otkriva Dragan Milosavljević, predsednik Društva srpsko-turskog prijateljstva “Inat”
Prenosimo vam neke od njegovih izjava.
Ko je koga jahao
Jednom sam rekao jednom profesoru iz Ankare da je dovoljno što su nas jahali više od 400 godina, a on mi je odbrusio: “Pitanje je ko je koga tu jahao, vi Srbi ste imali izvršnu vlast kao veliki veziri, kakvi sultani!”
Tako je samo u periodu od 1543. do 1612. Godine, Srbija doprinela vođenju carstva s 13 velikih vezira, sedam njihovih zamenika, 23 vezira, osam admirala (kapudin-paša), brojnim guvernerima provincija i s bezbroj velikih defterdara (šefova finansija) i najviših administrativnih službenika.
Turci preuzeli neke srpske reči
U Beogradu živi oko 1.000 Turaka, a pretpostavlja se da ih na Kosovu i Metohiji ima još oko 30.000, mada su mnogi od njih podelili sudbinu komšija Srba. U srpskom jeziku ima oko 8.000 turcizama, a u turskom 1.000 srbizama. Dok smo mi preuzeli od Turaka: inat (čvrsto verovati), organ, dušek, (“tuzla” na turskom znači “so”), Turci su od nas nasledili reči: kašika, dušman…
Turska je za Srbe bila Amerika
U 15. i 16. veku u Srbiji nije bila toliko razvijena svest o naciji. Srpski velikaš nikako nije musavog i dronjavog kmeta doživljavao kao brata po krvi! Vera se menjala kao što se danas menjaju političke stranke, a u islam je masovno prelazilo sitno plemstvo.
U srednjem veku Turska je bila isto što i danas Amerika. Turska carevina je u svom sastavu imala 32 zemlje, nikad nije spaljivala veštice, a Jevreji su tu nalazili spas. Prva velika migracija Srba u Tursku odigrala se u vreme Berlinskog kongresa.
Srpki jezik govorili i sultani
Naša istorija prećutala je da su na prostorima turske imperije u službenoj upotrebi bila čak četiri jezika: turski (za svakodnevne razgovore), arapski (jezik religije jer je njime napisan “Kuran”), zatim persijski (književni jezik) i – srpski, kao jezik diplomatije i vojske. I sultani su govorili srpski jer se smatralo da samo neobrazovani ne govore ovaj jezik.
Turčinu za dolazak u Srbiju treba garantno pismo
Hrvati su podigli svoju tekstilnu industriju zahvaljujući Turcima, a mi smo tu šansu propustili. I to zbog viza. Niko ne zna da Turčinu za dolazak u Srbiju treba garantno pismo i još da ga čeka prijatelj na aerodromu, inače će ga naši vratiti.
Vize su uvedene devedesetih za vreme rata, a njihovo ukidanje vlada još nije stigla da stavi na dnevni red. Ma čak i Turčinu koji ima Šengen treba tranzitna viza kroz Srbiju. Zamislite koliko Srbija gubi, oko tri miliona Turaka radi u zapadnoj Evropi. Kad bi samo milion prošlo kroz Srbiju na putu za otadžbinu, zaradili bismo više nego da imamo naftovod.
Beograd u Istanbulu
Izgleda da je bivši ambasador Tuske u Beogradu Hasan Oktem bio u pravu kad je, predajući akreditive tadašnjem premijeru Vojislavu Koštunici, u šali rekao da je inat najpoznatija turska reč u Srbiji. Dok Srbija ne haje za brojnu dijasporu u Turskoj, njeni potomci nisu zaboravili zavičaj, pa se kod Istanbula prostire Beogradska šuma na 6.000 hektara, a grad se diči crkvom Beogradske Bogorodice. Dok Beograd ima Stambol kapiju, u Istanbulu je podignuta Beogradska kapija!
U Istanbulu skoro tri miliona ljudi poreklom iz Srbije
Mit o Čikagu kao najvećem “srpskom” gradu posle Beograda opstao je samo zahvaljujući činjenici da je decenijama bilo politički nekorektno reći da ta titula zapravo pripada Istanbulu. Jer, na obalama Bosfora živi čak tri miliona ljudi poreklom sa ovih prostora, koje smo vekovima pežorativno nazivali “poturicama”.
Naravno, nije reč o klasičnoj emigraciji koju su decenije za nama poterale u pečalbu, već o iseljenicima koji su stotinama godina tamo, islamske vere i turskih imena, ali čvrsto vezani za šaku zemlje sa koje su im pradedovi otišli…
Apsolutno su svesni svog porekla, sa neverovatnim ponosom to ističu, smatrajući sebe počastvovanim zbog toga što su im koreni u Srbiji!
Pazite, nekima od njih su preci još pre 300, pa i 400 godina naselili te prostore, ali oni i dan-danas govore srpski i svako od njih zna koje je prezime porodica nosila i koja je krsna slava kuće bila…
U Istanbulu tri, u čitavoj Turskoj devet miliona vodi poreklo iz Srbije
Ako vam je frapantna brojka od tri miliona u Istanbulu, šta reći na podatak da je to tek trećina od ukupnog broja koliko ih je u Turskoj?! Govorimo o devet miliona duša, a to nije moja pretpostavka, već podatak, nešto o čemu se ovde ćuti.
Karadžić živi u naselju Bajram Paša
Obilazeći svojevremeno jednu od najvećih istanbulskih opština Bajram paša i razgovarajući sa ljudima koji u njoj žive, a 90 odsto od 350.000 koliko ih ima je našeg porekla, prišao mi je čovek da mi ponosno kaže da su se njegovi nekada davno prezivali Karadžić i da zna koju su slavu slavili, da sa generacije na generaciju prenose srpski jezik i da mu nikada neće biti jasno zbog čega ne može da bude ono što smo pomenuli – Srbin musliman?!
NEVJEROJATNA SPOZNAJA: 10 milijuna Turaka ima hrvatske korijene?!
Nedavno sam pročitao upravo na ovom portalu službene brojke Državnoga ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske o hrvatskim iseljenicima. Mislim da su te brojke netočne, proizvoljne, pogotovo ako se preskoči činjenica koja kaže koliko, primjerice, američkih građana imaju hrvatsko podrijetlo. To je bitno. A to me je naučio Nelson Mandela kad sam s njim radio intervju u Pretoriji 1995. godine.
Kad sam ga upitao koliko živi Hrvata u njegov zemlji, on mi je odgovorio malim uvodom, koji mi je otvorio oči pa sam posve drukčije kasnije gledao svaku dijasporu, a tako i hrvatsku. Mandela je najprije rekao da su po njegovu saznanju hrvatski moreplovci prije Magellana doplovili na jug Afrike i tu su neki ostali živjeti.
Dogodilo se to početkom 16. stoljeća, tvrdio je Mandela, pa je rekao kako tada Hrvati nisu imali svoju državu, povijest naseljavanja i raseljavanja ljudi raznih naroda pisali su oni koji su imali svoja kraljevstva, carstva i države. Tko bi znao za Magellanov pothvat da je bio Hrvat?
Hrvati u Africi i Turskoj
Iz njegove priče sam shvatio da je stotinjak tisuća građana te zemlje na jugu Afrike, koji imaju hrvatsko podrijetlo. Po toj logici, onda treba pitati, koliko američkih građana imaju hrvatsko podrijetlo, hrvatske korijene, koliko kanadskih, australskih, turskih…
Ako rečeno bude mjerilo i statističko pravilo raseljavanja naroda, onda bismo morali uvažiti tezu jednog bosanskog Turčina (kao desetogodišnjak odselio iz Sarajeva u Istanbul), koji je doktorirao na hrvatskoj djeci koje su Turci odvodili u sepetima u Tursku ili zarobljavali u bitkama.
On je uzeo četiri stoljeća osmanlijske vladavine u Bosni i Hercegovini i nekim dijelovima Hrvatske pa je došao do broja od 10 milijuna Turaka koji vuku hrvatsko podrijetlo.
Dakle, po spoznanju doktora Abaza od 78 milijuna živućih Turaka u Turskoj, 10 milijuna imaju hrvatske korijene. Ako je tomu tako, a izgleda da jest, najveća i najbrojnija hrvatska dijaspora je ona turska.
Abaz je u svojoj doktorskoj dizertaciji, godinama kopajući po arhivi u Istanbulu, brojio, zbrajao i došao do, za nas, zapanjujuće brojke. Samo jedne godine (1493., kad se dogodila i Krbavska bitka), kaže on, dopremljeno je u sepetima 10 tisuća hrvatske djece iz Bosne i Hrvatske.
Sad mi je donekle jasno zašto je samo predsjednik Turske Demirel, jedini od svih predsjednika zemalja na svijetu, došao Tuđmanu na pokop. Tada je onako, kao uzgred, rekao da i on vuče daleko hrvatsko podrijetlo iz Bosne. Možda je i neki njegov pradedo došao u Tursku u sepetu. Andrić je to opisao u svojoj poznatoj priči Danak u krvi. Taj hrvatski danak u krvi trajao je pet vjekova.
Hrvati u Argentini i Australiji
Prema podacima Državnoga ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, danas u svijetu živi više od 3 milijuna Hrvata i njihovih potomaka, dok neki smatraju da se taj broj penje i do 4 milijuna.
Tako kažu, da u Argentini živi 250 tisuća Hrvata. Bilo bi zanimlijvo znati koliko argentinskih građana vuku hrvatsko podrijetlo. Hrvati su se u Argentinu u većem broju počeli doseljavati poslije 1848. godine, a taj se broj povećavao sve do 1918. Valja spomenuti da su Hrvati pojedinačno na ovo područje počeli dolaziti već od sredine 18. stoljeća.
Prvi sigurni povijesni podaci postoje za hrvatskog isusovca Nikolu Plantića, rođenog u Zagrebu 1720. godine koji je na područje tadašnje Argentine došao godine 1748.
Po toj procjeni u Australiji živi 250 tisuća Hrvata. Prema posljednjem popisu stanovništva od 2006. godine, 118.051 osoba se izjasnila da je hrvatskog podrijetla, što čini 0,56% od ukupnog stanovništva Australije.
Australsko Ministarstvo vanjskih poslova smatra da u Australiji živi oko 150.000 Hrvata dok se u hrvatskoj zajednici tvrdi da Hrvata ima 250.000. U 2016. godini u Australiji se sprema popis stanovništva pa bismo uskoro mogli dobiti i novije podatke. Hrvati su se u Australiju počeli doseljavati već sredinom 19. stoljeća.
Hrvati u Kanadi
Također, slično Australiji, procjenjuje se da u Kanadi živi 250 tisuća Hrvata. Temeljem procjene Veleposlanstva RH i Generalnog konzulata u Kanadi, Hrvatskih katoličkih misija, popisa stanovništva Kanade, te temeljem samih procjena hrvatske zajednice – smatra se da danas u Kanadi živi oko 250 tisuća hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka.
Najviše Hrvata je nastanjeno u provincijama Ontario, British Columbia, Alberta, Quebec i Manitoba, te u gradovima: Torontu, Mississaugi, Vancouveru, Montrealu, Winnipegu i Calgaryu.
Hrvatski iseljenici u Njemačkoj su priča za sebe
Po nekoj procjeni u Njemačkoj živi 400 tisuća Hrvata. Hrvati su počeli naseljavati Njemačku još u 19. stoljeću. No, kako navodi dr. Adolf Polegubić u tekstu o dužobrižništvu Hrvata u ovoj zemlji, u Njemačkoj je prije Drugoga svjetskog rata bilo vrlo malo Hrvata i njihov je broj gotovo zanemariv. Oni koji su bili u
Njemačkoj radili su kao obični radnici u rudarstvu i industriji. U to vrijeme Hrvati su ponajviše iseljavali u prekooceanske zemlje. Najveći broj Hrvata u Njemačku pristigao je na ‘privremeni rad’ 60-ih i 70-ih godina prošloga stoljeća. Posebice nakon što je Njemačka 1968. godine potpisala ugovor s Jugoslavijom o razmjeni radne snage. Ova emigracija, pored političkog, imala je uglavnom ekonomski karakter.
U Saveznoj Republici Njemačkoj danas, prema podacima Veleposlanstva RH u Berlinu i Hrvatskih katoličkih misija, živi preko 350.000 Hrvata. Hrvatski dužobrižnički ured spominje čak i brojku od 400 tisuća.
Najspornija je brojka hrvatskih iseljenika u Sjedinjenim američkim državama. Hrvatska dijaspora u SAD-u jedna je od najbrojnijih u svijetu. Temeljem procjena Veleposlanstva Republike Hrvatske i Generalnih konzulata RH u SAD, Hrvatskih katoličkih misija, popisa stanovništva u SAD-u, te temeljem same procjene hrvatske zajednice, u SAD-u danas živi oko 1 200 000 Hrvata i njihovih potomaka.
Razdoblje masovnijeg iseljavanja iz Hrvatske u SAD započelo je potkraj 19. st., između 1890. i Prvog svjetskog rata (procjenjuje se da je u tom razdoblju iz Hrvatske u SAD iselilo 500.000 Hrvata). Između dva rata iz Hrvatske se iselilo oko 150.000 ljudi u SAD.
Na kraju, opet se vraćam u Tursku. Ako je istina što je u svojoj doktorskoj dizertacijii napisao Abaz, onda je neoprostivo hrvatskim ljudima koji su istraživali hrvatsko iseljeništvo i o tome pisali, kako su zaboravili na Hrvate koji su u sepetima, kao dječaci, otpremani u Tursku.
Notorna istina da je 18 vezira i velikih vezira bilo podrijetlom Hrvati i da je 150 godina jedan od službenih jezika na Porti bio i hrvatski jezik. Točnije, bila je to hrvatska bosanska ikavica.
BONUS VIDEO: Predsjednik Skupštine sa predsjednikom Odbora za vanjsku politiku Velike narodne skupštine Turske
