JOŠ JEDAN POKUŠAJ ISTORIJSKOG REVIZIONIZMA: Tito na sramnom udaru rušitelja… (foto)

Kao predsjednik Jugoslavije, Tito je posebno uvažavao doprinos Crne Gore u pobjedi nad fašizmom, i zahvaljujući tome naša država je u decenijama nakon Drugog svjetskog rata doživjela sveukupan preporod.

Zaključno sa 1980. godinom njegove smrti, u Crnoj Gori je otvoreno 100.000 novih radnih mjesta, industrijska proizvodnja uvećana je 40 puta, nacionalni dohodak porastao sa 50 na preko 1.800 dolara, osnovane su sve značajnije institucije kulture, uključujući Univerzitet i Akademiju nauka, i stvorena istinska intelektualna elita

Najava rukovodioca Službe za građane u Glavnom gradu i lidera Slobodne Crne Gore Vladislava Dajkovića da će podnijeti inicijativu za uklanjanje spomenika Josipu BrozuTitu, izazvala je brojne, uglavnom negativne reakcije.

Obrazlažući navodne razloge za ovakvu inicijativu, Dajković je između ostalog naveo kako je ,,Crna Gora jedna od posljednjih zemalja Evrope koja se još nije suočila sa neslavnom komunističkom prošlošću“, kazao kako je ,,duboko svjestan nepravdi i zločina koje su činili komunisti na području Crne Gore“, te iskazao nadu da će ,,Podgorica poći u korak sa brojnim drugim evropskim gradovima koji su se suočili sa nasljeđem totalitarnih režima, među kojima je bio i režim Josipa Broza Tita“…

No, jasno je da za demaskiranje ovog, još jednog u nizu pokušaja istorijskog revizionizma, ne treba mnogo napora.

Da bi se stvari pojednostavile, na stvarne ciljeve pokretača ove inicijative – notornog eksponenta velikosrpskih krugova koji se do danas nijesu pomirili s vaskrsnućem Crne Gore poslije Drugog svjetskog rata, zapečaćenim 21. maja 2006. godine– mogle bi ukazati riječi izgovorene prilikom otvaranja spomenika Titu, 19. decembra 2018. godine.

– Josip Broz Tito bio i ostao personifikacija antifašizma na ovim prostorima, kao jedinog snažnog temelja građanske Crne Gore i dovoljno širokog okvira za sve njene identitetske različitosti. I oni koji danas ne gledaju blagonaklono na njegov lik i djelo i u jednom dijelu opravdano kritikuju njegov odnos prema političkim neistomišljenicima, teško mogu osporiti činjenicu da je Josip Broz najznačajnija istorijska ličnost koja je potekla s ovih prostora.

Kao predsjednik Jugoslavije, Tito je posebno uvažavao doprinos Crne Gore u pobjedi nad fašizmom, i zahvaljujući tome naša država je u decenijama nakon Drugog svjetskog rata doživjela sveukupan preporod.

Zaključno sa 1980. godinom njegove smrti, u Crnoj Gori je otvoreno 100.000 novih radnih mjesta, industrijska proizvodnja uvećana je 40 puta, nacionalni dohodak porastao sa 50 na preko 1.800 dolara, osnovane su sve značajnije institucije kulture, uključujući Univerzitet i Akademiju nauka, i stvorena istinska intelektualna elita – rekao je tom prilikom tadašnji gradonačelnik Ivan Vuković.

Danas, šest godina kasnije i četiri godine nakon 30. avgustovskog ,,oslobođenja i osvježenja“ više je nego očigledno (onome ko hoće da vidi) – na udaru je sve crnogorsko, ono što ide (ili je išlo) u korist ove države. Zato, upravo zbog napretka i emancipacije Crne Gore ostvarenog tokom decenija u kojima je uticaj Josipa Broza na dešavanja u tadašnjoj državi bio odlučujući, treba utrijeti svaki trag na njega. Počev od spomenika, pa redom…

SRAMAN ČIN 

Komentarišući ovu i slične inicijative, iz Saveza Udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata i antifašista Crne Gore inicijatorima tih ideja poručuju da se okanu ćorava posla.

– Nakon ,,oslobođenja i osvježenja“ stiglo je na red rušenje spomenika. Obelisk velikom vojvodi Mirku, kao nekad, baciti u Moraču, Mauzolej oburdati niz lovćenske litice, a Tita, predlaže neki Dajković zadužen za vezu sa glasačima, pretvoriti u prah i pepeo. Svi sunarodnici, zaboravlja pomenuti predlagač- rušitelj, bili su zadnji put u jednoj državi koju su pobjedom nad fašizmom i domaćim izdajnicima stvorili Tito i partizani. Tada i više nikada. Zato Dajkoviću, okani se ćorava posla. I ti i svi stari i novi rušitelji Crne Gore – poručili su iz SUBNORA.

Ničija, dodaju, a posebno njihova ,,nije i neće gorjeti do zore“.

– Karavan prolazi, Tito i antifašistička Crna Gora ostaju. Svoji na svome – zaključili su iz SUBNORA Crne Gore.

Inicijativa Dajkovića naišla je na oštru reakciju i OBNOR-a 1941-1945 Podgorice.

– Povodom inicijative lidera Slobodne Crne Gore Vladislava Dajkovića da se iz Podgorice ukloni spomenik Josipu Brozu, OBNOR-a 1941-1945 Podgorice oštro podiže glas i osuđuje ovaj sraman čin. Prosto je za nevjerovati u antifašističkoj i slobodarskoj Podgorici, da uopšte neko dođe na tu ideju, a kamoli da je tako javno iznosi.

Za OBNOR-a 1941- 1945 Podgorica, pokretanje inicijative za uklanjanje Titovog spomenika u Podgorici je van pameti, neljudska, nepoštena, nepristojna i nije ništa drugo do pokušaj falsifikovanja istorije i u suprotnosti je sa vrijednostima antifašizma i demokratije – poručili su iz OBNOR-a 1941-1945 Podgorice.

Kao nastavljači njegovanja revolucionarnih tradicija i ideje slavne NOB- e koji drže do časti, slobode, patriotizma i antifašizma i čuvaju uspomenu na poginule borce NOR- a, opomenuli su protogoniste ovakvih i sličnih inicijativa na slobodarsku tradiciju Podgorice i ovog naroda i pozvali ih da se okanu vrijeđanja antifašističkih osjećanja.

– Naša je trajna obaveza da nikada ne zaboravimo one koji su svoje živote položili za slobodu Crne Gore i naše nekadašnje domovine od Triglava pa do Đevđelije. Izražavamo protest i neslaganje sa podnosiocem ove inicijative da se iz Podgorice ukloni spomenik Josipu Brozu i apelujemo na Skupštinu glavnog grada da odbaci ovako necivilizovanu inicijativu – poručili su iz OBNOR-a 1941-1945 Podgorica.

SKRETANJE PAŽNJE

Inicijativa lidera Slobodne Crne Gore da se ukloni spomenik Josipu Brozu naišla je na oštre reakcije i dijela odbornika u Skupštini glavnog grada.

– Politički marginalci, koji se ovih dana javljaju sa raznim idejama i inicijativama, a podršku kod građana imaju u vidu statističke greške, ne rade to zbog namjere da istu sprovedu u djelo, već da dobiju medijski prostor i makar malo skrenu pažnju velikog vođe na sebe. Tako je i sa ovom kvazi inicijativom koja je najavljena, a tiče se rušenja spomenika Josipu Brozu Titu.

Nije problem u personi koja to najavljuje, već u onima koji su im obezbijedili rukovodeća mjesta u strukturama Glavnog grada, za čiji račun oni o trošku građana danas vrše partijsko i porodično zapošljavanje u gradskim preduzećima i službama – poručio je odbornik DPS-a Stefan Ćulafić.

On je ocijenio da ovom ekscesu na političkoj sceni ne treba ni posvećivati preveliku pažnju.

– Ali, odgovornost za njihovo djelovanje treba jasno adresirati kao onima koji su vršioci vlasti u Glavnom gradu, a koji su doveli do toga da se ovakve indivudue u našem gradu pitaju – zaključio je Ćulafić.

Inicijativa lidera Slobosne Crne Gore da se iz Podgorice ukloni spomenik Josipu Brozu u Skupštini Glavnog grada neće imati podršku ni odbornice iz redova CIVIS-a Maje Vučelić.

– Ovakve sramne inicijative neće imati moju podršku. Ja poštujem našu istoriju, naročito period kada je naš glavni grad doživio najveći procvat, kada je dobio svoj univerzitet, klinički centar, kada su fabrike radile i proizvodile, kada su nas uvažavali u svijetu – poručila je Vučeljić.

Ovu inicijativu ne podržavaju ni u klupama Pokreta Evropa sad.

– Naš klub se protivi ovakvoj inicijativi i smatramo da postoje mnogo važnija pitanja za naše građane kojima treba da se bavimo – naveo je u odgovoru Pobjedi odbornik PES-a Branislav Radičević.

Asmir Pućurica iz Savjeta maldih DPS-a ocijenio je da u nedostatku razvojnih projekata, najavljena inicijativa za uklanjanje spomenika Josipu Brozu Titu predstavlja očajnički gest za spas odlazeće podgoričke vlasti.

– Pošto je lokalnim igračima sa klupe za rezervne zabludnjake ponestalo ideja, a svijetle budućnosti ni na vidiku, ostala je još matrica koju je patentirao Šapić u beogradskom SNS: udariti na sve vrijednosti po kojima smo prepoznati u civilizovanom svijetu i staviti tačku na uporna ,,pomirenja“ koja nam nude – ni manje ni više – sa fašizmom – naveo je Pućurica.

On je ocijenio da se ne udara slučajno na Josipa Broza Tita, već zbog toga što je omasovio narodnu pismenost i naučio sve narode da su u njihovim rukama njihova sudbina i budućnost.

– Poruka jučerašnjim političkim konvertitima: ne zalijećite se na temelje crnogorske države jer je u stubu njenog građanskog karaktera duboko uzidano ime Josipa Broza Tita. Veličina njegovog spomenika snažnija je od namjere revizionista da unište simbole kojima se poklanja čitav moderan svijet – poručio je Pućurica.

Burzan: Još jedna od Dajkovićevih besmislica

Inicijativu rukovodioca Službe za građane u Glavnom gradu, za Pobjedu je prokomentarisao i publicista Danilo Burzan.

– Otkako živimo vrijeme litijaške kontrarevolucije u prilici smo da śedočimo brojnim političkim smicalicama sa nemilim posljedicama po državu i građane, ali i nekim besmislicama, kakva je ova koju nudi jedan od prvaka u pljuvanju na sve što nije velikosrBsko. Taj Dajković ima sijaset izjava, kvalifikacija i predloga čiji je imenitelj isti – anticrnogorski.

Što se tiče njegove ideje o ,,izbacivanju“ Titova spomenika iz grada koji je decenijama nosio njegovo ime, više je nego stupidna. Čak i da ima većinsku podršku sadašnje većine u parlamentu glavnog grada, rušenje bilo kojeg spomenika je sumanuto.

Josip Broz Tito je istorijska ličnost koju poštuje cijeli svijet, posebno kao vođe naroda Jugoslavije u borbi protiv fašizma. Možda i taj Dajković misli da je njegov Draža bio predvodnik u otporu fašistima, te da bi četnički vođa trebalo da ,,zauzme“ Titovo mjesto i u istoriji i sa spomenikom na Bulevaru Svetoga Petra Cetinjskoga.

Zaboravio je, međutim, taj Dajković da je podgorički Bulevar Josipa Broza (po zakonu) jednako spomen-obilježje i da svoj prijedlog treba dopuniti – da bi bio još besmisleniji. No, vjerovatno će on izmisliti još koju stupidariju, jer za takve stvari dobija široku medijsku podršku u Vučićevoj Srbiji – naveo je Burzan. 

ANKETA

MIRA BOSANAC: Ja sam bila Titova pionirka, a nijesam nikada bila komunista. Rođena sam u Hrvatskoj, odrasla u Zemunu, živjela 10 godina u Bosni, 40 u Podgorici, državljanka sam Crne Gore, a imam i hrvatsko državljanstvo. Ne bih uklanjala nijedan spomenik, jer oni su spomenici prošlosti, bila ona dobra ili loša. Istoriju ne treba mijenjati. Bolje da se okrenemo životnim pitanjima. Treba pomoći onome ko nema krov nad glavom, hljeba da jede, a ne rušiti spomenike, jer i to košta. U mom ulazu ima troje podstanara, nemaju novca da plate stanarinu, jedan od njih je socijalni slućaj.

SLOBO KLIKOVAC: Nikad više takvoga državnika kao što je bio Josip Broz Tito nećemo imati. On zaslužuje da ima ne jedan, nego 10 spomenika, u Podgorici i u svim gradovima Crne Gore, koliko je uradio i za Crnu Goru i ondašnju Jugoslaviju. Kako nekome može pasti na pamet takva ideja. Kad se samo sjetim kako se živjelo za vrijeme Tita, sigurno, mogao si da ostaviš otvoren auto đe hoćeš da ne brineš hoće li ti ko iz njega što ponijeti.

 MARKO ĐELJOŠEVIĆ: Ja sam iz Zatrijepča. Ja sam za to da se ukloni spomenik Josipu Brozu Titu sa Bulevara svetog Petra Cetinjskog jer su moji bili na Golom otoku zbog Tita. Ako bi došlo do toga da se uklanja njegov spomenik, rado bih došao da prisustvujem tom činu.

GORAN SLIJEPČEVIĆ: Ovo je veoma osjetljivo pitanje i nije pravi momenat za to. Što micati Titov spomenik? Treba graditi nove. Ali treba da se zna kome treba dizati spomenike, a kome ne. Treba da se stave u proceduru, da se pokrene javna debata za sva spomen-obilježja, ne samo za ovaj. Mislim da je pametnije da se okrenemo životnim stvarima, koje nemaju za cilj da nas dijele, nego da se rješavaju problemi, pomogne ljudima kojima je to potrebno.

Spomenik iz nekadašnje kasarne u Maslinama

Spomenik Josipu Brozu Titu, skulptura u bronzi visoka 2,2 metra, koju je 1948. godine izradio čuveni vajar Antun Augustinčić, bio je postavljen kod Titove rodne kuće u Kumrovcu. Tokom godina četrdeset primjeraka tog spomenika izliveno je i postavljeno širom SFR Jugoslavije. Jedan od njih bio je postavljen u dvorištu tadašnje kasarne ,,Josip Broz Tito“ u Maslinama, a svečano je otkriven 11. juna 1982. godine, povodom obilježavanja 40 godina od osnivanja Pete proleterske brigade.

Na sadašnju lokaciju taj spomenik prenesen je onakav kakav je nekad bio u kasarni u Maslinama. Na stepeniku visine 15 centimetara, postavljen je originalni granitni postament iz kasarne u Maslinama, težak oko dvije tone i visok 80 centimetara, na kojem je statua Tita.

Dodatnu simboličku vrijednost ima sama pozicija na kojoj se nalazi – na početku dijela grada s desne obale Morače, onog koji se razvijao poslije Drugog svjetskog rata.

Dajković prijavio da je dobio prijetnje smrću

Radio Antena M prenijela je kako je Vladislav Dajković prijavio Upravi policije prijetnje smrću nakon što je najavio pokretanje inicijative za uklanjanje spomenika Josipu Brozu Titu iz Podgorice.

Prema njegovim riječima, izvjesni R. P. uputio mu je sa svog instagram profila psovke i prijetnje da ih treba pobiti zbog pomenute inicijative.

– Prema našim saznanjima R. P. je pripadnik danilovgradske policije. Najzad, smatrali smo da je atmosfera linča i progona zbog drugačijeg mišljenja prošlost, ali smo se nažalost prevarili – navedeno je u saopštenju Slobodne Crne Gore izdatom tim povodom.

izvor: pobjeda.me