SONJA Biserko, predsjednica Helsinškog odbora u Srbiji: Zvanični Beograd je rizik po mir i stabilnost u regionu… (foto)

Nijesu neočekivane kritične izjave brojnih predstavnika međunarodne zapadne zajednice, najžešće dolaze iz Njemačke, poput one Majkla Rota da „u Evropskoj uniji nema mjesta za Putinove sluge“.

BEOGRAD: Srbija, Zanimljivosti, vijesti, četvrtak, 18, 01. 2024… 09: 22… SONJA Biserko, predsjednica Helsinškog odbora u Srbiji: Zvanični Beograd je rizik po mir i stabilnost u regionu… (foto)

Balkan je, kako ističe Srećko Đukić, „linija ruske vatre, malignog ruskog uticaja“ zato jer je ovakva „ubjedljiva“ pobjeda Vučića problem i za Zapad koji ga još uvijek toleriše, mada mu poslije oružanog incidenta u Banjskoj sve manje vjeruje – kaže Biserko

Politika

Opšte je mišljenje da je Beograd sigurnosni rizik po mir i stabilnost u regionu. Naravno da će Vučić u tom slučaju ponovo igrati na rusku i kinesku kartu, ali EU, prije svega Njemačka, ima mogućnost da ga ucijeni tako što će Srbiji onemogućiti pristup evropskim fondovima – kaže Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora u Srbiji, za Pobjedu.

Ističe da je Banjska bila crvena linija poslije čega je uslijedio niz poteza Zapada – od slanja pojačanja KFOR-u, ubrzanog promišljanja proširenja EU uz znatna sredstva za zemlje Zapadnog Balkana za reforme i ekonomski oporavak, zatim američke odluke da prihvati zahtjev Prištine za kupovinu protivtenkovskih projektila „džavelin“ do posjete predsjednice Vjose Osmani Vatikanu.

POBJEDA: Da li je Njemačka otpisala Vučića kao partnera: Mihael Rot, predsjednik Odbora za spoljne poslove Bundestaga, mjesec poslije izbora kaže da Vučić više nije pouzdan partner EU jer u njoj nema mjesta za Putinove sluge?

BISERKO: Poslije Banjske (oružanog napada srpskih parajedinica na sjever Kosova), iza čega je bila i Moskva, Zapad je najzad shvatio svu ozbiljnost fragilnosti regiona, kao i destabilizirajući potencijal koji Srbija, uz podršku Rusije, ima.

Banjska je bila crvena linija poslije čega je uslijedio niz poteza Zapada– od slanja pojačanja KFOR- u, ubrzanog promišljaja proširenja EU uz znatna sredstva za zemlje Zapadnog Balkana za reforme i ekonomski oporavak, zatim američke odluke da prihvati zahtjev Prištine za kupovinu protivtenkovskih projektila „džavelin“ do posjete predsjednice Vjose Osmani Vatikanu.

Izbori su bili test izbornog inženjeringa i spremnosti autokratije da se održi na vlasti, pribjegavajući raznim vrstama mahinacija i zloupotreba, a ne test demokratije. O tome svjedoče brojni izvještaji kako lokalni, tako i međunarodne posmatračke misije.

Ove izbore je karakterisao pritisak na birače, kako u svom izvještaju ističe CRTA, koji je bio rasprostranjen i produbljen različitim mehanizmima, dobijajući sve suroviji karakter, uz mnogobrojne navode koji ukazuju na masivnu zloupotrebu podataka o građanima zarad političkog marketinga, pritisaka i potkupljivanja birača.

Zato nijesu neočekivane kritične izjave brojnih predstavnika međunarodne zapadne zajednice. Međutim, najžešće dolaze iz Nemačke, poput one Majkla Rota da „u Evropskoj uniji nema mjesta za Putinove sluge“. Balkan je, kako ističe Srećko Đukić, „linija ruske vatre, malignog ruskog uticaja“ zato jer je ovakva „ubjedljiva“ pobjeda Vučića problem i za Zapad, koji ga još uvijek toleriše, mada mu poslije oružanog incidenta u Banjskoj sve manje vjeruje.

Srbija je izgleda samo na evropskom putu, ali bez ambicije da se ozbiljno angažuje na neophodnim reformama koje bi svakako ugrozile aktuelnu vlast. To potvrđuju njegova politika, a i mediji koje kontroliše. Vučić će pokušati i dalje da balansira u znatno suženijem prostoru, jer finansijsku podršku, koja je najavljena na samitu EU – Zapadni Balkan (u Briselu), sigurno neće propustiti.

Aktuelna politika Zapada prema Zapadnom Balkanu datira još od 2008. godine, ali je očigledno da sazrijeva mišljenje da ne mogu zatvarati oči pred provokacijama Beograda i da EU mora ne samo mijenjati politiku nego i konačno djelovati.

Osim što kontroliše situaciju u Srbiji, Vučić je uspio da se Zapadu na samom početku svoje vladavine nametne kao jedini faktor na koga se sa sigurnošču mogu osloniti. Ali je činjenica da uprkos svim nastojanjima Zapada da pridobiju Srbiju, Srbija nikad nije bila udaljenija od EU, a odnos prema Rusiji je ključni test za pristupanje Srbije EU, jer je to, prije svega, vrijednosno pitanje.

POBJEDA: Da li je realna konstatacija poslanika EP Klemena Groselja (bio je šef posmatračke misije EP 17. decembra) da će se za Srbiju vrata za proširenje EU brzo zatvoriti?

BISERKO: Zvanični izvještaj OEBS-a o izborima očekuje se krajem februara, koji sigurno neće biti nimalo pozitivan. To će sigurno uticati na stav EU u budućem ophođenju sa Srbijom. Problem je i u tome što Zapad još nema odgovarajućeg partnera u opoziciji koji bi podržao njihovu politiku prema Kosovu.

Zapad je svjestan da Vučić nije više partner, ali još uvijek od njega očekuje pomak kada je riječ o Kosovu. Da bi ostavio otvorena vrata EU, Vučić je u međuvremenu najavio slobodan prolaz automobila s kosovskim tablicama kroz Srbiju, što je prethodno dugo bio povod za tenzije i brojne incidente, uključujući oružane.

Ovim gestom je ponovo stavio Zapad u nedoumicu jer, kao što je poznato, u datim geopolitičkim okolnostima zatvaranje kosovskog pitanja je njihov prioritet, a ne demokratija u Srbiji.

POBJEDA: Američki ambasador u Srbiji Kristofer Hil rekao je Vučiću da je SAD odobrila Prištini da kupi protivtenkovske rakete „džavelin“- Vučić kaže da je razočaran…. Radi li se o konačnom zaokretu zapadne politike prema Srbiji, zašto SAD nijesu osudile izbornu krađu?

BISERKO: Stejt department je osudio krađu kroz tri saopštenja, posljednje je bilo najoštrije. Izjavu američkog ambasadora u Beogradu Krisa Hila da se „Vlada SAD raduje nastavku saradnje sa Vladom Srbije po pitanjima od obostranog interesa“ svakako treba sagledavati u kontekstu njegovih prioriteta koje je definisao na samom početku svog mandata, a to je Kosovo i neutralisanje ruskog uticaja.

S obzirom na to da proevropska opozicija nije jasna u pogledu Kosova, stiče se utisak da je njegova procjena da je Vučić jedini koji može biti djelotvoran. Sada, kada se okončava proces zamjene registarskih tablica na Kosovu, ta je procjena uvjerljivija. Vjerujem da se situacija ipak mijenja i da će uslijediti značajnije promjene u ophođenju sa Srbijom.

POBJEDA: Ako je Zapad riješio da počne da otpisuje Vučića, kako će se to odraziti na Crnu Goru pošto je crnogorski režim usko povezan sa Vučićem?

BISERKO: Bojim se da tu neće biti velikih promjena s obzirom na to da velika većina misli isto kao i Vučić kada je riječ o Crnoj Gori. Većina misli da su na domaku pobjede u Crnoj Gori. Ali i ukoliko dođe do promjene, neće to biti ista situacija budući da niko od njih neće imati tako veliku moć kao Vučić.

Treba imati u vidu i činjenicu da se malo ko oglašavao u Beogradu povodom miješanja Moskve i Beograda u crnogorske prilike. Vjerujem da će se Crna Gora izboriti za svoju suverenost. Tu je činjenica da je ipak članica NATO i da Kvinta ipak djeluje mada još uvijek ograničeno.

POBJEDA: Fantomski birači kroje izborne rezultate po nalogu Beograda: počelo je u Crnoj Gori, preko Republike Srpske došli su do Srbije. Možemo li reći da počinje urušavanje „srpskog sveta“ bez obzira na onu Dodikovu priredbu od 9. januara?

BISERKO: „Srpski svet“ je doživio svoj vrhunac, ali malo je vjerovatno da može biti i realizovan mada je već daleko odmakao. Jer, kako je Aleksandar Vulin, kao glavni portparol projekta „srpski svet“, rekao i povodom proslave u Banjaluci:

„Proces ujedinjenja Srba je počeo i ne može se zaustaviti“. Mada je Međunarodni sud u Hagu odradio veliki posao, nije uspostavljen mehanizam koji bi obavezao Srbiju da uvažava presude tog suda i shodno tome se usredsredi na izazove sa kojima se društva u tranziciji bilo od rata ka miru ili od autoritarne vlasti ka demokratiji— suočavaju kada se treba boriti sa ratnim nasljeđem, odnosno nasljeđem masovnih kršenja ljudskih prava.

To bi podrazumijevalo i prihvatanje odgovornosti za ratove ‘90-ih, distanciranje od Miloševićevog projekta i naravno prestanak glorifikacije ratnih zločinaca koji danas dominiraju javnom scenom pogotovu u tumačenju tih ratova. Sve dok se ne osudi i porazi ideologija srpskog nacionalizma neće biti mira u regionu.

Posljednji događaji su ponovo bacili svjetlo na taj problem i Zapad je, čini se prvi put, primio k znanju i sve opasnosti koje on nosi, posebno uz svesrdnu podršku Rusije.

Problem je što Beograd nastavlja sa svojim aspiracijama imajući u vidu da predstoje važni izbori ove godine u EU i SAD i procjenjuje se da će doći do promjene stava prema Srbiji i njenim aspiracijama. Otuda i sve spekulacije o tri centra moći na Balkanu – Zagrebu, Beogradu i Tirani.

Devetog januara pređena crvena linija

– Kako se kosovsko pitanje privodi kraju, radikalizuje se situacija u BiH, posebno povodom proslave 9. januara, koja je ove godine takođe prešla crvenu liniju. Radi se o najozbiljnijoj provokaciji ikada na koju je Zapad opet reagovao veoma snažnim izjavama.

Pitanje je kakve će mjere i sankcije uslijediti. Čeka se završetak suđenja Dodiku u Sarajevu, što bi trebalo da bude kraj njegovoj političkoj karijeri. Ukoliko se ništa značajnije ne desi – onda sve to ukazuje na to da Zapad zbog neuralgičnih tačaka – od Ukrajine, Gaze i Palestine, Crvenog mora i brojnih drugih – još nije spreman za značajnije pospremanje Balkana- kaže SONJA Biserko.

izvor Pobjeda.me