VALENTINA Ostojić: Pet mitova o popisu… (foto)

I “Popis stanovništva je samo obična statistika, tako je svuda u svijetu.”…

PODGORICA: Crna Gora, Zanimljivosti, vijesti, srijrda, 08. 11. 2023… 07: 39… VALENTINA OSTOJIĆ: Pet mitova o popisu… (foto)

Pa.. i ne baš. Popis je osjetljiva tema za većinu društava širom svijeta, a kamoli u polarizovanoj sredini kao što je Crna Gora. Iako je izvorna ideja popisa bila da se praktično izbroje stanovnici, onda kada su uključena pitanja o etničkoj, rasnoj i nacionalnoj opredjeljenosti, popis je postao politička stvar.

Na primjer, već dugo se govori o tome kako je popis u SAD-u delikatno pitanje zbog pitanja o rasi i porijeklu. Interni izvještaj američkog Biroa za popis stanovništva navodi da, kada su upitani o državljanstvu i nacionalnom porijeklu, ispitanici u SAD-u „daju nepotpune ili netačne informacije o članovima domaćinstva, pokušavaju da prekinu intervju i djeluju vidno nervozno.”

Popisi izazivaju rasprave o manipulaciji podacima u Albaniji, Pakistanu, širom Afrike, SAD-u, Kini i Indiji dok su u zemljama poput Slovenije, Njemačke i Francuske, pitanja o etnicitetu odavno izbačena iz zvaničnog popisa. Liban je posljednji popis sproveo 1932. godine jer bi njegovo sprovođenje, zbog religijskih podjela, praktično bilo opasno po stabilnost i opstanak zemlje.

II “Ovaj popis će da pruži pravu i jedinu etnografsku sliku Crne Gore, jer više nema straha.”

Netačno. Brojke kod etničke pripadnosti, koje su u centru crnogorske rasprave, prirodno variraju tokom vremena jer se način na koji se ljudi etnički i kulturno identifikuju može promijeniti od jednog popisa do drugog. A zbog „evolucije u načinu na koji ljudi shvataju pojam etničke pripadnosti“ ti podaci će uvijek fluktuirati i nikada nijesu “konačni”.

Zbog toga je priča da će ovaj popis biti prava i jedina slika crnogorske etnografije samo ostrašćena besmislica, jer nije stvar u tome da se neko plašio da se izjasni, već u tome da je mijenjao percepciju sopstvenog etniciteta i nacionalnog opredjeljenja, a koji je uvijek rezultat svojevrsne propagande u javnom prostoru.

Nacija je socijalni konstrukt koji se obično posmatra u etničkom i građanskom smislu. Građanski, nacija je jednaka državljanstvu i državi kojoj pripadate, dok etnički ona ima veze sa vašim porijeklom. Što bi značilo da bi Hispanic / Latino Amerikanci u SAD- u, ako bi naciju posmatrali etnički, bili Latinosi, dok su građanski – Amerikanci.

Ono što je specifično za Crnu Goru je posmatranje nacije kroz političku i ideološku prizmu, a suštinski ni građansku ni etničku. Biti Srbin i biti Crnogorac u Crnoj Gori su skoro pa postali zasebni socijalni konstrukti koji okupljaju različita politička shvatanja.

III “Popis neće samo oni kojima smeta da bude više Srba.”

Popis per se ne smeta, već način na koji se sprovodi. Znajući da je popis političko pitanje od čijeg krivotvorenja može itekako politički da se profitira, nije li logično da se postavi okvir koji smanjuje prostor za malverzacije na minimum?

Samo oni koji imaju nešto da kriju, neće omogućiti takav okvir. Uostalom, od popisa 1991. postoji trend uvećanja srpske nacije “na štetu” crnogorske. Ako bi se ovim popisom taj trend nastavio, zacementirao bi se argument da se radi na strateškom brisanju crnogorskog identiteta.

To bi vjerovatno privuklo pažnju istraživača i naučnika iz čitavog svijeta, jer je to rijetki slučaj značajnog mjenjanja etnografske strukture a da pritom ne dolazi do fizički značajnih migracija. Ne bih rekla da takva slika u svijetu odgovara onima koji tu propagandu zagovaraju, podržavaju ili tvrde da ne postoji.

IV “Ne postoji razlog za neučestvovanje u popisu.”

Prikupljanje podataka planiranim popisom ove godine treba da se vrši terenskim ispitivanjem papirnim anketama (PAPI). O tome koliko je to zastarjela metoda najbolje pokazuje činjenica da od 2020. godine čak i one nerazvijene i manje razvijene afričke zemlje podatke za popis prikupljaju putem elektronskih anketa (CAPI) na tabletima i drugim elektronskim uređajima.

CAPI se koristi sa GPS-om koji omogućava identifikaciju preciznih geografskih koordinata tako da može da se vidi da li je popisivač stvarno ušao u domaćinstvo da intervjuiše ispitanike ili upitnik sam popunjava u parku pored upisane ulice sa nepostojećim ispitanicima.

Popunjeni upitnici elektronski bi direktno bili eksportovani u bazu, a ne bi se ručno unosili sa stotine hiljada papira što otvara novo polje za potencijalne malverzacije, gubitak i oštećenje upitnika.  I ovo nije nikakva napredna tehnologija već potpuno uobičajena i tipična tehnološka prisutnost u bilo kakvom prikupljanju primarnih podataka putem upitnika, koja vjerovatno ima i svoje mane, ali u načelu omogućava makar osnovni vid kontrole.

V “Hitno nam treba popisna statistika na osnovu koje ćemo donijeti važne strategije.”

Malo sjutra. Pojavile su se transparentne kampanje od strane već poznatih grupa kojima nacija i religija predstavljaju apsolutni, uzvišeni i jedini smisao života, u kojima “sugerišu” kako da se nArOd izjasni.

Ali po njihovim advokatima, bilbord “kO ti Je biO ĐeD?” služi da podstakne prikupljanje esencijalnih podataka o broju podstanara valjda? Kampanja je suštinski legalna, ali znajući da su njihovi tvorci bliski državno-administrativnom aparatu, svaka sumnja za malverzaciju je opravdana: jer postoji i namjera i mogućnost.

I kad smo već kod statistike, kako to da baš iz onih grupa iz kojih se danas agituje za statističko prikupljanje važnih podataka, do juče se mislilo da je Covid-19 izmišljen, da su brojke o umrlima namještene samo da bi se uvele vakcine preko kojih će nas čipovati Bil Gejts i masoni. Zemlja je ravna ploča a sve što se dešava je unaprijed režirano od strane vanzemaljaca i cia-e, i tako dalje. Najpouzdaniji izvor je uvijek bio trust me bro.

A kad se krenulo u popis čiji su uslovi kao iz kamenog doba, svi želimo da samo na osnovu statistike pravimo važne odluke. Super!

IZVOR (CdM)