Da li je bojkot popisa kažnjiv: Evo kakva su mišljenja… (foto)

Ukoliko ne bude odložen, predstojeći popis će – već sada je izvjesno– proteći u znaku bojkota dijela građana, a samim tim gotovo izvjesno i u debati da li je bojkot kažnjiv ili ne.

Podsjetimo, dio opozicionih političkih stranaka i organizacija pozvao je građane na bojkot, više nacionalnih savjeta zahtijeva odlaganje, o kojem se ponešto moglo pročitati i u Rezoluciji Evropskog parlamenta. No, iz Monstata su i dalje decidni u tome kako će popisa biti onda kada je i zakazan.

Šta o kaznama kaže zakon

I tako su već stvorene dileme da li je bojkot uopšte kažnjiv ili ne. Prije samih reakcija, treba se osvrnuti na to šta kaže zakon.

Kaznene odredbe sadržane su u članu 35 Zakona o popisu i njima je predviđeno sankcionisanje u pet potencijalnih situacija.

Prva predviđa novčanu kaznu za fizičko lice koje “ne da podatke koji se od njega traže popisom i ako na svako pitanje ne da tačan i potpun odgovor”.

U drugoj stoji kako će biti kažnjavana i lica koja “zloupotrijebe postupak popisivanja i prisustvo popisivača na način što snimaju ili fotografišu tok intervjua ili popunjene popisne upitnike, ili ako snimak ili fotografiju javno objavi putem interneta ili medija”.

Kazne su predviđene i za one koji ne daju podatke o odsutnim članovima domaćinstva, o djeci mlađoj od 15 godina ili ako ne postupi shodno objavljenom pisanom obavještenju – koje popisivač ostavlja na vratima domaćinstva ukoliko u njemu ne zatekne građanina obuhvaćenog popisom.

Član 35, pritom, nije moguće u potpunosti sagledati ukoliko se u vidu nema i član 26, a o njegovoj sadržini ponešto slijedi u nastavku teksta.

Cerović: Zakon ne predviđa kažnjivost bojkota

Pitate li prodekana Pravnog fakulteta u Podgorici Dražena Cerovića, on smatra da se pričom o kaznama stvara fama kako bi bili zastrašeni građani koji razmišljaju o bojkotu.

“Zakon ne predviđa kažnjivost bojkota popisa. Kazna je predviđena za onoga ko je pristao na popis, a daje lažne podatke”, poručio je Cerović na današnjem okruglom stolu “Popis – statistički ili politički proces”, održanom na toj instituciji.

Pejović: Bojkot je kršenje zakona

Potpuno drugačiji stav imaju u Monstatu, odakle navode da je lice koje je obuhvaćeno popisom dužno da u njemu učestvuje.

“Pozivanje na bojkot popisa je poziv na kršenje zakona”, decidan je bio direktor te institucije Miroslav Pejović.

Radulović: Nema osnova za kažnjavanje

Advokat Veselin Radulović na fonu je mišljenja koje je iznio Cerović.

“Zakon o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova ne daje osnov za prekršajno kažnjavanje lica koja bojkotuju popis. Naime, odredba člana 26. tog zakona propisuje prava i obaveze lica koja daju podatke i takav je i naziv ove odredbe”, smatra on.

Monstat: Lica obuhvaćena popisom dužna su da učestvuju

No, Monstat vidi potpuno drugačije upravo član 26.

“Radi javnosti još jednom saopštavamo, koliko god da bilo kome ne odgovaraju činjenice, jasan je član 26, u kojem se, između ostalog, navodi „Lice koje je obuhvaćeno popisom dužno je da u njemu učestvuje, odnosno da odgovori na sva pitanja i da na svako pitanje da tačan i potpun odgovor u skladu sa metodologijom popisa”, naglasili su iz te institucije u nedavnom saopštenju.

I dok je odlazeća Vlada ostavila nasljednicima da konačno presude da li će popis biti odložen, u slučaju da on zaista i počne 1. novembra, sigurno je kako će tema da li je bojkot kažnjiv ili ne tek dobiti na zamahu.

izvor: analitika.me