DW: MILOJKO Spajić u (ne) mogućoj misiji… (foto)

Mandataru za sastav nove vlade Milojku Spajiću isteklo više od polovine vremena za formiranje kabineta ali još nema većinu u parlamentu. Za izgled Vlade posebno zainteresovani Zapad i Vučić.

Skoro četiri mjeseca od vanrednih parlamentarnih izbora 11. juna, Crna Gora još nema novu Vladu a veliko pitanje je da li će je uopšte i dobiti ili će se morati na nove izbore. Mandatar i lider Pokreta Evropa sad (PES) Milojko Spajić već je potrošio 50 od mogućih 90 dana za sastavljanje kabineta a i dalje nema potreban 41 glas u parlamentu, koliko mu treba da bi nova Vlada bila izglasana.

Naredne sedmice će pokazati – da li će Spajić uspjeti da riješi “Gordijev čvor” ili će ostati upamćen kao političar koji, i pored najveće podrške birača, nije uspio da sjedne ni u fotelju premijera ni predsjednika države, iako je bio favorit za obje.

Spajiću fali najmanje jedan poslanik

Spajića su na konsultacijama o dodjeli mandata kod predsjednika države Jakova Milatovića formalno podržala 44 poslanika. Međutim, kada je prekinuo pregovore sa prosrpskom koalicijom Za budućnost Crne Gore (ZBCG) i poručio da ona neće biti u novoj Vladi, pobunile su se dvije poslanice iz njegove partije i još jedan sa liste PES-a tražeći da Spajić uključi bivši Demokratski front (DF) u svoj kabinet.

Iako i bez njih provizorno ima neophodan 41 glas, problem je što taj 41. poslanik (pretpostavlja se da je to lider manjinske Demokratske unije Albanaca Mehmed Zenka) dolazi sa liste koju predvodi opoziciona Demokratska partija socijalista (DPS), pa zbog toga glavni koalicioni partneri PES-a, Demokrate Alekse Bečića, neće Vladu s takvom podrškom a rezervisane su i još neke manje partije. Spajić je u startu odbacio mogućnost pregovora sa DPS-om ali i sa UROM, aktuelnog premijera Dritana Abazovića, mada sada ni ta opcija nije skroz isključena.

Politički analitičar Predrag Zenović kaže da je pregovarački proces o formiranju Vlade zastao i sada bi mandatar trebalo da novim programskim i konceptualim okvirima otvori novi prostor za dijalog.

“Nažalost, sve opcije koje su pred Spajićem nose određeni problem: za zapadne partnere je to uključivanje koalicije ZBCG, za partijske kolege bi to bio eventualni dogovor sa UROM a za njegove birače pregovori sa DPS-om. Međutim, čini se da je svaka opcija za PES bolja od poraza u ovom procesu jer bi ih to na sljedećim izborima koštalo velikog dijela podrške”, kaže Zenović za DW.

Spajić se, s druge strane, nadao da će dvije poslanice njegovog PES-a na kraju ipak podržati njegov predlog Vlade ali kako se to nije desilo, moguće je i njihovo izbacivanje iz stranke narednih dana, što će Spajiću dodatno zakomplikovati proces traženja neophodne podrške.

“Ne treba da postoji bilo kakva bojazan da će iz Vlade biti isključena bilo koja nacionalna grupa, a naročito Srbi”, poručio je Spajić, aludirajući na takve tvrdnje iz koalicije ZBCG. Dodao je, ipak, da ne treba biti zatvoren ni za nove razgovore sa tom koalicijom, ali ni drugim partijama.

Zenović smatra da nije nužno da se Spajić odluči baš za koaliciju sa ZBCG ali ne isključuje da bi mu to moglo biti politički oportunije nego druge dvije koncepcije (sa UROM ili DPS-om).

“Zato je ta situacija u kojoj je Spajić složena, ali je očigledno da od nekog kategoričkog ‘ne’ iz prošlih sedmica, mora odustati. Uostalom, politika i jeste mjera mogućeg i mjera kompromisa”, podvlači Zenović.

Ključ Vlade kod Milatovića?

U pokušaju da “slomi” dvije poslanice PES-a, Spajić je više puta razgovarao sa predsjednikom države Jakovom Milatovićem, koji je njegov zamjenik u partiji. Dok pojedini mediji spekulišu da Milatović kontroliše dvije poslanice PES-a, ti sastanci nisu donijeli pomak.

“Saglasni smo da Vlada treba da bude evroatlantska”, kazao je Spajić nakon posljednjeg njihovog sastanka tvrdeći da je i Milatović optimista da će se Vlada brzo sastaviti. Milatović, s druge strane, i dalje smatra da nijedan politički subjekt koji je dobio povjerenje određenog broja građana, pa ni koalicija ZBCG – ne može unaprijed biti isključen iz učešća u vlasti. Milatović, štaviše, smatra da su se Spajić i prosrpska koalicija složili oko programa Vlade ali nisu oko broja pozicija za ZBCG u toj Vladi.

Predsjednik je ostao pri tom stavu i nakon susreta sa visokim američkim zvaničnicima u Njujorku koji odavno “guraju” Vladu bez ZBCG. Specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar rekao je da “Vladu treba formirati bez antizapadne partije”, aludirajući na ZBCG, koji Amerikanci smatraju prosrpskim i proruskim.

“Mislim da smo bili vrlo jasni u vezi sa tim i Milatović je signalizirao da se saglasio”, kazao je Eskobar.

Nakon povratka u Crnu Goru, Milatović je ipak ostao pri starim porukama. Zenović smatra da ako su Spajićevi I Milatovićevi pogledi na sastav Vlade i dalje različiti, onda bi Milatović više pomogao neuključivanjem u proces.

“U suprotnom, bez jasnog plana i uvjerenja kako i kojim putem doći do velike a opet funkcionalne Vlade, kao i strategije da se sve koncepcijske, kadrovske i programske razlike pomire, za Spajića ta pomoć neće biti korisna”, smatra Zenović.

Ko se više miješa u formiranje Vlade?

Proces formiranja Vlade prate optužbe za strano miješanje. Vodeće zemlje Evropske unije i američki zvaničnici poput Eskobara više puta su ponovili da žele Vladu koja je posvećena NATO-u, dijeli njihov stav prema Rusiji i ne dovodi u pitanje nezavisnost Kosova, što znači da tu nema mjesta za ZBCG.

“Dezinformacija je da SAD žele da isključe Srbe iz Vlade, zapravo sve partije koje trenutno vode pregovore su u dobrim odnosima sa Srbijom”, kaže Eskobar. S druge strane, zvanična Srbija tvrdi da je to upravo cilj Zapada.

“U Crnoj Gori ne dozvoljavaju Srbima da budu u vlasti, zato što nisu dovoljno uvjerljivi u zaklinjanje da će se boriti protiv mrskog Beograda i još omraženije Moskve”, tvrdi predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

Zenović kaže da je uloga stranih faktora nekad kontraproduktivna u odnosu na njihove namjere i ciljeve, bilo da dolaze iz Beograda, Berlina ili Vašingtona.

“Pretpostavljam da svi ti akteri žele za njih kooperativnu vladu, Zapad posebno insistira na geostrateškom pitanju a Vučiću je to poen u unutrašnjoj politici Srbije”, objašnjava Zenović i dodaje da je suština u tome kakvu Vladu žele građani Crne Gore.

“Smatram da su na prethodnim parlamentarnim izborima to saopštili prilično jasno: Vladu jasne socijalno-ekonomske vizije, evropsku, reformsku i Vladu sa nultom tolerancijom na korupciju i organizovani kriminal. To očekivanje, za razliku od ostalih, buduća Vlada ne smije da iznevjeri”, zaključuje Zenović.

Izvor: DW/ PA