DRAGAN Bursać: CRNA GORA ide u rikverc… (foto, video)

Kada poredimo Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru, možemo reći da BiH intenzivno ide unaprijed hodajući u mjestu, dok Crna Gora ide u rikverc, odnosno unazad, kazao je novinar i kolumnista Dragan Bursać, gostujući u emisiji “Hej, Sloveni” na Gradskoj RTV, autorke Jane Vlahović...

SARAJEVO- PODGORICA: Regija, Zanimljivosti, vijesti, petak, 15. IX. 2023… 20: 58… DRAGAN Bursać: CRNA GORA ide u rikverc… (foto, video)

Iz pozicije zemlje koja od 2006. do 2020. ušla u NATO pakt, zemlje koja je bila i deklarativno i nominalno građanska, multietnička, antifašistička država, Crna Gora je sada postala zemlja u kojoj je Crkva Srbije neizostavan faktor u politici, navodi Bursać.

“Tu imamo od litijaša do neolitijaša, od velikosrpskog nacionalizma, zatvaranja građana u torove, Vlade koje nema i čovjeka koji je u tehničkom mandatu duže nego što je bio u regularnom i koji je napravio više zla u tom tehničkom nego u regularnom mandatu, što će vjerovatno ući u Ginisovu knjigu rekorda, pa do toga da je tu Crkva Srbije, poslije kontrarevolucije, napravila jednu emancipaciju same sebe do te mjere da je postala neizbježan politički faktor”, objašnjava Bursać.

Sada, kako kaže, nema govora o nekoj građanskoj državi u realnosti.

“Živio sam u Crnoj Gori mjesec dana, osjetio sam kako te retrogradne promjene dolaze, i bojim se da je ovo tek početak tih promjena, pogotovo što je taj velikosrpski nacionalizam u Crnoj Gori bio potpuno pacifikovan, a sad je došao na vlast, duhovnu i svjetovnu, i tek je uslijedila kontrarevolucija u širokim narodnim masama”, ističe Bursać.

Naglašava da se plaši da će jako brzo, čak u naredne dvije godine, to biti toliko strašno za građane Crne Gore, da će doći do nivoa da Podgorica, kako zaključuje, više liči na Banja Luku nego na neki evropski grad.

Avdić: Kada bi Milorad Dodik pokrenuo pitanje secesije međunarodna zajednica ništa ne bi preduzela

Dejtonski mirovni sporazum je mrtav. Kada bi Milorad Dodik pokrenuo pitanje secesije međunarodna zajednica ništa ne bi preduzela, ocijenio je gostujući u emisiji Hej Sloveni Gradske RTV, Avdo Avdić, novinar i urednik portala Istraga.ba.

Da je Dejtonski mirovni sporazum formalno mrtav najbolje ilustruje to što prošle sedmice Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Kristijan Šmit nije otišao u Banja Luku na zakazani sastanak.

“Šmit je dogovorio sastanak sa potpredsjednikom RS u zgradi Predsjednika RS. Ja sam objavio dokument noć uoči Šmitovog odlaska na kom se vidi da je Generalni sekretar Predsjednika Republike Srpske zabranio Šmitu ulazak u tu zgradu. i šta se desilo? Kristijan Šmit je odustao od puta u Banja Luku”, ističe Avdić.

To pokazuje, dodaje Avdić, da privremeni međunarodni upravnik Bosne i Hercegovine nije sposoban da uspostavi kontrolu nad teritorijom za koju je nadležan, ili bar nad jednim dijelom države.

“Ako vi ne smijete kao Visoki predstavnik da odete u Banja Luku vi priznajete separatiste. Kažete oni primjenjuju silu. O kakvom mi onda EUFOR-u pričamo? Ako EUFOR nije zaštitio Šmita mislite li da će zaštititi građane Bosne i Hercegovine?”, ističe Avdić.

Kada je riječ o aktuelnoj presudi Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Slavena Kovačevića, Avdo Avdić smatra da ona ne označava kraj Dejtona, kako to pojedini tvrde, ali da može označiti kraj dodatnog parčanja Bosne i Hercegovine.

“Prvi put je donesena presuda prema kojoj je pojedinac iznad samog sistema. Zašto? Zato što je Slaven Kovačević tužio Bosnu i Hercegovinu, ne kao kandidat na izborima kakvih je ranije bilo slučajeva, već kao birač. Slavenu Kovačeviću, a samim tim svim građanima Bosne i hercegovine i Republike Srpske bilo je do sada uskraćeno pravo da glasaju za kandidate koji ne dolaze iz njihovog entiteta”, objašnjava Avdić.

U toj presudi se, što je ključna rečenica, navodi Avdić, kaže da je Predsjedništvo Bosne i Hercegovine institucija države i zato je nužno da za članove Predsjedništva glasaju svi građani.

“Zamislite sada da u Crnoj Gori jedan dio Crne Gore ne može da glasa za Presjednika Crne Gore. Zato je sud u Starzburu presudio da svi imaju pravo da biraju i da budu birani. Samim tim ova presuda ukida entitetsku liniju, Republika Srpska će postojati, Federacija Bosna i Hercegovina će postoajti ali kada se bira Predsjedništvo ta linija će se izbrisati”, pojasnio je Avdić.

Muhasilović: Presuda Kovačeviću ima istorijski značaj

Presuda Evropskog suda u Strazburu Kovačeviću, s obzirom da je obligatorna, ima istorijski značaj jer najviše zagovara građanski koncept, kazao je profesor međunarodnih odnosa na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu Jahja Muhasilović.

Muhasilović podsjeća da su ovoj presudi prethodile i neke koje su proglašene diskriminatornim, što, kako kaže, stoji kao kamen na putu BiH u EU.

“Svaka od prethodnih presuda je adresirala taj problem konstituivnosti, odnosno problem nemogućnosti biranja ukoliko ne pripadate jednom od tri konstitutivna naroda. Presuda Kovačeviću je stavila tačku i na prethodne presude Evropskog suda za ljudska prava, s tim da je dodala još jednu bitnu dimenziju”, naglašava Muhasilović.

Ističe da se ta bitna dimenzija ogleda u tome što je po prvi put jasno ovaj sud dao imperativnu odluku za tzv. entitetsko biranje.

“Tu imate situaciju da u suštini ne postoji tzv. entitetsko biranje, gdje se za srpskog člana BiH isključivo može glasati iz entiteta RS, odnosno, iz Federacije možete isključivo glasati samo za Bošnjaka i Hrvata u predsjedništvu BiH. Ovom presudom je ciljano da to bude ukinuto i to je jedna velika pobjeda za građanski koncept BiH”, objašnjava Muhasilović.

Muhasilović upozorava da je ta presuda naišla na veliki skepticizam, po ptanju njenog sprovođenja.

“Vidjeli smo da je međunarodna zajednica namjerno bacila ‘loptu’ na domaće političare, znajući da se oni nikada neće moći usaglasiti oko ovog pitanja, jer ona ne odgovara iredentističkim faktorima u BiH”, zaključio je Muhasilović.

Cijelu emisiju možete pogledati na linku ispod:

BONUS VIDEO: Hej Sloveni 15.09.2023. Gosti: Jahja Muhasilovič, Avdo Avdić, Dragan Bursać