DRITAN Abazović nastavio velikosrpsku politiku koja ga je koštala povjerenja u parlamentu… (foto)

Vlada Dritana Abazovića ostaće upamćena po najdužem tehničkom mandatu – juče je bila godina otkad joj je izglasano nepovjerenje u parlamentu, sat nakon ponoći 20. avgusta 2022. poslije cjelodnevne rasprave. Ovoj vladi čak osam mjeseci duže traje tehnički od punog mandata, koji je Abazoviću bio povjeren 28. aprila 2022. godine.

Najduže odlazeći premijer i njegova vlada, bez obzira na to što već godinu nemaju puni mandat, nastavljaju da donose odluke, predlažu sistemske zakone, ali i kadriraju na svakoj sjednici.

Abazoviću i njegovom kabinetu prije godinu izglasalo je nepovjerenje 50 poslanika, i to DPS, SDP, SD, LP i DUA, koji su predlagači inicijative za smjenu vlade, ali i BS, Demokrate, kao i Marko Milačić (PCG) i Vladimir Dobričanin (UCG). SNP, Ura, DF, PzP, Demos i Radnička partija nijesu prisustvovali glasanju. Tadašnja predsjednica Skupštine Danijela Đurović glasala je protiv.

DRITAN Abazović je i tada sve činio da ostane na funkciji, pa je pokušao da predstavnicima partija koje su pobijedile 30. avgusta 2020. godine dostavi ponudu za formiranje nove većine, ali to je bilo bez uspjeha. Tokom cjelodnevne rasprave Abazović je oštro kritikovan – da je napustio evropsku agendu, da je nametnuo druge teme po diktatu nekoga van Crne Gore, da je nelegitimni premijer, uzurpator vlasti.

Smjena vlade, ipak, uslijedila je 17 dana nakon što je Abazović potpisao Temeljni ugovor sa SPC. Potpisivanje Temeljnog ugovora sa SPC značilo je kršenje sporazuma o podršci manjinskoj vladi Abazovića i bio je ključni razlog zbog čega su DPS i njegovi koalicioni partneri inicirali glasanje o nepovjerenju vladi, smatrajući Abazovićev čin izdajom nacionalnih interesa. Abazović će ostati upamćen i po načinu na koji je potpisao Temeljni ugovor.

Učinio je to iza očiju javnosti i bez najave, sa Porfirijem, u Vili ,,Gorica“, 3. avgusta 2022. godine. Pobjeda je objavila 31. jula saznanja da će potpisivanje Temeljnog ugovora biti organizovano u srijedu, 3. avgusta, u Vili „Gorica“ u Podgorici, a premijer je istog dana to demantovao, poručujući da „3. avgust kao datum potpisivanja je dezinformacija“, te da „datum još nije preciziran“. Tri dana kasnije ispostavilo se da je demanti lažni i da je Temeljni ugovor potpisan upravo na datum kako je Pobjeda najavila.

Politički analitičar Danilo Kalezić kaže za Pobjedu da je Abazović nastavio vjerno da služi politici koja ga je koštala povjerenja u parlamentu.

– To je politika velikosrpskog nacionalizma. Ono što Abazović radi nakon potpisivanja Temeljnog ugovora jeste dalje ispunjavanje zahtjeva i naredbi Crkvi Srbije i Beograda – kazao je Kalezić, navodeći da su budžetski izdaci za potrebe Crkve Srbije u Crnoj Gori najbolja ilustracija tog odnosa.

Abazović u svojoj pomahnitaloj diplomatskoj aktivnosti, istakao je Kalezić, jedino čime se bavi je pokušaj da se po svaku cijenu sprovede ono što su zvanični stavovi Beograda. Na sreću Crne Gore, na inicijativu ,,Otvoreni Balkan“ stavljena je tačka, ali vidjeli smo da je uz Vučića Abazović bio najvatreniji zagovornik te inicijative – podsjetio je Kalezić.

Prema njegovim riječima, Temeljni ugovor je samo raskrinkao suštinu političkog djelovanja Abazovića.

Kalezić kaže da, u normativnoj ravni, ključni problem tehničke vlade je što ona nije pokazala tu vrstu političke i institucionalne uzdržanosti, koja se, kako je istakao, očekuje i koja se u demokratskim i civilizovanim zemljama podrazumijeva kad se radi o funkcionisanju tehničkog kabineta.

– Abazović je, umjesto da učini ono što se od njega očekivalo, da obezbijedi neometan i kontinuiran rad državnih institucija, još agilnije i agresivnije nastavio da sprovodi agendu „srpskog sveta“ na čijim krilima je zapravo i osvojio vlast u avgustu 2020. godine – istakao je Kalezić.

On je, kao jednu od ključnih negativnih stvari iz mandata tehničke vlade, naveo blokadu evropskih integracija.

– Tokom posljednje godine imali smo samo nazadovanje u pogledu ispunjavanja obaveza iz evropske agende. Istovremeno, svjedočimo brutalnom i besprizornom atakovanju na institucije državne i nacionalne crnogorske, dakle imamo zatiranje nacionalnog crnogorskog identiteta, kao i sveopšte rušenje institucionalnog okvira koji nije bio ni ranije savršen, ali i to malo napretka u razvoju institucija je sada poništeno – kazao je Kalezić.

Prema njegovim riječima, Abazović je nastavio politiku koja je dovela do rušenja njegove vlade, a to je servilnost u odnosu na Crkvu Srbije i na zvanični Beograd.

– U tom pogledu se ništa nije promijenilo. Ova vlada nije uspjela da ostvari ništa od ciljeva zbog kojih je formirana. Podsjetiću da je formirana kako bi ubrzala evropski put Crne Gore – istakao je Kalezić.

Kazao je da se u demokratskom i civilizovanom svijetu podrazumijeva da se u tehničkom mandatu bavite samo osnovnim i elementarno važnim egzistencijalnim i institucionalnim poslovima.

– Ova vlada se posljednjih godinu i nakon sprovedenih izbora ponaša kao da je na početku punog mandata. Sve politike koje su pokušali da sprovedu završile su se kao ona o zaustavljanju inflacije. Ekonomski rezultati su poražavajući. Pokušavaju da očerupaju državne resurse. Bave se kadrovskom politikom, iz sjednice u sjednicu imenuju nove ljude. Sve to proizvodi institucionalni problem, ali i štetu po budžet – kazao je Kalezić.

Ekonomski analitičar Novak Svrkota kaže za Pobjedu da Abazovićeva vlada nije napravila reforme, niti usvojila ključne zakone koji bi doprinijeli dolasku kredibilnih stranih investitora.

– To će biti izazov i za narednu vladu, jer bez ozbiljnih stranih investicija, život od trenutne potrošnje i „bustovanja“ budžeta nije održiv na duže staze – kazao je Svrkota.

Istakao je da, između ostalog, posao kupovine velikog broja trajekata kao da nije bio promišljen od početka, kao da su se povlačili potezi koji liče na improvizacije.

– Na kraju ćemo vidjeti koliki je saldo i koliko je miliona potrošeno na sve te trajekte, a koliko će realno od toga da se vrati u budžet – kazao je Svrkota.

Prema njegovim riječima, malo je ostvarenje kapitalnog budžeta.

– Neki potezi vlade tek treba da daju odgovore da li su bili dobri, kao što je vraćanje željezare u državno vlasništvo, odnosno davanje u vlasništvo EPCG, kao i vraćanje trajekata u državno vlasništvo – istakao je Svrkota.

Kazao je da nijesu usvojeni zakoni koji bi podstakli otvaranje ozbiljnih biznisa.

– Čak su donijete poreske stope koje pogoršavaju biznis okruženja – rekao je.

Pohvalio je program Stop inflaciji i kazao da je platežna moć Rusa i Ukrajinaca koji su došli u Crnu Goru uzrok povećanja cijena nekretnina, kirija…

Za sada je neizvjesno koliko će još trajati tehnički mandat Abazovićeve vlade. Nastaviće da funkcioniše dok Skupština ne izabere novu vladu. Pregovori o formiranju nove vlade, koje vodi mandatar Milojko Spajić, po Ustavu mogu da traju 90 dana, a ako ne bude dogovora, raspušta se Skupština i raspisuju novi izbori.

Koga nema bez njega se može u tehničkoj vladi…

Vlada u tehničkom mandatu nema nekoliko ministara, ali to ne smeta Abazoviću i njegovom kabinetu da „pokriju“ i te funkcije. Odlazeći premijer je već drugog mjeseca tehničkog mandata, 17. oktobra, parlamentu predložio razrješenje ministara vanjskih poslova Ranka Krivokapića i odbrane Raška Konjevića. Iz tog razloga odlazi iz vlade i ministar bez portfelja Adrijan Vuksanović,.

Abazovićev kabinet je u novembru prošle godine ostao i bez potpredsjednice za spoljnu politiku i ministarke evropskih poslova Jovane Marović koja je podnijela ostavku na tu funkciju. Nezapamćeno je da je ministar unutrašnjih psolova ujedno i ministar odbrane, kao što je slučaj u našoj tehničkoj vladi.

Odlazeći premijer „pokriva“ i funkciju ministra vanjskih poslova, a ministarka ekologije, prostornog planiranja i urbanizma ujedno i koordinara Ministarstvom za evropske integracije.

izvor: pobjeda.me