ONAJ PRED KIME CETINJE ZATVORI VRATA, NE MOŽE VLADATI CRNOM GOROM- BELVEDER JE CIJELA CRNA GORA… (foto- video)
Građani Cetinja i drugih crnogorskih gradova okupili su se u Prijestonici gdje će proslaviti Dan pobjede 9. maj.
Batrićević: Onaj pred kime Cetinje zatvori svoja vrata, ne može vladati Crnom Gorom
Saradnik na Fakultetu političkih nauka Univerziteta Crne Gore Nemanja Batrićević poručio je da “onaj pred kime Cetinje zatvori svoja vrata, ne može vladati Crnom Gorom”.
Njegovo obraćanje na Belvederu :
Dvije stotine godina negiranja nacije. Dvije stotine godina otimanja kulture. Dvije stotine godina potiranja crnogorske nezavisnosti. To su razlozi koji su dva puta u potonjih 85 godina crnogorske patriote doveli na Belveder.
Ovđe nas je dovelo njihovo odbijanje da konačno shvate da onaj koji na Crnu Goru računa kao na svoju večeru, na kraju uvijek ostane gladan. Ovđe nas je dovela nikad naučena lekcija da onaj pred kime Cetinje zatvori svoja vrata, ne može vladati Crnom Gorom…
İstorija je šćela da se krik antifašizma ponovo prolomi ovim klancem. Da potomci crnogorskih federalista i komunista ponovo stanu pred streljački vod karađorđevićevskih sluga, odlučni da Cetinje neće biti nova Srebrenica i da Crnogorci neće nestati kao pečurke poslije kiše.
Odlučni da se brane od sramote i poniženja koju im pokušavaju nametnuti. Odlučni da svoje viteške domove ne ukaljaju mirno gledajući kako se na Balšića pazaru i Vladičinoj bašti igra četničko kolo.
85 godina kasnije pred našim belvederskim barjakom ustuknula je još jedna vlada izdajnika i tuđih marioneta.
Zato nema ljepšega dana od 9. maja ni ljepšega mjesta od ovoga da pošaljemo poruku staroj-novoj Vladi da odustane od kriminalizacije Belvedera i progona učesnika cetinjskih protesta.
Da ne prelaze pragove crnogorskih kuća kako bi iz njih, ponovo, i u lisicama, izvodili njene najvjernije sinove i šćeri. Ako traže krivce za svoju sramotu, neka ih traže među naoružanim plaćenicima Crkve Srbije u Cetinjskom manastiru.
Neka ih traže među policijskim službenicima koji ne razlikuju ikonu od ljubičastih eura. Neka ih traže među ministrima koji licitiraju prihvatljivim brojem mrtvih Crnogoraca. Neka ih traže na Javnom servisu, sa kojeg lažu da je pucano na uniforme koje nose grb i zastavu koju mi danas podižemo. Neka ih traže u dojučerašnjem koordinatoru svih služba bezbjednosti, a današnjem premijeru Crne Gore. Ako traže krivce za svoju sramotu… neka ih traže pred svojim ogledalom.
Mi danas nećemo otići odavde, bez odgovora onima koji se pitaju zašto slavimo Belveder? Slavimo ga, jer prema ovom mjestu imamo dug. Taj dug možemo vratiti jedino ako obećamo da iz temelja našega jedinstva nikad nećemo iščupati belvederski kamen. Da ćemo ponovo biti spremni jedni s drugima da podijelimo svaku sudbinu. Ne vrijeđajmo śećanje na taj dan svojatanjem i pitanjem ‘čiji je Belveder’?
Jer Belveder je onih koji su bili na Kruševu ždrijelu. I onih na Adžića krivini. I onih koji su bili zasipani suzavcima i gumenim mecima na gradskome trgu. Belveder pripada Cetinju i svakome crnogorskom gradu i selu koje se odazvalo zovu slobode. Belveder je onih koji su na njemu bili. I onih koji nijesu. A možda je Belveder najviše onih koji će tek biti. Belveder je onih koji o njemu pjevaju i onih koji o njemu ćute.
Belveder nije riječ koja se haba, ni samo običan toponim, a još je manje jedan običan događaj.
To je ideja o prkosu i ljubavi prema Crnoj Gori. Ideja čija je toplina proizvela dan crnogorske sloge. Ideja koja je srušila vladu u Podgorici i na ime Joanikija II trajno udarila biljeg sramote.
Podignimo danas zastavu crnogorske slave, visoko, da neprijatelj iz daleka vidi đe ćemo ga ponovo čekati. Dajmo im ono čega se najviše plaše…
Živjela sloga crnogorska! Smrt fašizmu!
Zeković: Belveder je cijela Crna Gora
Okupljenima se obratio i građanski aktivista za ljudska prava Aleksandar Saša Zeković, sa porukom da Belveder predstavlja opštegrađanski koncept koji pripada svakom građaninu i koji važi u svakom dijelu Crne Gore.
Obraćanje Zekovića :
Belveder predstavlja opštegrađanski koncept koji pripada svakom građaninu i koji važi u svakom dijelu Crne Gore.
Belveder su naša Prijestonica i naš Glavni grad Podgorica, ali Belveder je istovremeno i u našem Nikšiću, i u Pljevljima, u Herceg Novom, u Budvi i Bijelom Polju, u Petnjici, Kolašinu, Šavniku, Plavu, Mojkovcu. Belveder je u Malesiji, u Baru i Ulcinju, Belveder je i u Rožajama, i na Žabljaku, i u Tivtu i Kotoru, u našoj Andrijevici i Beranama.
Belveder su danas Danilovgrad i Plužine. Belveder je cijela Crna Gora, svaki njen dio u kojem se zastupaju i brane ljudska prava, dostojanstvo i građanski i antifašistički karatker naše zemlje.
Belveder je i u iseljenoj Crnoj Gori pa zato pošaljimo veliki pozdrav, veliki selam i përshëndetje të përzemërta svima onima koji su širom, diljem, svijeta a koji u srcu nose ponosnu Crnu Goru, i žive za slobodnu Crnu Goru.
Priśetimo se svi naših predaka koji su položili živote za slobodnu Crnu Goru, naših najmilijih koji više nijesu sa nama, koji su se preselili na onaj svijet, a sanjali su slobodnu i dostojanstvenu Crnu Goru. Zahvalimo im što su nas podigli, vaspitali i podučili da ne pristajemo na izdaju svoje domovine i da Crna Gora mora biti dom za sve koji u njoj žive.
Današnjim i okupljanjem od 5. septembra 2021. poručujemo da ljudska prava imaju veliko značenje u našim životima. Nikada nećemo pristati na njihovo kršenje i ignorisanje, niti podržavati diskriminaciju drugih.
Za razliku od onih koji kažu da su ponosni na zlostavljanje i nečovječno postupanje prema građanima, mi kažemo da smo ponosni na Belveder od 1936. i 2021. godine kada je pružen građanski otpor politici negiranja identiteta i kršenja ljudskih prava.
Ponosni smo na Belveder koji je, nadamo se trajno, zaustavio, služenje tuđim interesima. Zato je naše okupljanje ne samo opomena nego usmjerenje, nadahnuće, da dalji razvoj i napredak Crne Gore ne smije biti ograničen ili zaustavljen novim izdajama, novim velikosrpskim projektima i manipulacijama ali ni lopovlucima i pljačkom Crne Gore, bez obzira da li je sprovode tzv. suverenisti, ekolozi ili desničari i kleronacionalisti.
Belveder 1936, 2021. ili 2022. godine su naša ljudska prava, oruđe da svi živimo, rastemo i razvijamo se u slobodi i u punoj međusobnoj ravnopravnosti.
Tvojom zaslugom, i jubilej i mjesto i veći i viši i čistiji od sjaja bina i partijskih tribina, koji traže riječi i slogu kao evo danas, iz jedne, a na dobro naše jedine kuće!
Kao što si se i one besane septembarske noći i u rasvit, kad su se Kruševo Ždrijelo i Adžića Krivina nanovo stopili u slavu Belvedera, sva od Čakora pa do mora, na prilazima Prijestonici, građanska Crna Goro, grijala i pekla na jednoj vatri…
Belveder 1936, 2021. ili 2022. godine su naša ljudska prava, oruđe da svi živimo, rastemo i razvijamo se u slobodi i u punoj međusobnoj ravnopravnosti…
izvor: cdm.me
Hrvatska je s dvije pobjede već nakon 2. kola osigurala Read more
„Srbija je u pregovorima oko Kosova spremna na kompromis, ali Read more
Gulijev oborio rekord evropskih prvenstava na 200 metara... Bilo je Read more
Kada je hrvatske fudbalere u Zagrebu dočekalo pola miliona navijača, Read more