KENANA Strujić- Harbić: Prvi čovjek PLJEVALJA morao je da bude mnogo kritičniji zbog PORUKA MRŽNJE prema MANJINAMA
Grafiti, govor mržnje na internetu, murali– sve asocira na devedesete, a devedesetih su Bošnjaci bili ugroženi na svakom koraku i na svakom polju. Posebno sam iznenađena odnosom lokalne vlasti u Pljevljima prema ovom problemu i izjavama predsjednika Opštine– kaže Kenana Strujić- Harbić…
anjinska vlada u ovom trenutku optimalno je rješenje i Bošnjačka stranka snažno zagovara taj koncept izlaska iz krize u kojoj se Crna Gora nalazi– kaže u intervjuu za Pobjedu Kenana Strujić-Harbić, poslanica te partije, poručujući da ,,Krivokapićev kabinet pada i to je pitanje trenutka“.
– Bošnjačka stranka od završetka izbora zastupa koncept manjinske vlade, jer je još rahmetli predsjednik BS Rafet Husović prepoznao da je manjinska vlada izlaz iz ideološke i vrijednosne krize u koju su nas uveli rezultati izbora. Pokazalo se da je ta ideja bila dobra i da su to neki politički subjekti, nažalost, kasno shvatili. Rezultat svega toga je izgubljenih 16 mjeseci, nazadovanje na putu ka EU i produbljene podjele u društvu. Smatram da je to u ovom trenutku optimalno rješenje i Bošnjačka stranka snažno zagovara taj koncept izlaska iz krize u kojoj se Crna Gora nalazi – kazala je Strujić-Harbić.
Kako gledate na sastanak koji su održali lideri Ure i SNP-a, Dritan Abazović i Vladimir Joković, bez prisustva manjinskih partija koje su takođe potpisnice Memoranduma o saradnji?
Dijalog i razgovor su ključ svega. Ura i SNP su dio aktuelne većine i ne vidim ništa sporno da se sastaju i razgovaraju jer, na kraju, oni imaju jedan dio dodatne odgovornosti i tereta u odnosu na Memorandum o saradnji.
Predsjednik Vlade Zdravko Krivokapić rekao je da neće smijeniti nijednog svog ministra, bez obzira na to što su poslanici na prethodnoj sjednici zatražili od premijera da razriješi tri ministra – vanjskih poslova, poljoprivrede i prosvjete, nauke, kulture i sporta. Kako gledate na to?
Premijer Krivokapić je osoba odmetnuta od realnosti, politike, institucija i svega, koja savršeno koristi aktuelni komplikovani politički trenutak u kojem igra svoju političku igru između interesa partija koje ga ne podržavaju, ali ni ne obaraju aktuelnu Vladu, vođene sopstvenim uskostranačkim interesom.
On je odavno pokazao da mu nije stalo do mišljenja Skupštine, što mu se opet toleriše iz već iznešenih razloga. Sjetićete se izbora čelnih ljudi ANB i UP bez mišljenja Odbora i Skupštine i mnogih drugih sličnih odluka.
Na prošloj sjednici parlamenta usvojeno je više vladinih zakona, među kojima i onaj o budžetu. Čini se da prijedlozi Vlade „prolaze“ iako premijera ne podržava veliki dio parlamentarne većine. Koliko će opstati još Krivokapićev kabinet u ovoj situaciji?
Krivokapićev kabinet pada i to je pitanje trenutka. Što se tiče budžeta – budžet je zajedno sa programom ,,Evropa sad“, kako smo to i saopštili u Skupštini, jedna dobro osmišljena marketinška zamka u kojoj se nalazimo svi, i mi u parlamentu i cijela Crna Gora. Mi smo uvijek za povećanje zarada, penzija, plata i životnog standarda, ali da sve to ima osnovu u fiskalnom dijelu budžeta.
Produžen je rok za rad Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu. Kao članica tog tijela, imate li informaciju kada će rad biti nastavljen i jeste li optimista da će posao biti doveden do kraja?
Nažalost, opet je produžen rad Odbora. Moram reći da je za uspjeh na planu reformi izbornog zakonodavstva potreban konsenzus opozicije i vlasti. Podsjećam da je prošla parlamentarna većina bila izuzetno raspoložena i spremna za kompromis, ali smo tada imali bojkot od opozicije. Očekujem da nastavimo da razgovaramo, jer građani od nas očekuju da radimo u njihovom interesu.
Predsjednik BS Ervin Ibrahimović nedavno je pisao ambasadoru Francuske u našoj državi Kristijanu Timonijeu, gdje traži podršku, između ostalog, poboljšanju statusa manjinskih zajednica u Crnoj Gori. Kakav je danas taj položaj, čime ste posebno nezadovoljni?
Položaj Bošnjaka u Crnoj Gori odavno nije bio gori i mi to jasno saopštavamo kad god dobijemo priliku. O našoj zastupljenosti u institucijama dovoljno govori podatak da se u javnosti odomaćio izraz – etničko čišćenje institucija. I to je pravi izraz. Bilo bi zanimljivo prikupiti podatke o zastupljenosti.
Sigurna sam da bismo, nakon konstantnog rasta, imali strahovit pad zastupljenosti Bošnjaka u institucijama. Takođe je očigledan rast međunacionalnih tenzija koji je indirektno, a ponekad i direktno ohrabrivan od aktuelne vlasti, a izlivi netrpeljivosti i mržnje nerijetko dolaze od kadrova nove vlasti. To je jasan pokazatelj stanja u Crnoj Gori. Grafiti, govor mržnje na internetu, murali– sve asocira na devedesete, a devedesetih su Bošnjaci bili ugroženi na svakom koraku i na svakom polju.
Kako komentarišete crtanje grafita koji veličaju osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića u Pljevljima? Šta se to dešava u Pljevljima i kako doživljavate to što predsjednik Opštine Pljevlja Igor Golubović u svojim izjavama relativizuje podršku Mladiću, iskazanu grafitima na javnim mjestima?
Kao osobi koja je život vezala za Pljevlja i za Crnu Goru, izuzetno mi je žao što se to dešava u multietničkoj i građanskoj Crnoj Gori. Posebno sam iznenađena odnosom lokalne vlasti u Pljevljima prema ovom problemu i izjavama predsjednika opštine. On je kao prvi čovjek grada imao obavezu da bude mnogo kritičniji prema ovakvim pojavama, umjesto što je pokušao da sve to relativizuje.
Nedavno je održana proslava neustavnog Dana Republike Srpske, bosansko-hercegovačkog entiteta, a u više gradova RS, ali i Srbije, bilo je nacionalističkog divljanja i uvreda prema građanima nesrpske nacionalnosti i Bošnjacima. Kako sve to komentarišete, vraćamo li se u 90-e? Je li region sve dalje od Evrope?
Oštro osuđujemo secesionističke izjave koje su se mogle čuti od političkih predstavnika iz manjeg bh. entiteta, kao i od određenih zvaničnika iz Srbije.
Takođe, osuđujemo nacionalističko divljanje i provokacije i prijetnje koje su upućene Bošnjacima u BiH, ali i u Srbiji. Budućnost cijelog regiona mora biti u EU, ali zasigurno ne možemo govoriti o evropskim vrijednostima ako i danas čujemo prijetnje novim genocidom. Vraćanje u devedesete godine je odustajanje od građanske, evropske, multietničke i antifašističke Crne Gore.
Sigurni smo da većinska Crna Gora ne želi da ide nazad, već naprotiv, u pravcu integracija i napretka. Proslava 9. januara je svjesno kršenje Ustava BiH. Riječ je o neustavnom prazniku i to su jasno osudili predstavnici međunarosdne zajednice, SAD i EU.
Mizogine, seksističke i nacionalističke izjave manir su ove vlasti
Kako komentarišete učestale mizogine napade na političarke u Crnoj Gori, među kojima je posljednji na poslanicu SDP-a Draginju Vuksanović- Stanković?
Nedavno je Vojislav Šešelj izrekao gnusne uvrede na račun Cetinjanki, zatim i gđe Vuksanović- Stanković. Poslanica SDP-a našla se ponovo na meti brutalnih uvreda i mizoginih napada, ovoga puta od člana Nacionalne komisije za UNESKO Jovana Markuša. A Vlada na sve ćuti…
Kao poslanicu u Skupštini Crne Gore, ali i kao suprugu, majku i građanku ove države moram istaći da zabrinjava šutnja čelnih ljudi u državi. Njihovo ćutanje doprinosi da skoro svakodnevno imamo ovakve i slične izlive primitivizma prema ženama u politici. Mizogine, seksističke i nacionalističke izjave odavno su postale manir ove vlasti, Vlade i njenih funkcionera i službenika.
izvor: agencije
Hrvatska je s dvije pobjede već nakon 2. kola osigurala Read more
„Srbija je u pregovorima oko Kosova spremna na kompromis, ali Read more
Gulijev oborio rekord evropskih prvenstava na 200 metara... Bilo je Read more
Kada je hrvatske fudbalere u Zagrebu dočekalo pola miliona navijača, Read more