VLADA I USTAV CG: Bezbjednost građana IZNAD svih pa i vjerskih prava… (foto i video)
Ministar unutrašnjih poslova Crne Gore Sergej Sekulović juče je potvrdio da bezbjednosna procjena povodom najavljenih događaja na Cetinju nije povoljna…
PODGORICA: Crna Gora, Zanimljivosti, vijesti… četvrtak, 2.09.2021… 12: 02…VLADA I USTAV CG: Bezbjednost građana IZNAD svih pa i vjerskih prava… (foto i video)
Ustav Crne Gore, član 46, stav 3 propisuje da sloboda ispoljavanja vjerskih uvjerenja može ograničiti, ako je to neophodno radi zaštite života i zdravlja ljudi, javnog reda i mira, kao i ostalih prava zajemčenih Ustavom…
Na osnovu takve izjave ministra može se zaključiti, MUP i Uprava policije posjeduju informacije i bezbjednosnu procjenu na osnovu koje je jedino ispravno rješenje zabraniti vjersko okupljanje i obred ustoličenja na Cetinju, tačnije, suspendovati u konkretnom slučaju vjerska prava, zbog očuvanja bezbjednosti građana, imovine i nacionalne bezbjednosti, što Ustav u ovakvim situacijama dozvoljava.
Bezbjednost i mir u državi po svim međunarodnim standardima imaju prioritet u odnosu na svako pojedinačno građansko, političko i vjersko pravo.
Međutim, uprkos riziku svih pokazatelja da situacija u zemlji nije naivna, jedino što je jasno je da politika ne čuje struku i profesiju. Do danas niti jedan državni organ, političke strukture u vlasti, premijer i vicepremijer, nijesu uzeli u obzir opciju zabrane ustoličenja u Cetinjskom manastiru.
Srpska pravoslavna crkva i Vlada Crne Gore, koje danas skoro da sinonimi, ne uvažavaju bezbjednosne procjene službi.
Koliko god se ministar i direktor policije trudili da situaciju stave pod kontrolu i u okviru svojih nadležnosti donesu ispravne mjere, bez saradnje Vlade nemoguće je povući konkretne poteze, a Vlada je u više navrata u odnosu na trenutna dešavanja pokazala da joj je politika ispred službi.
Kada u maloj državi poput Crne Gore imate do krajnjih granica podignute tenzije, sve oči uprte su u službe bezbjednosti. Međutim, izjavom ministra unutrašnjih poslova, da ne mogu garantovati bezbjednost, pokazale su se slabosti u bezbjednosnom sektoru.
Nedostatak autoriteta i kompetentnih kadrova, koji mogu i za očekivati je, da svoje informacije i procjene sprovode u djelo u interesu svih građana i njihove bezbjednosti. Ipak, čini se, donosiocima odluka prioritet su neke druge stvari.
Jučerašnje izjave čelnih ljudi iz sektora bezbjednosti probudile su mnoge sumnje, neizvjesnost i nesigurnost. Stvorile su utisak da se radi o nedostatku i izbjegavanju odgovornosti, bez jasne slike o projekciji dešavanja.
”Skup prekidamo u onom trenutku moguće izvjesnosti većeg problema”, kazao je juče direktor Uprave policije Zoran Brđanin…
Da li to znači da se nećemo skloniti dok grmi, već tek kad počne pljusak?
Riječi direktora policije, da će stvari ići svojim tokom dok baš ne zagusti, te da će policija prekinuti skup u slučaju većeg problema, su zabrinjavajuće. ”Veći problem” je širok pojam i mogao bi da znači puno toga, pa čak i da sa sobom nosi nesagledive i nepopravljive posljedice.
Takođe, u ovako bezbjednosno rizičnim događajima, prekid okupljanja bi značio uvod u haos na ulicama Cetinja i kasnije u cijeloj Crnoj Gori.
Neizbježno bi bilo narušavanje javnog reda i mira, te ugorožavanje lične i imovinske sigurnosti građana, a potom i policijske intervencije bez pozitivnog epiloga po građane, Crnu Goru i društvo u cjelini.
Do juče, kada su novinari lice u lice sa ministrom i direktorom policije razgovarali o aktuelnoj situaciji, nijesmo mogli čuti ništa o procjeni situacije i očekivanjima.
Pitanje je da li se građanima ne govori sve ili je riječ o nedostataku planskog i proaktivnog pristupa u rješavanju problema. Ćutalo se dugo, a kad se progovorilo, to nije bilo ono što su građani ove države očekivali.
U ovim okolnostima društveno političkih tenzija i podijeljenosti koje se ne pamti u Crnoj Gori, zaprepašćujuće je da organi vlasti dozvoljavaju održavanje vjerskog događaja koji prouzrokuje javna okupljanja, onih koji podržavaju i onih koji se protive, a koja su u oba slučaja direktna posljedica tog vjerskog događaja.
Vjerska prava su neotuđiva i ne trebaju se ograničavati u normalnim okolnostima. Ipak, vjerska prava nijesu i ne mogu biti, niti po Ustavu, niti zdravorazumski, prioritetnija od zdravlja, bezbjednosti i života građana Crne Gore…
izvor Standard.co.me