RASTODER: Istinom o Srebrenici spriječiti da prošlost postane budućnost… (foto)

U Podgorici sjutra Dan sjećanja na žrtve genocida i stradale u ratovima vođenim na prostorima bivše Jugoslavije…

PODGORICA: Crna Gora, Zanimljivosti, vijesti… subota, 10.07.2021…11: 44…RASTODER: Istinom o Srebrenici spriječiti da prošlost postane budućnost… (foto)

Jedino prihvatanjem odgovornosti isuočavanjem s prošlošću možemo graditi buduće mostove saradnje ipovjerenja u regionu. Na to nas poziva međunarodna zajednica, a još važnije – nerođena djeca. Crna Gora ne smije biti zemlja dobrih rezolucija i nekažnjenih zločina, kazao je za Portal Analitika Mirsad Rastoder, predsjednik Izvršnog odbora Bošnjačkog Vijeća

Povodom obilježavanja Evropskog dana sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici i Dana sjećanja na civilne žrtve ratova vođenih na prostorima bivše Jugoslavije u periodu od 1991. do 2001.godine, Bošnjačko Vijeće u Crnoj Gori organizuje program „Dušom za Srebrenicu“. 

U podgoričkom Spomen-parku civilnim žrtvama na Pobrežju, sjutra u 10 sati, tim povodom biće upriličen poetski recital i polaganje cvijeća kao izraz dubokog poštovanja žrtvama genocida i drugih zločina.

Bošnjačko Vijeće, kako je za Portal Analitika kazao Rastoder, preuzelo je ulogu organizatora, po uzoru na sve što je radio Forum Bošnjaka proteklih godina povodom obilježavanja 11. jula.

„Skromnim sredstvima učinićemo da obilježavanje bude jasan znak saosjećanja sa stradalima i opomena da se nikad i nikome ne ponovi Srebrenica…

Svakodnevno stižu poruke podrške i potvrde učešća u događaju što je za nas u ovom trenutku ohrabrujuće i najvažnije, jer samo zajedno treba da se prisjetimo i zaćutimo pred bolom onih koji su žrtve mračnih dešavanja devedesetih na prostoru bivše nam domovine…

Odgovornost za učinjeno, istina i pravda, temelji su na kojima može počivati svako plemenito zalaganje za razumijevanje i suživotu regionu“, kazao je Rastoder. 

Srebrenica je, kaže on, simbol nezapamćenog stradanja jednog naroda, ali i civilizacijskog posrnuća čovječnosti na prostoru bivše Jugoslavije, zbog koje, kako navodi, moramo da se stidimo, kajemo i tražimo oprost. 

To će biti i lajt motiv obilježavanja Dana sjećanja u Podgorici.

„Naš uzdah “Oprostinam, Srebrenico”, iskazan stihovima velikih pjesnika, istovremeno je molitva za mir svim žrtvama, ali osuda svakog bezumlja i svih pokušaja relativizacije i negiranja zločina kako bi se zamaglila individualizacija krivice. Time želimo da iskažemo punu saosjećajnost sa žrtvama genocida i drugih zločina i upozorimo da niko nema pravo da se identifikuje sa grijesima koje su zlikovci činili u “ime naroda”, ističe Rastoder

Prema njegovom mišljenju, individualizacija krivice proces je od kojeg zavisi bolja budućnost u čitavom regionu. 

“Jedino prihvatanjem odgovornosti i temeljitim suočavanjem s prošlošću možemo graditi buduće mostove saradnje i povjerenja u regionu. Na to nas poziva međunarodna zajednica, a još važnije nerođena djeca“, naglašava on.

Korak ka realizaciji te ideje je nedavno usvojena Rezolucija o genocidu u Srebrenici.

Rastoder kaže da je većinska Crna Gora usvajanjem ovog dokumenta, ali i Deklaracije o prihvatanju rezolucije Evropskog parlamenta iz 2009. godine, dokazala da slijedi međunarodne presude i evropske stavove o počinjenom genocidu u Srebrenici, zabrani svih oblika relativizacije i negiranjazločina, kao i veličanja ratnih zločinaca. 

„I to je za svako poštovanje i pohvalu, ali se zakonodavno, u praksi sve to mora konkretizovati da bi imalo civilizacijski efekat, onaj realni uticaj koji počiva na individualizaciji krivice, a ne na pravljenju dnevno-političkih i mitoloških prevarakoje vješto zamagljuju realnost“, navodi on.

Rastoder očekuje da Crna Gora napravi dodatni iskorak, naročito kada je riječ o zločinima koji su tokom devedesetih godina počinjeni na njenoj teritoriji.

„Rezolucijaje u skladu sa božjim i ovozemljskim zakonima koji opominju da smo dužni da se borimo za pravdu, a protiv zla i da se stidimo što ga nijesmo spriječili, a ne da ga identifikujemo sa bilo kojim narodom. Od toga zavisi budućnost i normalizacija odnosa u regionu, ikonačno približavanje civilizacijskim vrijednostima evropskih naroda…

Konkretno, Crna Gora ne smije biti zemlja dobrih rezolucija i nekažnjenih zločina. Vrijeme je da počne kažnjavanje zločina počinjenih u Crnoj Gori i u njeno ime – Deportacija, Bukovica, Štrpci, Kaluđerski Laz“, poručuje Rastoder. 

Bošnjačko vijeće, decidan je Rastoder, očekuje da će Dan sjećanja postati dio kalendara značajnih datuma u Crnoj Gori, ali i da se o događajima u Srebrenici uči u školskim ustanovama. 

„Tražimo od nadležnih da se istina o Srebrenici i drugim zločinima što prije nađe u udžbenicima i školskim programima. U kalendar značajnih datuma 11. jul treba proglasiti Danom sjećanja i nastaviti potragu za istinom i pravdom na prostoru Crne Gore kako bi opravdali čojstvo i junaštvo, da branimo druge od sebe i sebe od mogućeg zla. To je najbolja brana da prerušena prošlost ne postane budućnost ove zemlje“, naglašava on.

Svima koji osporavaju genocid u Srebrenici, Rastoder poručuje da zamisle da su u koži porodica koje i dalje tragaju za 11.000 nestalih srodnika.

„Pjesnik je zapisao “Mrvu pravde i zrno istine pronađite”, osluškujući riječi preživjelih majki i sestara Srebrenice koje ne treba vrijeđati, već ih dušom razumjeti i melemnim riječima zaštititi. Riječima istine, a ne krivotvorenja i politikantskog falsifikovanja. 

U Srebrenici je živjelo više od 30 hiljada stanovnika, a danas ima više mezara Potočarima, nego žitelja u cijeloj opštini. Zbog njih i svih civilnih žrtava, sprženih gradova, knjiga, mostova i urbicida, u cijelom regionu treba da prevlada shvatanje da su svi i bez krivice krivi, jer nijesu na vrijeme prepoznali i spriječili monstrume…

Tek tada će razumjeti tragičnost devedesetih zbog kojih je više od 130.000 ljudi stradalo u ratovima prostora bivše Jugoslavije od 1991 . do 2001. godine.Za višeod 11.000 nestalih i danas porodice tragaju. Treba se makar na trenutak staviti u njihovu dušu i molitvom za oprost tražiti sabiranje za iskup od grijeha i odbranu od novih talasa nacionalizma i sljedbenika fašisoidnih ideologija“, zaključuje Rastoder.

izvor CdM.me