5 NAJPOZNATIJIH DIJETA NA SVIJETU: Prednosti i mane, ko smije da ih primjenjuje i na koji način!

Znate za onu izreku: “jedno liječi, drugo razboljeva”? Takva slika je i sa dijetama i sa hranom. Zbog toga u svemu morate biti umjereni.

Donosimo vam prednosti i mane 10 najpoznatijih dijeta:

Daš dijeta

Dijetalni pristup zaustavljanju hipertenzije (DASH) je dijeta dizajnirana za kontrolu visokog krvnog pritiska i poboljšanje kardiovaskularne funkcije. 

DAŠ dijeta smanjuje unos hrane koja doprinosi hipertenziji i fokusira se na složene ugljene hidrate, nemasne proteine, mlječne proizvode i to sa malo masti, povrće i voće. Ljudi koji koriste DAŠ zajedno sa vježbanjem istih tih ograničavanjem kalorija pokazali su uspješno mršavljenje, poboljšanu osjetljivost na insulin i niži ukupni holesterol i trigliceride. DAŠ je povezan sa smanjenim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, redom i to , moždanog udara, raka debelog crijeva i rezistencije na insulin.

Nedostaci: Ako držite ovu dijetu morate pažljivo da vježbate jer možete lako da se iscrpite. Pridržavanje DAŠ dijete čini tijelo slabim jer se koristi hrana sa manjim brojem kalorija.

Dijeta bez glutena

GFD dijeta minimizira unos hrane bez glutena. To je protein u žitaricama (ječam, raž, pšenica). GFD je prva linija terapije za celijakiju. 

ZA: GFD poboljšava zdravlje kod osoba sa osjetljivošću na gluten i sindromom iritabilnog crijeva.

Protiv: Kod ljudi bez celijakije, GFD ne smanjuje rizik od kardiovaskularnih problema ili metaboličkog sindroma.

Neželjene posljedice GFD: povećani troškovi za hranu, nedostatak hranljivih jedinjenja (dijetetska vlakna, folna kiselina, gvožđe).

Dijeta sa visokim sadržajem proteina

Dijeta sadrži više od 0,8 g proteina po kg telesne težine, ili više od 15-16% kalorija iz proteina. Primjeri visoko proteinskih dijeta: Atkins, South Beach, Zones.

ZA: Takve dijete promovišu gubitak težine poboljšanjem sitosti i očuvanjem čiste mišićne mase tokom mršavljenja. Dijeta sa niskim sadržajem ugljenih hidrata i visokim sadržajem proteina (LCHP) podjednako je efikasna ili djelotvornija od dijete sa niskim sadržajem masti u smislu gubitka kilograma i vjerovatnoće kardiovaskularnih bolesti nakon šest mjeseci do godinu dana.

PROTIV: važno je preduzeti mjere predostrožnosti sa ovom dijetom. Aktivni unos određenog broja aminokiselina u kombinaciji sa hranom sa visokim sadržajem masti povezan je sa rizikom od metaboličkih problema. Ova dijeta dovodi do povećane kiseline u organizmu što je loše za bubrege.

Keto dijeta

Ketogenu dijetu (keto dijeta) karakteriše visok procenat masti, izuzetno nizak procenat ugljenih hidrata u ishrani. Cilj dijete je postići zaokret u metabolizmu.

ZA: Brzi gubitak težine u prve 2 nedelje. U procesu mršavljenja možete smanjiti broj kilograma i sačuvati mišićna masa. Keto dijeta od 24 nedelje kod gojaznih osoba povezana je sa gubitkom težine i poboljšanim kardiometaboličkim faktorima rizika. Keto dijeta kod gojaznih ljudi poboljšava zdravlje.

PROTIV: Kratkoročni neželjeni efekti: zatvor, vrtoglavica, umor, glavobolja, povraćanje. Dugoročni negativni efekti: kamenje u bubrezima, nutritivni nedostaci i steatoza jetre. Za ljude sa dijabetesom, najbolje je da se konsultuju sa lekarom pre započinjanja keto dijete. Dijeta je kontraindikovana kod pacijenata sa oštećenim metabolizmom masti, otkazivanjem jetre, pankreatitisom…

Dijeta sa malo ugljenih hidrata

Dijetetske strategije sa niskim sadržajem ugljenih hidrata kreću se od 50 do 130 grama ugljenih hidrata dnevno.

ZA: Dijeta ima sljedeće prednosti: niži insulin na prazan stomak i nivo glukoze u krvi, niži nivo triglicerida, optimizovan krvni pritisak i brz gubitak težine. Dijeta sa niskim sadržajem ugljenih hidrata, pored efikasnog mršavljenja, smanjuje rizik od aterosklerotskih kardiovaskularnih problema. Dijeta se smatra sigurnom i efikasnom metodom gubitka težine do 2 godine.

PROTIV: Neželjeni efekti: aktivan gubitak minerala kalcijuma iz urina, gubitak čiste tjelesne mase, povišeni homocistein u plazmi i povišeni LDL holesterol.

Dijeta sa niskim sadržajem masti

Vjeruje se da dijeta sa niskim sadržajem masti sadrži 20% svih kalorija iz masti. 

ZA: Dijeta sa smanjenom masnoćom je efikasnija od klasične dijete. Dokazano je da ova dijeta sa malo masti smanjuje rizik od kognitivnih poremećaja. (Na primer, kod žena u postmenopauzi). Takođe se primećuje  poboljšanje psihološkog raspoloženja.

PROTIV: Dijeta sa malo ugljenih hidrata je efikasnija za mršavljenje od dijete sa smanjenom masnoćom. Normoglikemični (normalni šećer u krvi) ljudi mogu izgubiti više kilograma na dijeti sa niskim sadržajem masti i visokim sadržajem ugljenih hidrata od dijabetičara (oni gube više kilograma na dijeti sa visokim udjelom masti i sa malo ugljenih hidrata). Prehrana sa malo masti ima svoje izazove: pritisak, iscrpljenost, nedostatak ukusa i raznolikosti. Prosječni dnevni unos kalcijuma, gvožđa, magnezijuma, vitamina A i E može biti ispod normale.

izvor: stil.rs