TAČAN DATUM KRAJA EPIDEMIJE: Profesor predvidio kad ćemo konačno odahnuti od korone… (foto)
Epidemije poštuju matematička pravila te su brojni matematičari i stručnjaci za podatke širom svijeta svojim modelima pokazivali prilično tačne projekcije toka i kraja epidemije…
ISTANBUL: Regija, Recepti, Zanimljivosti, vijesti, subota… 02.05.2020… 22: 26… TAČAN DATUM KRAJA EPIDEMIJE: Profesor predvidio kad ćemo konačno odahnuti od korone… (foto)
Napravio model koji tumači tok epidemije u Regiji, pravi poređenja sa drugim zemljama u svijetu i predviđa kada bismo mogli da očekujemo potpuno stišavanje zaraze..
Epidemije poštuju matematička pravila te su brojni matematičari i stručnjaci za podatke širom svijeta svojim modelima pokazivali prilično tačne projekcije toka i kraja epidemije.
Profesor Petar Kočović napravio je model koji nam tumači tok epidemije u Srbiji, pravi poređenja sa drugim zemljama u svijetu i predviđa kada bismo mogli da očekujemo potpuno stišavanje zaraze.
Epidemija u Srbiji, pod uslovom da trendovi budu kao u prethodnih desetak dana, trebalo bi da se završi oko 26. maja 2020. Očekuje se sve manji broj zaraženih, sa trendom pada oko nule, napisao je Kočović.
Na osnovu letimičnog pregleda epidemije SARS, svinjskog gripa i naročito korona virusa, ovi virusi su se ponašali matematički, po Gausovoj krivoj. Unose se samo podaci za broj zaraženih na dnevnom nivou.
Ne postoji matematički model za predviđanje eventualnog novog talasa mnogo unapred, već to liči na prognozu cunamija – prognoze mogu da počnu neposredno pošto događaj počinje da se odvija. Shodno tome, može da se izda upozorenje da postoji mogućnost (nove) epidemije.
Gausova raspodela nam omogućava da definišemo devet nivoa koji označavaju određene datume za novo upozorenje (pozitivnije ili negativnije od prethodnog), nešto kao u meteorologiji, kada se definišu meteo-alarmi.
Modeliranje epidemije, njenog toka i kraja, kao i mjera koje bi trebalo donijeti za vrijeme epidemije je moguć proces. Matematički model se bazira na radu čuvenog njemačkog matematičara i fizičara Johana Karla Fridriha Gausa, najvećeg matematičara od antičkog doba, koji je pojavu raspodele serije događaja primetio i na njoj radio 1794. i 1795. godine. Zbog toga što događaji koji se posmatraju oblikuju zvono, ova raspodela se naziva i normalnom raspodelom ili popularno zvonastom krivom.
Model je dopunio u današnji oblik francuski matematičar Pjer Simon Markus de Laplas, pa se ova raspodela naziva i Gaus–Laplasovom.
Gaus je za zasluge za razvoj matematike našao svoje mjesto i na aversu novčanice od 10 njemačkih maraka koja je bila u opticaju od 1898. do 2001. godine. Ova metodologija se koristi u mnogim inženjerskim i ekonomskim disciplinama i marketingu.
Mi ćemo za potrebe kovida-19 umjesto riječi događaj koristiti pojam epidemiološki dan.
Dakle, na početku je na dnevnom nivou zaraza bila jedan ili nijedan zaraženi. Onda se stvar razbuktala, pa se broj zaraženih povećava. Zatim počinje da se smanjuje. I to smanjenje će biti oko nule, u zavisnosti od par faktora: a) discipline stanovništva da primenjuje mjere fizičkog rastojanja i b) da se epidemija ne razbukta.
Model se bazira na ulaznim podacima koje sa svijet daje Svijetska zdravstvena organizacija, a za Srbiju Krizni štab. Ovi podaci se kada je Srbija u pitanju poklapaju, ali to nije slučaj za mnoge sajtove u svijetu koji se bave istom tematikom.
Bez obzira na izvor podataka, oni se mogu uvesti pod Gausov model, ali sama kriva i procjena kraja epidmije mogu da se razlikuju. Najčešće su razlike male. Kriva se, inače, računa za svaki dan posebno i sa unošenjem novih podataka nema veze sa prethodnim danima.
Gausova kriva kompenzuje manji rast i pad, koji zovemo talas, kao i više talasa. U slučaju da dođe do dramatičnog rasta broja obolelih na dnevnom nivou, onda mora da se pređe na višestruki talasasti model, za čime, za sada, nema potrebe.
Nova epidemija ne može da se predvidi, naročito ako postoji prekid u podacima (recimo tokom ljeta, pa se nastavi u, recimo, oktobru).
Treba napomenuti da je epidemija korona virusa i svinjskog gripa bila u korelaciji sa brojem Sunčevih pjega i sunčanim ciklusima. Kada je mali broj Sunčevih pega – nema UV-C i IKS zračenja, a ovaj broj tačaka, s obzirom na to da smo izašli iz dna ciklusa, povećava se iz dana u dan, pa će se i epidemija smiriti…
izvor agencije
Hrvatska je s dvije pobjede već nakon 2. kola osigurala Read more
U Prlinama na domak Akova živjela je porodica Raifa Pilava. Read more
Čast da otvori 24. izdanje SFF-a pripala je slavnom poljskom Read more
„Srbija je u pregovorima oko Kosova spremna na kompromis, ali Read more