“Halal ili haram, tajne islamske ekonomije”: Šta je i što nije dozvoljeno? (foto)
ZA ONE KOJIMA Islamsko bankarstvo nije novina, proverite da je ono decenijama prisutno na prostorima Balkana, ali većina građana, čak i poslovnih ljudi, nije upoznata s njim…
ISTANBUL: Regija, Ekonomija, Zanimljivosti, Putovanja, vijesti, ponedeljak, 24. 02. 2020, 22: 00…”Halal ili haram, tajne islamske ekonomije”: Šta je i što nije dozvoljeno? (foto)
Generalno, islam kao religija se ne protivi ostvarenju dobiti ili finansijske koristi, ali važno je napomenuti da postoje određena pravila koja moraju biti ispoštovana, a prije svega da mora postojati napor odnosno konkretna aktivnost koja dovodi do toga da je određeni poduhvat produktivan i koji rezultuje profitom koji je u skladu sa šerijatom, odnosno koji je dozvoljen.
Upravo tu se ogleda razlika između islamskog pristupa kamati, jer u konvencionalnom bankarstvu kamata ne dovodi do ostvarenja dodatne vrijednosti, već se prenosi s jedne na drugu stranu uključenu u poslovnom procesu u određenom vremenskom periodu.
U tom kontekstu, kamatna stopa u islamskom bankarstvu je zamjenjena stopom povrata, koja se ostvaruje na ugovore o razmjeni ili dijeljenju rizika. U praksi, kamata je određena unaprijed, vezana je za vremenski period i iznos zajma i u većini slučajeva je pozitivna. Za razliku od tog pristupa, profit je određen i njegova konačna vrijednost nije poznata dok određena poslovna aktivnost nije završena i isto tako može biti i pozitvan i negativan, ali i imati vrijednost nula.
Islamsko bankarstvo je dio islamskih finansija koje čine još islamsko osiguranje, islamske obveznice, islamski fondovi i druge vrste islamskih finansijskih institucija. U toj ukupnoj strukturi islamskih finansija ono je zastupljeno 73 odsto i predstavlja najrazvijeniji oblik islamskog ekonomskog sistema.
Isto tako, tokom sedamdesetih dolazi do osnivanja islamskih finansijskih institucija van većinski muslimanskih zemalja, konkretnije 1978. godine se u Luksemburugu osniva prva islamska finansijska institucija koja posluje na islamskim principima pod nazivom Islamik fajnens haus. Period od devedesetih do danas okarakterisan je kao proces internacionalizacije islamskog bankarstva.
Tu se posebno misli na ekspanziju islamskih finansijskih institucija širom sveta, pre svega putem osnivanja tzv. islamskih prozora, što predstavlja posebno odeljenje konvencionalne banke koje nudi usluge islamskog bankarstva i finansija.
Tri zemlje na svijetu su konvertovale svoje finansijske sisteme u islamske: Iran, Pakistan i Sudan. U analizi islamskog bankarstva vrlo često se zemlje posmatraju u okviru određenih skupina po osnovu specifičnih karakteristika za dati region.
To nam govori da islamsko bankarstvo nije isključivo namenjeno muslimanima nego svim ljudima, što otvara mogućnost daljeg razvoja ovakvog vida poslovanja na globalnom nivou. O tome najbolje sveijdoče iskustva velikih zapadnih zemalja poput Velike Britanije, Francuske, Kipra, Njemačke, Luksemburga, a odnedavno i Norveške, kao i mnogih drugih država…
izvor agencije
Hrvatska je s dvije pobjede već nakon 2. kola osigurala Read more
U Prlinama na domak Akova živjela je porodica Raifa Pilava. Read more
Čast da otvori 24. izdanje SFF-a pripala je slavnom poljskom Read more
„Srbija je u pregovorima oko Kosova spremna na kompromis, ali Read more