Depolitizacija BNV, namjera ili stvarnost: Specijalni status Sandžaka, prioritet bošnjačke zajednice…

Bošnjački narod danas nema riješeno nacionalno pitanje, niti je riješen status Sandžaka. Iako autohton narod na ovim prostorima, konstitutivni sa svojom teritorijom – Sandžakom, kojem je na Berlinskom kongresu 1878. godine priznat poseban status, ni Bošnjaci, ni Sandžak još uvijek, nema svoje adekvatno mjesto…

Berlin: Regija, Zanimljivosti, vijesti, nedelja, 01. 00 .2019… 12: 59… Depolitizacija BNV, namjera ili stvarnost: Specijalni status Sandžaka, prioritet bošnjačke zajednice…

Akcioni plan za manjine nije uvažio nijedan zahtjev Bošnjačkog nacionalnog vijeća, niti uvrstio ijedno pitanje koje je od životne važnosti za bošnjački narod u Sandžaku, počev od egzistencijalnih (pitanja opstanka i rasvjetljavanja ubistava i drugih teških zločina), pa do ekonomskih – pitanja razvoja Sandžaka kao područja u kojem u najvećem broju žive Bošnjaci. Akcioni plan, sa aspekta bošnjačkog naroda, nema nikakav legitimitet. Bošnjaci u Srbiji se danas nalaze u jednoj od najtežih historijskih situacija s obzirom da se, negiranjem njihovog maternjeg jezika i njihove kulture, ponovo pokušava osporiti njihov nacionalni identitet, što je osnov velikosrpske nacionalne ideologije i uvod u novi pokušaj nasilne asimilacije – ocenila je, za Sandžak Danas, Jasmina Curić, predsednica Bošnjačkog nacionalnog veća (BNV).

Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave je osporilo Inicijativu o uspostavljanju specijalnog statusa za Sandžak, jer nije u skladu sa Ustavom i zakonima koji uređuju oblasti kojima se bave nacionalni saveti nacionalnih manjina. Šta dalje?

– Inicijativa za rješavanje statusa Bošnjaka i regije Sandžak izraz je interesa i stvar potreba bošnjačkog naroda na području Sandžaka. Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave nije moglo osporiti tu inicijativu ni u kojem slučaju. Šta tu nije u skladu sa Ustavom – rješavanje statusa bošnjačkog naroda ili rješavanje statusa Sandžaka? I jedna i druga stvar su apsolutno u skladu i sa Ustavom i sa zakonom. Zar članom 14. Ustava nije propisano da „Republika Srbija štiti prava nacionalnih manjina“, odnosno da „Država jemči posebnu zaštitu nacionalnim manjinama radi ostvarivanja potpune ravnopravnosti i očuvanja njihovog identiteta“? Članom 10. Zakona o nacionalnim savetima nacionalnih manjina propisano je da nacionalno vijeće, u skladu sa zakonom i svojim statutom, preko svojih organa samostalno, vršeći svoja opća ovlaštenja, ima pravo da zauzima stavove, pokreće inicijative, preduzima mjere u vezi sa svim pitanjima koja su neposredno povezana sa položajem, odnosno statusom, identitetom i pravima nacionalne zajednice. Na osnovu navedenog, ne postoje zakonske prepreke da Odluka o pokretanju Inicijative, kao i sama Inicijativa, za rješavanje statusa Bošnjaka i statusa regije Sandžak ostanu i dalje na snazi.

Ministarstvo je konstatovalo da Inicijativa ima i formalno nedostatke i da Izvršni odbor BNV ima nepravilnosti u radu, pa je doneto rešenje o prestanku mandata članova tog organa. Veću je preporučeno da na prvoj sledećoj sednici, konstatuje prestanak mandata članovima IO i izabere nove. Da li ćete uvažiti ove preporuke?

-Ako se malo dublje analizira dopis Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave i zahtjevi i navodi koje je u njemu istakao zaključujemo da su neosnovani, ali također, upućuju i na krajnju namjeru da Vlada Srbije, suprotno izbornoj volji Bošnjaka, Bošnjačko nacionalno vijeće stavi u službu velikosrpskih nacionalnih interesa. Ministarstvo nije donijelo rješenje i to je zlonamjerna dezinformacija kojoj svjedočimo ovih dana u srpskim medijima. Inicijativa za rješavanje statusa Bošnjaka i statusa regije Sandžak po svojoj prirodi spada u djelokrug zakonskih nadležnosti i ovlaštenja Bošnjačkog nacionalnog vijeća i apsolutno je sa te strane nesporna. Uvažavajući ove činjenice, ne postoji nijedan pravni osnov u skladu sa kojim bi neko ministarstvo, moglo donijeti rješenje o prestanku mandata članova Izvršnog odbora. Pravno gledano, Odluka o pokretanju Inicijative za rješavanje statusa Bošnjaka i statusa regije Sandžak ne sadrži nijedan formalno pravni nedostatak i prema tome, apsolutno je i legalna i legitimna. To što se nekima u ovoj državi ne sviđa njihova je stvar. To nema nikakve veze sa pravom. Bošnjaci su narod, a ne srpska manjina i to treba svi da prihvate. Bošnjački narod u Sandžaku, slijedeći svoje legalističko opredjeljenje, prihvatio je da pitanje svog statusa, položaja, prava i identiteta rješava kroz postojeći sistem.

Ako ne uvažite preporuke Ministarstva, da li će to, možda, imati neke posledice na rad ovog saziva BNV?

– Traženje smjene Izvršnog odbora kao organa ili isticanje prestanka njegovog mandata politički je presedan bez ikakvog pravnog utemeljenja. Pravni sistemi modernog svijeta utvrdili su neke druge mehanizme kojim se može osporavati ili tražiti ocjenjivanje nekih pravnih akata nekog organa sa javnim ovlaštenjima. Dopis Ministarstva za državnu upravu i lokalnu samoupravu nema taj karakter i pravno, on nema niti može proizvesti bilo kakve posljedice. Vijeće će i ubuduće nastaviti da zauzima stavove, pokreće inicijative i preduzima mjere u vezi sa svim pitanjima koja su neposredno povezana sa statusom, identitetom i pravima bošnjačkog naroda.

Inicijativa o uspostavljanju specijalnog statusa za Sandžak, tumači se kao pokušaj stvaranja bošnjačke države od opština u Srbiji i Crnoj Gori. Kako mislite da realizujete tu inicijativu, ako su protiv ove dve države?

– Sandžak kao historijska kategorija postoji i pripada građanima, koji su oktobra 1991. godine, na referendumu legitimno iskazali svoje samoopredjeljenje u kakvom Sandžaku žele da žive. Inicijativa za specijalni status je zasnovana na potrebi za suživotom, saradnjom, mirom i stabilnošću. Na temeljima pomenutih principa vodiće se i razgovori za njenu implementaciju. Sandžak u kojem su konstitutivni narodi Albanci, Bošnjaci, Crnogorci i Srbi postao bi nukleus regionalne stabilnosti na Balkanu. Naglasila bih, da narodi Sandžaka vijekovima žive jedni sa drugima i to u miru i harmoniji. Inicijativom tražimo ono što nam pripada, a što smatramo da je zajedničko za sve građane koji žive na ovim prostorima. Rješavanje statusa Bošnjaka i statusa regije Sandžak doprinijelo bi uspostavljanju čvrstog i trajnog mira na području zapadnog Balkana i naša inicijativa je usmjerena upravo u tom pravcu. Očekujemo, da će i Srbija i Crna Gora shvatiti realnu potrebu za implementacijom ove inicijative. Podršku u njenom sprovođenju, svakako, očekujemo jer bi to bilo vrlo razumno i u skladu sa evropskim principima o ravnopravnosti i poštovanju prava svakog čovjeka.

Od osnivanja Bošnjačko nacionalno veće prati priča da je to produžena ruka SDA Sandžaka i njene politike. Koliko su te konstatacije tačne?

-Bošnjačko nacionalno vijeće je institucija koja postoji skoro tri decenije, tačnije 28 godina i ima svoj kontinuitet rada u svim oblastima koje se tiču boljeg života bošnjačkog naroda Sandžaka. To je jedina bošnjačka nacionalna institucija koja ima legitimitet i legalitet da predstavlja i zastupa bošnjački narod i bošnjačke nacionalne interese i ono je bošnjačka narodna skupština. U Srbiji se bira po istim zakonima, na isti način i po istoj proceduri kao i predsjednik i Narodna skupština Republike Srbije i aktuelni saziv čine vijećnici izabrani na tri izborne liste i Vijeće radi i djeluje u skladu sa tim.

Evidentno je da unutar BNV postoji jaz između lista, „Samoopredeljenje“ i „Vakat je“, sa jedne i sa druge strane „Bošnjačka matica“. Koje je rešenje za prevazilaženje tog problema, da bi se stvorilo bošnjačko jedinstvo o kojem svi govore?

-Liste „Samoopredjeljenje“ i „Vakat je“ čine većinu u aktuelnom sazivu BNV i one dijele zajednička programska opredjeljenja .Sa tog aspekta gledano bošnjačko jedinstvo u ovom sazivu Vijeća je postignuto. Vjerujem, da je pitanje rješavanja statusa bošnjačkog naroda i statusa Sandžaka ono oko čega smo svi saglasni i realizacija inicijative je zapravo prioritetno pitanje bošnjačke zajednice, te očekujem da će upravo to biti ostvarenje i bošnjačkog i sandžačkog jedinstva.

Tekst je dio projekta „Depolitizacija BNV, namjera ili stvarnost“, koji se sufinansira sredstvima iz budžeta Republike Srbije, Ministarstvo za kulturu i informisanje. Stavovi iznijeti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove oragana koji je dodelio sredstva.

Politizacija je neophodna…

Aktuelni saziv BNV čine tri liste, iza kojih su na izborima stale tri najjače bošnjačke političke partije. Da li je, u takvoj atmosferi, moguća depolitizacija Vijeća?

– Bošnjaci su politički narod, a BNV je najviše političko i predstavničko tijelo Bošnjaka i ovu činjenicu treba uvažiti. Šta je depolitizacija Vijeća? U srpskoj javnosti ta floskula je izmišljena samo kada govorimo o Bošnjacima i njihovom nacionalnom vijeću. Da li je moguće depolitizovati jedan organ koji treba da ostvaruje određena politička prava, političkim putem, preko i kod određenih političkih organa? Naravno da ne. Država, zapravo, treba da podstakne politički angažman nacionalnih vijeća kako bi ona što bolje ostvarila svoje mjesto u javnom životu i doprinijela ostvarenju prava pripadnika svojih zajednica čiji su predstavnici. Nacionalna vijeća su predstavnici nacionalnih zajednica, i u tom smislu, ona i treba da su maksimalno politizovana s obzirom da se prava ostvaruju prevashodno političkim putem…

Piše: Slađana Novosel 01. septembra 2019. 12.00

https://ibalkan.net