KOLIKO SLOVA IMA Crnogorsko pismo: Odgovor glasi, zavisi gdje studirate…
Crnogorski jezik i pismo zapeo je još na prvoj prepreci, a mudre glave još nisu utanačile koliko slova treba da se koristi u pismu…
PODGORICA: Crna Gora, Putovanja, Zanimljivosti, Vijesti,četvrtak…29.11.2018… 12: 39… KOLIKO SLOVA IMA Crnogorsko pismo: Odgovor glasi, zavisi gdje studirate…
U projektu stvaranja crnogorskog jezika, čak ni u pogledu standarda nije napravljena razlika između crnogorskog i srpskog jezika, a vlasti su time “otvorile procjep” jer ni same ne znaju šta je crnogorski jezik, ocijenjuje profesor Filozofskog fakulteta u Nikšiću Jelica Stojanović, povodom inicijative za donošenje zakona o zaštiti crnogorskog jezika.
Poslanik DPS- a Miodrag Vuković pokrenuo je inicijativu da se usvoji novi zakon kojim bi se zaštitio crnogorski jezik, a tu inicijativu je podržao i dekan Fakulteta za crnogorski jezik sa Cetinja, Adnan Čirgić.
– Naročito kad se uzme u obzir ustavno rješenje o službenom jeziku i jezicima u službenoj upotrebi koje je poslužilo da se pod plaštom demokratije crnogorski jezik potisne što je više moguće na marginu u službenoj komunikaciji – kazao je Čirgić.
On je takođe dodao da je novi zakon o crnogorskom jeziku neophodan i zbog činjenice jer je riječ o malom jeziku, tj. jeziku koji se koristi na malom prostoru, kakav je crnogorski, i koji kao takav ima mali broj govornika.
– Crnogorski jezik može štititi samo država Crna Gora i niko drugi jer se van njenih granica ne upotrebljava niti njegovi govornici i politička elita imaju cilj da taj jezik nametnu van granica ove države – kazao je on.
Sa druge strane, u dijelu opozicije ovu inicijativu posmatraju kao novi predlog čiji je cilj jezička asimilacija, kojom bi se narušila osnovna ljudska prava kao što su sloboda mišljenja i izražavanja.
Stručna javnost pak primjećuje da je glavni problem sa crnogorskim jezikom taj što njegovi promoteri za sve godine njegovog zvaničnog inaugurisanja nijesu uspjeli da dokažu da se isti imalo razlikuje od srpskog, kao i činjenica da crnogorski jezik nije standardizovan, što potvrđuje lingvistički paradoks da trenutno u Crnoj Gori postoje dva fakulteta za crnogorski jezik, jedan na Cetinju, čiji se program zasniva na ideji o 32 slova, i jedan u Nikšiću, čiji program podrazumeva da ima 30 slova.
Takođe, argument da crnogorski jezik treba dodatno zaštititi jer predstavlja „jedan od tri najvažnija identiteta zemlje“ mnogima je čudan, jer bi po toj logici značilo da i zemlje kao što su Austrija, Švajcarska, Argentina, Brazil, SAD, Kanada, Australija, Meksiko, Novi Zeland, Čile, Urugvaj, Kuba, Kostarika, Nikaragva, Peru, Kipar itd… takođe nemaju izgrađen sopstveni državni identitet.
Prof. dr Jelica Stojanović sa Studijskog programa za srpski jezik i južnoslovenske književnosti Filozofskog fakulteta u Nikšiću, za medije kaže da je “u poslednjih deset godina pokrenuta cijela državna mašinerija i svi mehanizmi vlasti u Crnoj Gori kako bi se inaugurisao nepostojeći crnogorski jezik”, ali da je vrijeme pokazalo da vlast nije u stanju da ga nametne građanima.
– Bez obzira na sve pritiske, dovoljan broj građana ne prihvata ime crnogorskog jezika, bilo da je u pitanju srpski standardni jezik preimenovan u crnogorski, bilo da su u pitanju dijalekatski oblici srpskog jezika, ili štagod drugo da je u pitanju – kaže profesorica Stojanović.
Hrvatska je s dvije pobjede već nakon 2. kola osigurala Read more
U Prlinama na domak Akova živjela je porodica Raifa Pilava. Read more
Čast da otvori 24. izdanje SFF-a pripala je slavnom poljskom Read more
„Srbija je u pregovorima oko Kosova spremna na kompromis, ali Read more