BRISEL: EU, ukida crne plombe, jesu li u opasnosti oni koji ih imaju???

Upotreba amalgamskih, ili “živinih” plombi, kako se obično nazivaju, već decenijama ne prestaje izazivati kontroverze u stručnoj javnosti…

BRISEL: Evropa, Recept, Zanimljivost, subota 04.VIII. 2018, 19: 59… BRISEL: EU, ukida crne plombe, jesu li u opasnosti oni koji ih imaju???

DANAS SU U EU, Oprečna mišljenja o štetnosti ispuna sa živom…

Upotreba amalgamskih, ili “živinih” plombi, kako se obično nazivaju, već decenijama ne prestaje izazivati kontroverze u stručnoj javnosti.

Živini ispuni za plombe koriste se još od polovine 19. stoljeća, a sastoje se od četiri vrste metala: žive, srebra, bakra i kositra, s tim da je živa ujedno i najtoksičniji element od ova četiri i zastupljena je u najvećem procentu – više od polovine ukupne težine ispuna zauzima živa.

Većina stomatologa zastupa stav da je korištenje amalgamskih plombi potpuno sigurno te da količina žive koju one sadrže ne može utjecati štetno na ljudski organizam. Sa druge strane, brojne studije pokazale su da što duže stoje u ustima, amalgamske plombe ispuštaju živina isparenja koja mogu djelovati toksično. Toksično isparavanje žive sa površine plombe javlja se najviše kada peremo zube i jedemo, ili kod osoba koje škrguću zubima u snu. Isparavanje žive moguće je i kod oštećenih i napuklih plombi.

Bezopasna živa ili ozbiljan rizik za zdravlje…

Depresija, umor, glavobolje, anksioznost, probavni i kardiovaskularni problemi, samo su neki od simptoma koji se mogu javiti ako imate crne plombe duže vrijeme u zubima, tvrde pojedini naučnici. Neki čak zastupaju i teze da je konvencionalna stomatologija uveliko doprinijela porastu hroničnog umora, emocionalne nestabilnosti, depresije, multiplaskleroze, Alzheimerove bolesti, pa čak i karcinoma među općom populacijom.

Čitaj još: PARIZ: Policija pucala u automobil koji je jurio prema njima, ubijene dvije osobe... (foto, video)

Kod svakog unošenja metala u usta, zbog prisustva pljuvačke, može doći do oslobađanja metalnih jona u usnoj šupljini, kaže dr. Ilvana Pinjo Vodopić, specijalista stomatološke protetike.

Prema smjernicama Evropske unije, amalgamske plombe bi se do 2030. godine trebale prestati koristiti u potpunosti. Još prije dvije godine EU je izdala smjernice prema kojima se živini ispuni ne smiju koristiti u ranjivim grupama u koje spadaju djeca, trudnice i dojilje, izuzev u slučajevima kada je to neophodno (težak pristup zubu). Sigurnosnim procjenama utvrđeno je da devet ili više amalgamskih plombi u ustima može povećati nivo žive u tijelu i do 87 posto.

Pojedine zemlje, poput Norveške, Švedske, Njemačke i Danske, već su zabranile ili znatno smanjile njihovu upotrebu ne samo zbog mogućih štetnih posljedica za ljude, već i zbog štetnosti žive iz uklonjenih amalgamskih ispuna na okoliš.

U Bosni i Hercegovini, međutim, ove plombe i dalje se veoma često koriste. Stomatolozi kao njihovu prednost nad bijelim plombama navode znatno veću izdržljivost i dugotrajnost, a i jeftinije su, pa se stoga uglavnom upotrebljavaju u stomatološkim intervencijama koje pokrivaju zavodi zdravstvenog osiguranja.

Materijali sumnjivog porijekla…

Predsjednik Stomatološke komore Federacije BiH dr. Mirsad Tokić kaže da su amalgamske plombe vrlo postojane, te da je živa koja je vezana u sastavu legure potpuno neškodljiva.

– Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH je propisala tačno koji se bijeli ispuni mogu koristiti i većina stomatologa se toga pridržava. Međutim, sa istoka dolaze neprovjereni materijali, bez certifikata, koji su cijenama jako pristupačni i to se ugrađuje bez ikakve kontrole. Prema mom mišljenju, bolje je ugrađivati certificirani amalgam, nego nekakve plombe sumnjivog porijekla, za koje ne znate tačno ni kakav im je sastav – zaključuje dr. Mirsad Tokić.

Čitaj još: TAKO JE KAKO JE Zapadnom Balkanu decenije do standarda EU...