ZLATKO Vujović: ANDRIJA Mandić polako gasi PES kako bi nakon sljedećih izbora bio premijer

Profesor na Fakultetu političkih nauka u Podgorici, politički analitičar i predsjednik UO Centra za monitoring i istraživanje Zlatko Vujović, je u razgovoru za portal Standard analizirao političku scenu u Crnoj Gori nakon lokalnih izbora u Nikšiću i Herceg Novom. On se osvrnuo na trendove političkih kretanja, padu povjerenja u neke partije avgustovske većine kao i na problem procrnogorske, prozapadne i opozicione Crne Gore. Tvrdi da će PES nestati ili biti sveden na jednocifreni procenat podrške ako i dalje bude slijepo slijedio interese bivšeg DF-a i fenomenu najvećeg pada povjerenja u Demokratsku Crnu Goru. Vujović smatra da je Crnoj Gori potrebna nova politička snaga, sa pojedincima sa integritetom, koji nijesu vezani za vlast prije avgusta 2020. godine, kako bi uz rastući DPS mogli da okrenu Crnu Goru ka Briselu i evropskim vrijednostima.

STANDARD: Šta su političke pouke sa nikšićkih izbora, šta je to novo što smo dobili nakon tog procesa?

VUJOVIĆ: Veliki uspjeh napravila je koalicije oko bivšeg DF-a. Novoj srpskoj demokratiji je uspjelo da okupi sve prosrpske partije. Ipak kad se to uporedi sa nekim prethodnim izborima, onda taj rezultat i nije toliko iznenađenje. Sa druge strane, ono što se očekivalo u javnosti, a desilo se, to je dalji rast DPS-a. Imali su odličan rezultat u Podgorici, gdje su osvojili  30 odsto glasova, a sada u Nikšiću 35 odsto. Taj procenat u zapadnim demokratijama uglavnom znači da se vlast formira oko onoga ko je osvojio relativnu većinu. Evropski savez je uspio da ostvari određeni rezultat, ali daleko od onoga što se očekivalo. Koalicija tri partije je osigurala parlamentarni status konstituenata, ali je vidljivo da nedostaje potencijal rasta.

Ono što je bilo očekivano, ali i dalje šokantno je nastavak trenda pada podrške Demokratskoj Crnoj Gori. Taj trend i pad je sada već dramatičan, jer nijesu prepolovljeni već svedeni na četvrtinu nekadašnje podrške sa posljednjih lokalnih izbora. Njihov pad se dešava i na nacionalnom nivou jer je to partija koja, prema istraživanjima, sada ima jednocifreni procenat podrške. Bliži su procentu od pet nego procentu od deset odsto i teško je taj trend pada zaustaviti, posebno ako se uzme u obzir da partija nije pokrenula nikakve promjene niti u programskoj niti u personalnoj ravni.

PES u odnosu na parlamentarne izbore doživljava pad u svakoj opštini, iako su to dva tipa izbora. Očigledno je da PES skupo košta koalicija sa DF-om, jer ne zaboravimo da su glasači PES-a na parlamentarnim izborima u procentu od 60 odsto bili procrnogorski glasači.

Kad imate toliki procenat procrnogorskih glasač, a kompletno rukovodstvo bliže je DF-u nego što su, recimo SDP-u, i kad baštine “tekovine 30. augusta”, i kad tome dodate da permanentno poručuju da su spremni da ispune gotovo svaki zahtjev DF-a, onda je logično da ostaju bez glasova.

Ako se sjećate DF, odnosno NOVA i DNP na prošlim izborima nijesu htjeli ni Medojevića na listi, kao ni sve te male partije, od Milačića do Vukšića, kako bi raščistili teren. Sad su promijenili strategiju i privlače sve te partije zato što im je cilj da imaju najjaču listu od bloka prosrpskih partija. U ovaj blok ubrajam i PES, iako se oni tako ne prepoznaju, kao ni Demokrate, ali činjenica je da pripadaju tamo ili makar njihova rukovodstva. Na kraju u istraživanjima javnog mnjenja ispitanici ih tako prepoznaju. Ovo je prosto borba za mjesto premijera nakon sljedećeg izbornog ciklusa. Demokratski front je bez ikakvog problema dao PES-u mjesto gradonačelnika u Podgorici, isto tako će za sebe tražiti mjesto predsjednika opštine u Nikšiću, što je logično. Sa druge strane, kada dođu naredni izbori i kada Mandićeva lista bude imala više glasova od PES-a, onda će, naravno, tražiti mjesto premijera, i to je kraj Spajića. Tada će se Spajić suočiti sa scenarijem u kojem je bio ranije Abazović i njegova URA. To je tiho gašenje partije i pozicija privjeska.

Ono što, iz pozicija te partije, zabrinjava, jeste da se ne vidi nijedan potez kojim to pokušavaju riješiti i spriječiti. S jedne strane oni su uvjereni da u ovoj kombinaciji mogu ostati dio vlasti, međutim ono što radi DF je veoma pametno. Ne samo da ruši podršku pokretu Evropa sad, uzimajući manji broj birača, već mnogo važnije je da sigurno idu ka cilju da nakon narednih izbora dobiju mjesto premijera, jer će Mandić biti nosilac liste koja će imati najviše glasova među sadašnjim vladajućim partijama. Čak i kada govorimo o aferi oko Velike plaže, veoma precizno je nametnut diskurs, i oštrica medija ka PES-u i posebno Spajiću. Gotovo da niko ne pominje ostale aktere u ovom poslu, prije svega Novu srpsku demokratiju i Demokrate. Spajić i PES su se polakomili oko ovog štetnog posla za Crnu Goru, ali kako se stvari razvijaju pretrpjeće ogromnu štetu jer su upali u situaciju u kojoj su oni meta ne samo onih koji u odnosu na njih predstavljaju opoziciju, već i svojih partnera iz vlasti koji veoma precizno usmjeravaju opravdani bijes javnosti, ali samo na PES i Spajića. Na kraju, ako bi PES ostao bez svog lidera, partija bi bila svedena na 5-6% sa tendencijom daljeg pada. Sroga ne čude posljednja dešavanja na političkoj sceni.

Ponavljam, kod PES-a ne vidite apsolutno nijedan potrez promjene i pokušaja da povrate dio birača. To je jedan politički autizam, koji je vjerojatno dosta omeđen i nametnut dijelom rada rukovodstva te partije koji ne prihvata nijednu drugu strategiju osim totalne poslušnosti, odnosno da ne budem grub u izrazu, totalnog saglasja u djelovanju sa DF-om. To je bio recept za pad popularnosti Demokratske Crne Gore, sad se to dešava PES-u, a desilo se i GP URA, odnosno PzP znatno ranije.

STANDARD: Mislite da bi se nikšićki scenario mogao preslikati na državni nivo?

VUJOVIĆ: Ako bi se održali izbori u narednih nekoliko mjeseca, situacija na nacionalnom nivou bi bila veoma slična i vjerujem da bi nakon tih izbora ponovno mogli da izvodimo slične zaključke.

Dakle, vjerovatno bismo konstatovali da je DPS značajno popravio rezultate u odnosu na prethodne parlamentarne izbore, da je takođe Evropski savez ostvario sličan rezultat onome u Nikšiću, ali bi se formirala nova vlada u kojoj bi bile strukture nastale iz 30. augusta dvadesete godine. Definitivno te partije bi imale značajno manje poslanika, ali bi numerički mogle formirati vlast. Ostalo bi jedino pitanje da li bi kandidat nekadašnjeg DF Mandić bio prihvatljiv za novog premijera.

Očigledno je da postoji problem na opozicionoj strani, jer ne postoji nijedna politička partija koja bi bila građanska, proevropska i prozapadna, a koja nije potekla i bila dio vlasti prije 2020. godine. I to je to bez čega se ne može, jer je potrebno privući birače koji neće glasiti za DPS, ali ni za SDP, ni SD, jer su i oni bili dio vlasti. Crnoj Gori, odnosno tom građanskom i procrnogorskom dijelu, potrebna je jedna takva politička snaga koja nema vezu sa vlastima prije  avgusta 2020. godine, ali ni sa ovima koji su postali tada vlast.

To je veliki deficit političke scene, jer dio tih birača ili apstinira ili glasa za neke druge partije koje ne vode promjeni.  Teško mogu da vjerujem da je promjena moguća u smislu da PES, uslovno rečeno, napravi koaliciju sa opozicijom. Najmanje 70 odsto rukovodstva te partije nema razliku u odnosu na DF u ideološko-identitetskom smislu.

 Naravno, postoji tu razlika u intenzitetu ispoljavanja toga, ali oni predstavljaju jednu ideološku matricu. Birači će to sve više prepoznavati i njima će podrška padati. Dakle, mora da se desi nešto baš veliko u PES-u da shvate da će brzo potonuti ispod 10 odsto, a kad potonu ispod toga nivoa vrlo brzo će doći kraj. Neka samo gledaju Demokratsku Crnu Goru i recimo PzP i uče iz tih primjera.

STANDARD: Mislite na neku novu političku strukturu bez veza sa prethodnom vlašću kao što je to Preokret?

VUJOVIĆ: Preokret jeste jedna nova partija, bez obzira što je predsjednik Preokreta bio dio Pozitivne Crne Gore koji je napustio i vratio mandat, uradio neke veoma principijelne poteze. Prvo, nije htio da bude dio vlasti sa DPS-om, ali nije htio ni da uzurpira mandat. Međutim oni će morati da promijene stav koji glasi – nećemo ni sa jednima ni sa drugima u vlast. Postavlja se onda pitanje šta rade, da li se bore za vlast, jer smisao političke partije i njena razlika u odnosu na nevladine organizacije je u tome što se partija bori za vlast ili da bude dio te vlasti.. Za Perića je veliko pitanje na koje će, ja vjerujem, morati vrlo brzo dati odgovor. Ako bude i dalje strategija kao za Podgoricu da neće biti dio nikakve vlasti, onda to za birače bi bilo isto kao da su glasali za neke partije koje su ispod cenzusa.

Drugi problem Preokreta, kao i onog dijela političke scene o kojoj smo pričali, čast izuzecima, da nema mnogo afirmisanih ljudi koji su uspjeli u svojoj karijeri, a da nijesu bili dio one ranije vlasti. Ljude koji, ako ne uspiju u politici, mogu da se vrate svojim poslovima, a ne da fatalistički gledaju na to da ako izgube na izborima njihova ukupna karijera i život bude pod znakom pitanja.

kompletan tekst na standard.me

izvor: http://standard.me