Vlada MILIOJKA Spajića zadužila CRNU GORU, još za 200 miliona eura… (foto)

Nakon što je pozajmila 80 miliona od Svjetske banke i 50 miliona od Francuske agencije za razvoj, Vlada će se zadužiti i 50 miliona kod OPEK Fonda za međunarodni razvoj.

PODGORICA: Crna Gora, Ekonomija, vijesti… petak, 18.X. 2024… 18: 59… Vlada MILIOJKA Spajića zadužila CRNU GORU, još za 200 miliona eura… (foto)

Osim toga, pozajmiće i 20 miliona kod Evropske banke za obnovu i razvoj. Time će Vlada, od početka oktobra, pozajmiti ukupno 200 miliona. Prethodno je u ovoj godini pozajmila 687 miliona emisijom obveznica u dolarima.

Na juče održanoj sjednici, kojom je predsjedavao premijer Milojko Spajić, Vlada je usvojila informaciju o rezultatima pregovora i zaključivanju ugovora o kreditu sa OPEK Fondom za međunarodni razvoj u vezi sa kreditiranjem Zajma za razvojne politike (DPL aranžman – Development Policy Loan) s predlogom ugovora o kreditu.

“U skladu sa Zakonom o budžetu Crne Gore za 2024. godinu i Odlukom o zaduživanju, Ministarstvo finansija je u prethodnom periodu komuniciralo i pregovaralo sa OPEK Fondom u vezi sa uslovima kreditiranja, kao i usaglašavanja konačnog teksta predmetnog ugovora koji se zaključuje na iznos od 50 miliona eura, sa rokom otplate od deset godina, pri čemu je predviđen grejs period od 18 mjeseci, uz varijabilnu kamatnu stopu koja se sastoji od šestomjesečnog EURIBOR-a, uvećanog za maržu od jedan odsto, koja će se obračunavati i plaćati polugodišnje.

Rok raspoloživosti kreditnih sredstava utvrđen je zaključno sa 31. decembrom 2024. godine. Dugoročni zajmovi za razvojne politike (DPL) su finansijski instrumenti koje međunarodne finansijske institucije, poput Svjetske banke, pružaju zemljama u cilju podrške sprovođenju političkih i institucionalnih reformi.

Cilj ovih zajmova je da pomognu zemljama u sprovođenju strukturalnih promjena koje će podstaći ekonomski rast i smanjenje siromaštva. U Informaciji se podsjeća da je Vlada prethodno prihvatila ugovore o DPL kreditnim aranžmanima sa Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj (IBRD) od 80 miliona i Francuskom agencijom za razvoj od 50 miliona eura (AFD), tako da ukupan kreditni iznos koji će se obezbjediti kroz DPL aranžman u 2024. godini iznosi 180 miliona eura”, precizirali su iz Vlade.

Čitaj još: MIKI, PONOVO SVE ŠOKIRAO Bijesan pokazao NANOGICU pa otkrio gdje se trenutno nalazi...

Osim 50 miliona kod OPEK-a, Vlada će pozajmiti i 20 miliona kod Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za potrebe finansiranja projekta unapređenja energetske efikasnosti u objektima obrazovanja u Crnoj Gori.

I tu su usvojeni informacija i predlog ugovora. Ukupna procijenjena vrijednost cjelokupnog projekta iznosi 24 miliona eura. Od tog iznosa, 20 miliona eura će biti obezbijeđeno putem predmetnog kreditnog aranžmana sa EBRD-om, dok će preostala četiri miliona eura biti osigurana preko investicionog granta iz Regionalnog programa energetske efikasnosti (REEP), koji finansira Evropski fond za Zapadni Balkan.

Vlada je prihvatila i informaciju o polaznim osnovama za pregovore za kreditni aranžman između Crne Gore i Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD) za Projekat dekarbonizacije energetskog sektora Crne Gore, i kao osnovu za pregovore prihvatila nacrt ugovora o zajmu.

Izmijenili ugovor sa IBRD-om

Usvojena je informacija o izmjenama i dopunama usaglašenog zapisnika i ugovora o zajmu sa Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj (IBRD) u vezi sa kreditiranjem zajma za razvojne politike (DPL aranžman) i prihvaćen tekst izmjena i dopuna, saopšteno je iz Vlade.

“Odbor izvršnih direktora Grupacije Svjetske banke je 4. oktobra 2024. godine zvanično odobrio kredit od 80 miliona eura za pomoć Crnoj Gori u jačanju fiskalne održivosti i promovisanju održivog razvoja.

Čitaj još: NIKOLA Samardžić: JAKOV Milatović je ALEKSANDRA Vučića sluškinja, MILOJKA Spajića uloga je da razvali institucije, kako bi zaustavio EU integracije Crne Gore... (foto)

Naknadnim razgovorima sa Svjetskom bankom utvrđeno je da je potrebno uraditi izmjene i dopune usaglašenog zapisnika, potpisanog 30. avgusta 2024. godine, kao i ugovora o zajmu, a dopuna se tiče klauzule dugovanja otpornog na klimatske promjene.

U pitanju je klauzula putem koje Svjetska banka nudi mogućnost reagovanje na krizu usled elementarnih nepogoda kao što su zemljotresi i tropski cikloni, što omogućava vladama da se usredsrede na oporavak od katastrofe umjesto otplate duga”, naveli su iz Vlade.

izvor Kodex.me

Share this:

Related