Zašto predsjednik Turske nije posjetio Sandžak?

O nedolasku predsjednika Turske u Sandžak mišljenja su podijeljena u Novom Pazaru.

Posljednji dolazak predsjednika Turske Recepa Tayyipa Erdogana u Srbiji prošao je bez posjete Sandžaku gdje živi najviše Bošnjaka.

Nije bila ni predviđena. I, umjesto, da se u Novom Pazaru  – nezvaničnom centru Sandžaka, sretne sa liderima najvažnijih bošnjačkih partija, oni su otišli kod njega u Beograd.

Na sastanku su bili Rasim Ljajić, osnivač Sandžačke demokratske partije (SDP) i predsjednik SDPS-a, Sulejman Ugljanin, lider SDA Sandžaka i Usame Zukorlić, predsjednik Stranke pravde i pomirenja (SPP).

Nema mnogo informacija o tom susretu. Portal blizak SPP-u objavio je da je predsjednik te partije sjedio odmah do turskog predsjednika.

Iz SDA Sandžaka, čijeg predsjednika Ugljanina sa Erdoganom veže višedecenijsko prijateljstvo, kratko je saopšteno da je „razgovarao sa predsjednicima bošnjačkih parlamentarnih partija“, ali i da je istakao važnost „zajedničkog djelovanja u interesu Bošnjaka Sandžaka i aktivne saradnje sa državnim institucijama“.

View this post on Instagram

A post shared by SDA Sandžaka (@sda.sandzaka)

O nedolasku predsjednika Turske u Sandžak mišljenja su podijeljena u Novom Pazaru.

Sead Biberović, politički analitičar, smatra da je Erdogan „još jednom pokazao da je Turskoj važnija Srbija kao zemlja kojoj može da proda dronove ili neko drugo odružje, od bošnjačko-muslimanske manjine koju, eventualno, može da iskoristi pred neke predsjedničke izbore u Turskoj ili Srbiji ili da pokaže svoju želju da postane neprikosnoveni svjetski predvodnik i zaštitnik muslimana“.

“Nedolaskom je pokazao da je njemu važniji autokratski kolega Vučić sa kojim, iza zatvorenih vrata, slobodno može da se dogovara, na primjer, o uslovima prodaje oružja gdje će obojica biti finansijski dobri, dok Srbiji ti dronovi, kao ni rafali, realno, ne trebaju jer ne postoji stvarna opasnost da će biti napadnuta.

Njih dvojica mogu da razgovaraju i o uspostavi nekakve osovine autokrata jer se Erdogan mnogo bolje razumije sa Putinom, Orbanom ili Vučićem, nego sa liderima demokratskih evropskih zemalja. Sve mu je to važnije nego bošnjačka manjina koja ima mnogobrojne ogromne probleme, većinu kao i drugi građani Srbije, ali i dodatne mnoge koji se tiču ostvarenja osnovnih manjinskih prava”, naglašava Biberović.

Politolog Fahrudin Kladničanin podsjeća da je predsjednik Turske dva puta posjetio Novi Pazar i da su ti dolasci “potvrdili zainteresovanost i posvećenost aktuelne turske administracije Sandžaku”.

“Ne možemo da očekujemo da predsjednik Erdogan, svaki put, kad posjeti Srbiju dođe i u Novi Pazar. Svi aktuelni akteri političkog i vjerskog života bili su u Beogradu. Jedno su se lično sastali sa njim, a drugi sa članovima šire delegacije”, kaže Kladničanin.

Konstatuje da je dosta ostalo neriješenog iz potpisanih sporazuma 2017., prilikom boravka turskog predsjednika ovom gradu.

“Ništa od onoga što je tada obećala Turska nije finansirala, osim otvaranja konzulata, što nije beznačajna stvar. To potvrđuje stalno tursko prisustvo i izuzetno vidljive kulturne saradnje. Turska i Srbija imaju izuzetno dobru političku sradanju, izgrađene prijateljske odnose, a u ekonomskom smislu saradnja dvije države je na historijskom maksimumu”, ocjenjuje Kladičanin za Danas.

Smatra da bez obzira što iz Turske nema ekonomskih podsticaja prema Sandžaku, “Erdoganov autoritet i način na koji komunicira sa bošnjačkom političkom elitom, jasno naglašavaju da je saradnja sa vlastima u Beogradu imperativ”.

“To naši politički akteri dobro razumiju. Između ostalog, tursko zalaganje uz razumijevanje Beograda, odnosno Aleksandra Vučića, doprinijelo je relaksaciji političkih prilika. Ne mogu građani Novog Pazara da od predsjednika Turske očekuju velike i kapitalne projekte. Mogu da očekuju emociju i možda razumijevanje situacije, ali problema svakako riješava Beograd”, zaključuje Kladničanin.

Nikola Kočović, urednik Informativnog programa Radija Sto plus, ocjenjuje da nedolazak turskog predsjednika u ovaj kraj “ne mora nužno da znači da su Sandžak i Bošnjaci izgubili na značaju i više nisu u sferi interesovanja Ankare”.

Mišljenje zasniva na činjenici da se Erdogan, u Beogradu, sastao sa bošnjačkim političkim liderima Ljajićem, Ugljaninom i Zukorlićem.

“Mislim, da je “zlatno doba” u tim odnosima prošlo ili bar polako prolazi. Iako, Erdogan, i dalje, uživa veliku popularnost među sandžačkim Bošnjacima, mislim da je ona kudikamo manja nego prije sedam godina, kada je “sultanu, prilikom posjete Novom Pazaru, iskreno klicalo nekoliko hiljada ljudi bez “spontanog” dovoženja autobusima”, naglašava Kočović.

Tvrdi da ono što su, tada, samo rijetki pomišljali, sada mnogi glasno govore i pitaju šta imaju od Turske i zašto “naši prijatelji investiraju u Krupanj i Leskovac, ane u Sandžak”.

“Tome su doprinijela i neispunjena obećanja od prij sedam godina, kada su prilikom posjete Erdogana i Vučića potpisana četiri sporazuma, koja su predviđala ulaganja Turske u ovaj grad, ali i Jošaničku Banju”, ističe Kočović.

Podsjeća da su se Turci, tada obavezali da će da finansiraju izgradnju novog vrtića, dva nova mosta u centru grada i restaurirati i sanirati hamam u Novom Pazaru i tursko kupatilo u Jošaničkoj Banji.

Za sedam godina projekti u Novom Pazaru nisu odmakli, “nije poznato čijom krivicom”, a “paradoksalno je da je realizovan onaj u Jošaničkoj Banji”.

Izvor: slobodna-bosna.ba