TIJANA Lopičić: JAKOVE Milatoviću, koju igru igraš? (foto)
Ne znam da li ove nagle promjene mogu biti iskrene, ali čestitam Milatovićevim savjetnicima, jer makar na riječima ovo ukazuje na smjer zaštite crnogorskih državnih interesa.
PODGORICA: Crna Gora, Kolumne, vijesti, nedelja, 21. 07. 2024… 20: 33… TIJANA Lopičić: JAKOVE Milatoviću, koju igru igraš? (foto)
Ipak, ostavljam prostor za sumnju, jer nas je lik i djelo Novaka Kilibarde naučilo da se kritičkim promišljanjem može izvući iz kandži velikosrpske mitomanije, priznati greška i stati na liniji odbrane Crne Gore.
Piše: Tijana Lopičić
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović u posljednje vrijeme ne prestaje pozitivno iznenađivati. No, poznavajući njegovo djelovanje od vremena apostolske vlade, logično je zapitati se krije li se iza svega toga neka igra.
Naime, prošle godine za Dan državnosti svjedočili smo skraćenoj intonaciji himne, dok je ove godine himna Crne Gore izvođena u punom obliku. Slabašan aplauz nakon izvođenja crnogorske himne ukazuje na devastirajući emotivni naboj prisutnih predstavnika Crkve Srbije i darovitih šovinističkih funkcionera.
Vjerovatno se od šoka nijesu ni oporavili, a uslijedio je nesvakidašnji i nadasve odličan govor Milatovića, koji je zasigurno prilično iznenadio i dio vlasti koja baštini četničku ideologiju, kao i opoziciju koja izbjegava spomen crnogorskog naroda. Milatovićev govor je dokazao i pokazao da crnogorsko ne negira građansko društvo te da istorijske događaje treba iznositi precizno, a ne u željenoj verziji velikosrpskih šovinista.
„Tadašnja Evropa, koja se, ističe Milatović, povijala pod naletima jedne od najmračnijih ideologija u istoriji čovječanstva, bila je zadivljena herojskim podvigom brojčano malog crnogorskog naroda.
…Ne čudi što je damar nesalomivosti i prkosa, usađen u genetski kod crnogorskog naroda, kraj Neretve, Sutjeske i na ostalim poprištima narodnooslobodilačke borbe, najsnažnije odjekivao u grudima heroja poput Danila Lekića, Peka Dapčevića, Vladana Đuranovića, Đine Vrbice, Nika Strugara, Rifata Burdžovića, Vaka Đurovića, Vukosave Mićunović i mnogih drugih, koje je karakterno oblikovala čvrstina kamena na kome su odrastali.
…Antifašizam predstavlja jednu od najvažnijih vertikala crnogorskog društva koje ga je živjelo mnogo prije nego što se, kao pojam, našao u istorijskim i sociološkim čitankama.
…Umjetnicima i sanjarima koji su na papiru i platnu ostavljali neprolazno djelo po kome svijet prepoznaje posebnost crnogorskog talent.”
Samo par dana kasnije, Milatović je nastavio u istom smjeru izjavom: „Draga Danka, dragi Milivoje, vaši dosadašnji sportski rezultati potvrđuju da ste zaslužili privilegiju da se, za deset dana, na otvaranju Olimpijskih igara, u vašim rukama, pred očima cijelog svijeta, vijori crnogorski barjak.”
Ne znam da li ove nagle promjene mogu biti iskrene, ali čestitam Milatovićevim savjetnicima, jer makar na riječima ovo ukazuje na smjer zaštite crnogorskih državnih interesa. Ipak, ostavljam prostor za sumnju, jer nas je lik i djelo Novaka Kilibarde naučilo da se kritičkim promišljanjem može izvući iz kandži velikosrpske mitomanije, priznati greška i stati na liniju odbrane Crne Gore.
Razlozi ove nagle Milatovićeve promjene mogu imati sasvim druge uzroke.
Prvo, Milatović se priprema za izbore jer postoje indicije da će uskoro biti novi lokalni izbori u Podgorici. Vođen uspješnom strategijom URA-e iz 2020. godine, samo ovakvim tipom govora može dobiti povjerenje dijela biračkog tijela koji su Crnogorci.
Drugo, vjerovatno raspolaže rezultatima popisa, te su nepovoljni podaci za srpski korpus promijenili Milatovićevu političku strategiju. Da rezultati popisa ne idu u prilog arhitektama ”srpskog sveta” govori i to što se na silu žele izvršiti izmjene u načinu sticanja crnogorskog državljanstva kako bi se vještački promijenila nacionalna struktura stanovništva.
Treće, postoji mogućnost pritiska nevidljive ruke kvinte, kojoj u krajnjoj liniji ne odgovara da Crna Gora padne pod velikosrpsko-ruski uticaj.
Na kraju, nemam namjeru da se bavim špekulacijama o uzrocima ove velike promjene, koja iz jedne krajnosti, kada je kazao da nije žalosno žrtvovati 10 Crnogoraca, prelazi u drugu krajnost – zaštitu državnih interesa. Ostavljam vremenu da pokaže da li je riječ o iskrenoj promjeni ili samo strateškoj političkoj igri.
izvor portal aktuelno.me
U Prlinama na domak Akova živjela je porodica Raifa Pilava. Read more
Čast da otvori 24. izdanje SFF-a pripala je slavnom poljskom Read more
Gulijev oborio rekord evropskih prvenstava na 200 metara... Bilo je Read more
Kada je hrvatske fudbalere u Zagrebu dočekalo pola miliona navijača, Read more