MILOJKO Spajić: Crna Gora će glasati za Rezoluciju o Srebrenici, nećemo povlačiti amandmane… (foto, video)

Milojko Spajić kazao je danas u Skupštini tokom Premijerskog sata da će Vlada Crne Gore glasati za Rezoluciju o Srebrenici. On je istakao i da je parlamentarna većina predvođena Pokretom Evropa sad jasno kroz Sporazum o formiranju Vlade, definisala na koji način će biti tretirani spoljnopolitički prioriteti Crne Gore. 

PODGORICA: Crna Gora, Zanimljivosti, vijesti, četvrtak, 09, 05. 2024… 19: 12… MILOJKO Spajić: Crna Gora će glasati za Rezoluciju o Srebrenici, nećemo povlačiti amandmane… (foto, video)

Stoga vjeruje da politički predstavnici koalicije Za budućnost Crne Gore neće biti oponenti deklarisanim ciljevima, jer su ih i sami potpisali. Premijer je danas, odgovarajući na pitanja poslanika, najavio da će prosječna zarada u Crnoj Gori do kraja godine biti 1000 eura.  Najavio je premijer da će se podaci sa Popisa početi objavljivati od početka druge polovine godine.

Tokom Premijerskog sata bilo je riječi o Do Kvonu, te pitanjima da li se sa njim  sastajao premijer Spajić u Beogradu, da li Spajić ima nekretnine i gdje… Jedna od rečenica koja je obilježila današnju raspravu jeste ona koju je premijer Spajić uputio lideru GP URA Dritanu Abazoviću, a nakon što mu je Abazović postavio mnogobrojna pitanja. Premijer mu je, nakon rasprave i odgovora, poručio: “Dosado jedna dosadna”.

Tok rasprave

18.11 Podaci sa Popisa u drugoj polovini godine

Vladimir Dobričanin iz Posebnog kluba poslanika pitao je premijera koji su razlozi za neobjavljivanje rezultata Popisa i kada možemo očekivati da će oni biti dostupni?

Spajić je kazao  da je prema Godišnjem planu zvanične statistike i Kalendaru objavljivanja statističkih podataka defnisano da će se saopštenja Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova 2023. godine, objavljivati sukcesivno u drugoj polovini 2024. godine, nakon unosa, obrade i kontrole podataka.

18:00

Adrijan Vuksanović iz HGI je pitao premijera da li  Vlada na čijem je čelu planira da izjednači stopu Poreza na dodatu vrijednost za hotelske restorane i za ostale ugostiteljske objekte koji ne posluju u sklopu hotela?

Spajić kaže da „snižena stopa PDV-a od sedam odsto na usluge pripremanja i usluživanja hrane, pića i napitaka u poreskom sistemu Crne Gore prvi put je uvedena sredinom 2016. godine i to za hotele sa najmanje četiri zvjezdice u Sjevernom regionu, odnosno sa najmanje pet zvjezdica u Središnjem i Primorskom regionu.

“Pored navedenog, od 2015. godine u primjeni je nulta stopa PDV-a na isporuku proizvoda i usluga za gradnju i opremanje ugostiteljskog objekta kategorije pet i više zvjezdica. Primjenom ove stimulativne mjere investitorima je značajno olakšava gradnja i opremanje navedenih objekata, što je imalo za cilj povećanja investicija i izgradnju hotelskih objekata visoke kategorije u cilju unapređenja turističke ponude Crne Gore.  

Iz prethodno navedenog može se zaključiti da su primjenom snižene stope PDV- a, hoteli ove kategorizacije, duži vremenski period, bili u povlašćenom položaju u odnosu na hotele niže kategorije ali i ugostiteljske objekte. Takođe, primjena snižene stope na navedene usluge nije se reflektovala na cijene ovih usluga u hotelima i drugim ugostiteljskim objektima, odnosno, nije došlo do njihovog snižavanja, iako je u ovom periodu primjenjivana i snižena stopa na osnovne životne namirnice, što je omogućavalo da na bazi razlike ulaznog i izlaznog PDV- a sektor ugostiteljstva ostvari dodatnu dobit”, naveo je on. 

Dodao je da je Izmjenama Zakona o porezu na dodatu vrijednost u julu 2020. godine, kako bi se osigurala pomoć sektoru turizma i ugostiteljstva u cilju otklanjanja negativnih efekata koje je na njihovo poslovanje, usljed značajnog smanjenja prometa, izazvala pandemija COVID-19 virusa, primjena snižene stope PDV-a od sedam odsto proširena je i na usluge pripremanja i usluživanja hrane, flaširane vode za piće i bezalkoholnih negaziranih pića u restoranima i objektima u kojima se pružaju catering usluge i u objektima za pružanje ugostiteljskih usluga.

“Posljednjim izmjenama predmetnog zakona donijetim 29. decembra 2022. godine, propisano je da će se odredba koja omogućava primjenu snižene stope PDV-a na usluge pripremanja i usluživanja hrane, bezalkoholnih negaziranih pića u restoranima i objektima bez usluživanja (catering) primjenjivati od 01. januara 2024. godine”, istakao je Spajić. 

17:55 Put Ostros-Vladimir

Poslanik Albanskog foruma Artan Čobi pitao je je li završena izrada projektne dokumentacije za rekonstrukcije regionalnog puta Ostros – Vladimir i ako jeste kad možemo očekivati početak radova?

Spajić je kazao da je jedan od prioriteta 44. Vlade izgradnja saobraćajne infrastukture, u prvom redu autoputa i brzih cesti – ali i poboljšanja mreže regionalnih puteva u cilju unaprjeđenja kvaliteta života građana i dinamiziranja ekonomskog rasta.

“Kada je u pitanju put Vladimir – Ostros u potpunosti razumijem koliko neadekvatna saobraćajna komunikacija opterećuje stanovništvo koje gravitira u ovom području.  Prema informacijama kojima raspolažem, projektna dokumentacija za rekonstrukciju regionalnog puta Ostros– Vladimir je u toku, tačnije cca 80 odsto tehničke dokumentacije obrađeno i završeno.

Glavnim projektom je predviđena rekonstrukcija puta u dužini od cca 17km, poboljšanjem horizontalnih i vertikalnih elemenata puta, te proširenje istog sa trenutnih cca 5m na ukupnu širinu 6m, odnosno dvije saobraćajne trake po 3m, kao i sanacija klizišta i postojećeg mosta. 

Nakon završetka projektne dokumentacije i pozitivne revizije iste, steći će se uslovi da Uprava za saobraćaj planira obezbjeđivanje finansijskih sredstava i da ovaj projekat planira Planom javnih nabavki za narednu godinu, odnosno raspiše otvoreni postupak javne nabavke za izbor najpovoljnijeg ponuđača za izvođenje radova na predmetnoj saobraćajnici”, naveo je on. 

17.40 – Perosječna zarada 1000 eura do kraja godine

Prosječna zarada biće 1000 eura do kraja ove godine, najavio je premijer Spajić. 

” Nismo smanjili ni plate ni penzije. Kada smo išli sa Evropa sad 1, i tada nas je upozoravao MMF. Ovogodišnjim izvještajem, MMF je na sva zvona pohvalio ES1‚. Održali smo fiskalnu disciplinu. Zateklo skoro pa praznu kasu. Izvukli državu na zelenu granu, kazao je SPajić odgovarajući na pitanje poslanika SD Borisa Mugoše.  On je kazao da nam treba paf-paf, a ne pljas-pljas vremena koja su za nama.

“Da Bog da se nikada ne vratila vremena pljas-pljas”, istakao je on, i nastao je smijeh u Skupštini.

On je kazao da ćemo biti napredniji od Hrvastke do ulaska CG u EU i da ćemo ih preteći po platama.

Mugoša je kazao da Spajić nije odgovorio na pitanje jer su obećali ppvećanje zarada od 25 odsto svim zaposlenima, u privatnom i javnom sektoru.

“Da li će tokom ove godine i na koji način biti ispunjeno jedno od Vaših ključnih obećanja, iskazano i kroz kalkulator obračuna neto zarada na sajtu Vašee partije, a to je povećanje neto zarada svih zaposlenih (u privatnom i javnom sektoru) u Crnoj Gori za oko 25 odsto?”, pitao je Mugoša. 

Premijer je kazao da sve što su obećali i ispunili su.

“Isto će biti i sa daljim povećanjem minimalne i prosječne zarade, u rokovima o kojima sam govorio više puta.  Posvećeno radimo na pripremi nove Fiskalne strategije koja će obuhvatiti sve planirane mjere uz precizno definisanje uticaja tih mjera na fiskalni i makroekonomski okvir.

Fiskalna strategija biće završena do kraja juna nakon čega će biti upućena Skupštini na razmatranje. I upravo je to mjera strateškog djeovanja ove Vlade, nasuprot prošlim koje nisu pripremile ovako važan dokument fiskalne politike, što je unosilo neizvjesnost privredi, građanima i investitorima. Sve mjere koje predložimo, biće pažljivo razmatrane u sklopu socijalnog dijaloga, uz puno uvažavanje privrede, sindikata i uz odgovoran odnos prema javnim finansijama”, kazao je Spajić.

Mugoša je kazao da standard građana nije poboljšan.

“Ako ste svjesni da ne možete da ispunite ono što ste obećali, to nije grijeh, samo nemojte da radite ono što ne smijete da biste to ispunili”, kazao je Mugoša premijeru.

17.15 

Spajić je, odgovarajući na pitanje poslanika SNP Bogdana Božovića, da li možemo očekivati da će sredstva opredjeljena za poljoprivredu u 2025. godini iznositi tri odsto od ukupnog budžeta?, kazao da Crna Gora ima velike potencijale za rast poljoprivredne proizvodnje, a kada tome dodamo i multiplikativni učinak poljoprivrede na ostale privredne grane, jasno je da je razvoj ovog sektora nemjerljivo važan za ukupan napredak Crne Gore. 

“Sa šest odsto učešća u BDP-u tokom 2023, poljoprivreda je već značajna grana za Crnu Goru, a posebno je važan izvor prihoda za stanovništvo sjevernog regiona zemlje. Razvojem poljoprivrede povećava se vrijednost ukupnog obima privredne proizvodnje jedne zemlje, smanjuju se davanja na uvoz i tržište postaje otpornije na spoljne uticaje”, kazao je on. 

Svakako,  dodao je, svjesni značaja poljoprivrede možemo kroz godišnja budžetska izdvajanja, prikazati privrženost unapređenju ove grane. U poređenju sa 2020. godinom kada je izdvajanje za poljoprivredu iz nacionalnog budžeta iznosilo 24,4 miliona eura, u ovoj godini je opredijeljeno 51,4 milion eura, sto je povećanje od 211 odsto.

“Ulaganja u sektor poljoprivrede vrše se iz nacionalnih i evropskih sredstva. Vlada Crne Gore je preko resornog ministarstva za 2024. godinu definisala program mjera namijenjenih za poljoprivredu, ali i ruralni razvoj u iznosu od 75 miliona eura, a sve u skladu sa Strategijom razvoja za period 2023- 2027. 

Pored nacionalnih sredstva, veliki segment ulaganja predstavlja IPARD III program, posredstvom kog je crnogorskim poljoprivrednicima na raspolaganju 63 miliona eura podrške EU, 19 miliona eura podrške Vlade Crne Gore, što je ukupno 82 miliona eura bespovratne podrške namijenjene razvoju poljoprivrede i ruralnih područja u Crnoj Gori.

Posebno bih želio da istaknem potrebu jačanja kapaciteta za efikasnije korišćenje sredstava EU fondova koji su nam na raspolaganju. U tom smislu, unapređenje administrativnih kapaciteta za predlaganje i implementaciju projekata od ključnog je značaja za dostizanje nivoa ulaganja EU zemalja, ali što je i još važnije, za povećanje spremnosti naših poljoprivrednika za učešće na jedinstvenom evropskom tržištu”, kazao je Spajić. 

Spajić je kazao da je U+ 2024. godini otpočelo sprovođenje novog GORA projekta, koji će biti implementiran na teritoriji 14 crnogorskih opština (13 opština sa sjevera Crne Gore i u Nikšiću iz centralnog dijela). Vrijednost projekta iznosi 10 miliona eura grant podrške, a cilj je upravo poboljšanje uslova na poljoprivrednim gazdinstvima u ruralnim područjima.

16.45 Mandić: Abazović bi da je stalno premijer

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić, odgovorio je Abazoviću, kazavši da mu ne smeta kad ga neko napada. Prije toga je Abazović kazao da je predsjednik Skupštine “zalegao na tu fotelju i da ga bager ne može pomjeriti”.

“Smeta mi kada se iznose stvari koje veze nemaju. 2020. godine je nametnut koncept ekspertske Vlade. U tom konceptu prednjačila URA koja je sa tri mandata, a danas proziva mene za fotelju. Građani moraju da shvate, ne želim da ga kritikujem, a Spajiću sam rekao da URA treba da bude u Vladi, ali Dritan nije prihvatao nijednu drugu funkciju sem da bude premijer. Vi sa tri mandata hoćete da budete samo premijer, a nama nešto prigovarate. Žao mi je što ulazim u ovakve polemike. Umjesto da pobjednici 30. avgusta da budemo na jednoj strani…”, istakao je on.

Ja sam da se svako pruži koliko mu je stanje.

“Vi nas optužujete vjerujući da vama pripada više. Abazović nije želio da formiramo Vladu sa Lekićem. Nije Dritan želio Vladu ako on nije premijer. Vjerujem da je vama mjesto u ovoj Vladi. Ako ne mislite tako, ovdje postoji opozicioni klub od 17 poslanika i onda morate sa njima da se dogovarate. Ako mislite da ima treći put, onda pravite grešku. Ne računajte na to da u parlamentarnoj većini ima neko ko će preći tamo i tako graditi novi politički savez. Siguran da sada u parlamentarnoj većini postoji ko bi sada pravio sa DPS-om većinu”, naveo je on.

Abazović je kazao da je 2020. godine rekao prije izbora da su za ekspertsku Vladu.

“Nisam politički sebičan. Ponosan sam na odluku o ekspertskoj Vladi. Da nije bilo takvih odluka vi bi i dalje bili pod šatorima.  Nije mi žao što sam bio u aranžmanu sa bilo kojom partijom u manjinskoj Vladi. Ja navijam da DF uđe u Vladu, jer to otvara prostor za neka dešavanja koja dolaze. Borim se za evropsku Crnu Goru i mogu da propadnem politički ako treba. U  politiku sam ušaao da promijenim režim Đukanovića. Ova vlast se ponaša kao nekadašnji DPS. Ja se za to nisam borio. Vi pravite kompromis a ja neću. Nikada neću dozvoliti da bilo ko baci Crnu Goru na koljena. Najveća vrijednost je što vas moje riječi bole, a ne broj poslanika”, naveo je on.

Mandić: Očekujem brzo proširenje Vlade

Abazović je kazao da nema ništa protiv Mandića.

“Ovu relaciju, ovo udvaranje premijera i predsjednika Skupštine nije bilo ni kada je tu sjedio ni Krivokapič, ni Marović”, naveo je on.

Mandić je Abazoviću poručio da je ušao u ortački posao sa DPS-om samo da bi postao premijer.

“DPS-u kažem, da sam sa vama ušao u politički odnos, nikada vas ništa ne bih prevario”, naveo je on.

Kazao je da ne dozvoljava da mu se nastupa sa visoke moralne pozicije.

“Očekujem brzu rekonstrukciju, tačnije proširenje Vlade”, poručio je.

Abazović je kazao Mandiću: Srećno Vam bilo, želim da budete u 44. Vladi. Što prije vi budete tamo, mislim da ćete se što prije naći ovamo.

On je kazao da postoje ljudi koji vjeruju njemu i Mandiću.

“Mjesto predsjednika parlamenta pripada svakom građaninu Crne Gore. To da jedan režim zamijeni drugi sa drugim imenima, ja za to nisam”, dodaom je lider GP URA.

15.53

Zanimljiva rasprava premijera Spajića i Abazovića

Dritan Abazović iz URA je kazao da prevarama nikad kraja. Vrijeme je, kaže,  da se čuje ko je  pričao istinu a ko se prodao zbog fotelje.

“Svaki dan svjedočimo određenim prevarama, ali da ste sa Abasadom SAD dogovarali amndamne a oni vas demantovali, kap je koja je prelila čašu.

“Genocid u Srerebenici se desio prije Dejtoinskog sporazuma, Druga prveara bila za auto-put. Najavili ašov u septembru 2024. a danas je pominjana 2028. godina. Nisam pričao Lopušinama nego o lopužinama. Neprimjereno da ovoliko dugo čekamo rezultate Popisa. Nadam se da će što prije biti rezultati. Vraćam se na DO Kvona, kada ste imali kontakte, gdje i šta je bio poredmet razgovora”, pitao je Abazović Spajića.

On je kazao da je zanimljivo kako je jedan bliski član familije Spajića kupio nekretninu u Boki Kotorskoj.

“Sramnoda se desi da kontrolno sasliušanje o Do Kvonu se odloži za dva mjeseca.  Mi smo država koja je Do Kvona privela pravdi. Ispostavlja se da je čovjek prevario 200.000 ljudi, to mu se stavlja na teret. Kako ste imali direktne kontakte sa njim, kažite gdje, na kojoj adsresi i da li je još jedan od vaših parznera bio tu, i kojim je vozilom on ušao u Crnu Goru”, naveo je Abazović.

Reagovao je Vasilije Čarapić iz PES-a, koji je kazao da je Abazović nazvao ujaka premijerovog nazvao “lopužinom”.

Abazović je kazao da nije rekao uvredu na račun familije gospodina Spajića, već da je govorio o lopužinama, a da se to ne odnosi na Kankaraša.

Premijer Spajić je jasno odgovorio.

” Što se tiče godposina Radovića, Adžić ga je postavio na puni mandat za pomoćnika direktora UP. Čestitam na hapšenju. Što se tiče šamara od State Deparmtmenta, da bog dan nas svako tao šamarao – rekli da so uvažena članica NATO, UN, i da ne treba CG nikakav posrednik.

Tave šamare očekujemo svakoga dana. Crna Gora zbog takvih šamara treba da uđe u EU. Komesar Han je za vrijeme DPS kazao da su sulvoi za CG tada stali na A4 papir. Oni to nijesu mogli da ispune. Misa da ispunjavamo mnogo teže uslove. Za vrijeme Abazovića ispunjenje EU agende bilo na istorrijskom minimumu. Te tapije nosimo na našim leđima. Izdržaćemo i pobijedićemo za Crnu Goru”, naveo je on.

Abazović je kazao da nije pročitao odgovor.

“Premijer nije odgovorio. On je imao sastanke sa Do Kvonom u Beogradu na adrsesi Toplaovićeva 4. Jeste li ikad bili uposlenik ili vlasnik Fonda Das Kapiutal u Singapuru, i da li poznajete  čovjeka Sindži Kimuru?”, pitao je on Spajića.

Pitao je da li je premijer imao ili ima nekretninu u Singapuru?

Ko je od ljudi iz sadašnje 44. Vlade imao kontakte sa Do Kvonom?, još jedno je pitanje Abazović  uputio premijeru.

“Grđani, evo od smijeha, sada nervoza u PES-u. Od karikiranja sa vještačkom inteligencijom do neprijatne situacije. <volio bih da čujem odgovore. Ako ne bude prilike, nema problema, svakako ćemo ih čuta. Smotano je djelovanje ove Vlade, nemojte da ih remetite. Malo veći zemljotres kreće nakon ljetnje sezone”, istakao je on

Spajić lideru GP URA: Dosado jedna dosadna

Javio se premijer da odgovori.

Zamoliću Abzovića:

“Dosado jedna dosadna. Nisam imao nekrentinu u Singapuru. Koga briga za to. I da sam imao. Bogat sam došao. Šta ste vi Abazoviću i Adžiću radili. Ptva plata vam je iz Skupštine. Niste ništa napravili u životui. Ovdje je problem. Jesam li ja euro uzeo id CG? Nisam, nikad. Pominjale neke uplatnice, đe suv vam, pokažite. Molim vas da se vratite zelenim temema. Nemam nekretninu ni u Crnoj Gori, ni u Srbiji, ni u Singapuru, to je to.

Mislim da ja nisam poptisao ništa u ime CG što je štetilo CG, a vi jeste. Vi ste kao fizičko lice u ime Vlade poptisali ugovor sa kompanijim koja nije postojala prije toga. 350.000 dolara ste dali nekome ko nije postojao prije toga. Njegov prijatelj ili šta god da je je 30.000 eura porimao mjesečno. Kakva je dodatna vrijednost bila za Crnu Goru. Ta kompanija se ugasila. Tužilaštvo će se time baviti. Nisam ja oštetitio državu Crnu Goru”, naveo je on.

Abazović: Nevaspitanje u Skupštini

Abazović je kazao da ne želi da čuje ovakvo nevaspitanje u Skupštini.

“Oko vaših transakcija ćemo tek vidjeti. Ostavio sam Vam punu kasu. Protiv Vas je podnijeta krivična prijava prije sedam, osam dana. Moralna manjkavost vam otežava posao. Vladu vam vode određene neznalice, ulazite u probleme iz kojih ćete stradati. Jedina smo Vlada koja je uvećavala kapital. Mi smo u debelom minusu u odnosu na 2023. Niste jedno radno mjesto otvorili. Vratite se. Ne bježite od teme Do Kvon.

Neka se riješi krivična prijava vezana za Do Kvona. Moraćete da iskažete kako ste nešto kupili za deset centi a prodali za 180 dolara. Mislite da može da vas štiti predsjednik parlamenta koji je nalegao na tu funkciju i ne može ga bager pomjeriti. Vi ste potpisali ugovor za put koji vodi od Herceg Novog do Trebinja, Vještačenje završeno. I ja sam tu, Vi ste to uradili, čekamo epilog. Mislim da Vam je to mnogo veći problem od obračuna politčkih sa nama”, dodao je on.

Poslanik Danijel Živković iz DPS-a je odgovarajući premijeru Spajiću, pročitao sa sjata PES-a objavu: Amandmani crnogorske Vlade na Njemačku Rezoluciju podnijeti uz posredstvo SAD.

“To ste vi izjavili. Sjutradan, Ambasada SAD: State Department ne posreduje posreduje u crnogorskim amandmanima o rezoluciji o Srebrenici. E takva vam je svaka istina”, naveo je on.

15.30

Poslanica DNP-a Maja Vukićević je kazala da joj teško saznanje da će još jedna odluka Vlade biti uperena protiv srpskog naroda.

Ona je premijera pitala ko opstruira objavljivanje podataka o sprovedenom Popisu?

“Može se javiti sumnja da se radi o nekoj vrsti opstrukcije. Mislim da je jasno da postoji namjera da se rezultati Popisa ne objave. Vidimo da se i danas donose odluke koje idu protiv srpskog naroda. Rezultati Popisa se odlažu jer postoje strukture koje i dalje žele da marginalizuju Srbe u Crnoj Gori. Ali su mnogi na Srbima slomili zube. Popis treba da nam pokaže kakva je struktura stanovništva u Crnoj Gori”, navela je ona.

Spajić: Podaci sa Popisa od druge polovine godine

Ona je kazala da se ne smije dozvoliti da se desi fingiranje podataka sa Popisa.

Premijer Spajić je u odgovoru na pitanje poslanice kazao da će srpski kao i svaki narod drugi, Vlada poštovati.

“Dali smo amndamne koji opovrgavaju sve spinove. Amandmani koje smo predložili su ljekoviti. Oko 30 odsto naših građana su Srbi i to svaka Vlada mora da poštuje. Za Popis je završena faza unosa, sada je faza obrade podataka, a vjerujem da ćemo podatke početi da objavljujemo od početka druge polovine godine. Mislim da ide sve po planu.

Softver za provjeru podataka biće brzo spreman. Popis je bio veliko problemtaično pitanje. To bila velika glavobolja, jer su svi gledali na to pitanje da nam može praviti velike probleme. Svako je imao priliku da se slobodno izjasni i bude opušten da ga neće niko tagertirati zbog njegovog izjašnjenja. To je velika vrijednost koju smo donijeli”, naveo je on.

On je kazao da ima potrebu i da istaknem izuzetno dobru pripremljenost Uprave za statistiku i efikasnost u prilagođavanju zahtjevima predstavnika opozicije i vijeća manje brojnih naroda. Takođe i ovaj Dom, koji je u vrlo kratkom roku stvorio zakonske uslove za sprovođenje Popisa.

“Tako smo od nečeg što je predstavljalo političko pitanje koje je opterećivalo ukupno biće Crne Gore do Popisa kao statističke kategorije (što i treba da bude) – zajedničkim radom došli za manje od dva mjeseca. I osim toga pokazali kako treba da se donose odluke u interesu građana”, naveo je. 

Previše je intenzivno ovo pitanje opterećivalo naše javno mnjenje, pa stoga razumijem i Vašu zabrinutost i sumnju za potencijalne opstrukcije u nastavku procesa. 

“Ipak, Uprava za statistiku je Godišnjim planom i Kalendarom objave podataka definisala period objave konačnih rezultata popisa stanovništva, a to je druga polovina 2024. godine, pri čemu će se sukcesivno objavljivati podaci o pojedinim karakteristikama stanovništva, što je praksa i u drugim zemljama. Važno je istaći da se sve aktivnosti koje su u nadležnosti Uprave za statistiku sprovede u skladu sa planiranom dinamikom. 

S tim u vezi, ovih dana je završena faza unosa podataka koja je trajala tri mjeseca. Slijedi faza obrade podataka koja podrazumijeva primjenu statističkih kontrola a koja će trajati od dva do tri mjeseca. Svjesni smo da je javnost najviše zainteresovana za objavu podataka o etničko-kulturološkim pitanjima i mogućnosti građana da provjere vjerodostojnost ovih podataka pomoću posebno izrađenog softvera, a što je definisano Zakonom o izmjenama zakona o popisu stanovništva. 

Za sada, dakle, sve ide planiranom dinamikom– a biće mi zadovoljstvo da u ovom formatu kroz koji mjesec govorimo i o rezultatima kao i o daljem planu razvoja naše zemlje koji će se zasnovati na dobijenim indikatorima”, naveo je premijer. 

Spajić je kazao da kao ujedinjeni treba da idemo naprijed.

Poslanica Vukićević je kazala da je 30 godina vođena antisrpska politika, podsjećajući Spajića da je on premijer i Jakov Milatović predsjednik države zahvaljujući glasovima Srba.

Pomenula je pitanje dvojnog državljanstva.

Spajić je kazao da je sramota da ljudi koji su rođeni u Crnoj Gori a nemaju crnogorsko državljanstvo.

“Treba u parlamentu da se vodi diskusija o ovom pitanju. Problem je koji treba riješiti”, naveo je on.

Vukićević je kazala da je stavljena rampa na prjem Kosova u SE.

15.26

Poslanik DPS Ivan Vuković kazao je danas da se u kontekstu priče o Rezoluciji o Srebrenici  pokušava manipulisati nekom pričom o kolektivnoj odgovornosti.

“Svako ko kaže da je srpski narod ili bilo koji drugi genocidan je fašista. Isto tako, ako neko kaže da su Karadžić i Mladić heroji, je fašista”, naveo je on.

Premijer Spajić je zamolio da se vrate na Premijerski sat i na pitanja poslanika.

“Pozivam Skupštinu da ugradi hologram premijera i poslanika, kako bi svaka sjednica Skupštine bila živa kao ova danas”, naveo je Spajić.

14.56

Predsjednik DPS-a Danijel Živković kazao je da je Spajić u koaliciji sa subjektima koji negiraju genocid u Srebrenici.

“Danas ste u koaliciji sa tim političkim subjektima”, naveo je Živković.

Spajić je kazao da se uvijek zalagao za prozapadni kurs.

“Od 2014. godine imamo potpunu usklađenost sa evropskom politikom. Glavni problrem je bio što smo vodili lošu regionalnu politiku. Naš stav je pomiriteljski davanjem amandmana. Rezolucija će se usvojiti. Molim sve političke aktere da budemo mnogo obazriviji po pitanju identitetskih tema”, naveo je on.

Poslanica BS Kenana Strujić Harbić kaže da dešavanja u Pljevljima ne govore u prilog tome da smo doista civilizovan narod.

“Nadam se da će dva amandmana biti odbijena”, navela je ona.

Poslanik Seid Hadžić iz PES-a je kazao da taj Klub poslanika nije nikada planirao da revidira odluke koje su donijete u Skupštini.

“Raspravljati o Srebrenici poslije 30 godina je isto kao kada bi raspravljali da li se desio Holokaust ili nije. To je zavšreno pitanje. Da je sreće da je Rezoluciju predložio entitet Republika Srpska. Osjeća se da je ova tema politizovana. Ja i moj Bošnjački narod želimo da nastavimo da živimo sa svima vama i da zajedno gradimo ovu zemlju. Trebamo gledati u budućnost, da pričamo o novim temama”, naveo je on.

Za riječ se javio i Adrijan Vuksanović iz HGI koji je kazao da je Jasenovac najveća sramota. “Za mene je Ante Pavelić sramota hrvatskog naroda, a za vas su gospodine Mandić Mladić, Karadžić… heroji.”

Predsjednik Skupštine Mandić je kazao da sve one koji su ubijali ratne zarobljenike u Srbrenici smatra zločincima.

“Nema jednog Srbina koji je ponosan na to što su radili ratni zločinci.  Nisam ja srećan. Crna Gora je puna jama a ima ljudi koji ni danas nijesu izvađeni iz tih jama. To su naše muke. Nemojte meni pripisivati da sam ponosan na bilo kojeg Srbina koji je ratni zločinac. Ni najmanje”, jasan je bio Mandić.

On je kazao da je potreba Crne Gore da se pomiri.

“Ne prihvatam kolektivnu odgovornost za srpski narod, niti za bilo koji drugi”, naveo je on.

Mandić je kazao da osuđuje svaki zločin.

“Žao mi je sve ljude koji su nastradali tokom građanskog rata u BiH”, naveo je Mandić.

Ispred URA Ana Novaković Đurović  je kazala da u Skupštini moraju da se drže činjenica i govore istinu što Spajiću nije svojstveno.

“Grant od 112 miliona odobreno za vrijeme 43. Vlade. Ne iznenađuje me od Vas, jer ste uspjeli da izjavite da Crna Gora u protekloj deceniji nije od EU uspijevala da dobija grantove. Da igovarate što nije tačno Vam neće biti dozvoljeno”, kazala je ona.

14.28

Predsjednik BS-a Ervin Ibrahimović traži odgovor od premijera hoće li Crna Gora na zasijedanju Generalne skupštine UN podržati Rezoluciju UN o genocidu u Srebrenici koju su inicirali SR Njemačka i Ruanda a koju su, do sada, kosponzorisali neki od naših ključnih međunarodnih partnera među kojima su SAD, Francuska, Turska, Velika Britanija, Luksemburg, Austrija, Švedska, Italija i još 20 država, među kojima su i susjedne Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Albanija te Slovenija i Sjeverna Makedonija – i time još jednom stati na istu stranu sa državama razvijene demokratije i poštovanja prava te potvrditi da suštinski a ne deklarativno pripadamo onom dijelu civilizovanog svijeta čiji dio želimo da budemo vrijednosno, suštinski i formaino.

Spajić je kazao da će Crna Gora glasati za Rezoluciju o Srebrenici, čime je potvrdio saznanja CdM-a.

“Crna Gora je sto posto usklađena sa evropskom spoljnom, bezbjednosnom i odbrambenom politikom. Glasaćemo za sve rezolucije koje osuđuju genocide i zločine na prostoru bivše Jugoslavije, upravo ovu rezoluciju koju imamo ispred nas, Srebrenicu, glasaćemo za.

Nikakav problem to nije. Glasaćemo za, rekli smo više puta, ja sam javno govorio o tome, osuđivali smo genocid, nikakav problem nemam da to uradimo. Vlada će o tome raspravljati, ali mislim da je izlišno to pominjati jer smo se mi sporazumom obavezali da vodimo proevropsku politiku”, kazao je Spajić.

Dobri odnosi sa susjedima

Poručio je i da Crna Gora želi dobre odnose sa svim susjedima.

“Imamo veliko razumijevanje za stav i Hrvatske, BiH, Kosova, Srbije….Ne želimo da izgleda da smo stali na stranu BiH protiv Srbije. Zabrinuti smo za ekslalaciju problema u regionu, želimo da opustimo relacije…Želimo da Crna Gora bude Singapur Evrope, Švajcarska Balkana i taj cilj ćemo ostvariti”, poručio je Spajić.

Stav Crne Gore po pitanju genocida u Srebrenici je poznat, a ogleda se, navodi Spajić u odgovoru, kroz usvajanje Deklaracije o prihvatanju rezolucije Evropskog parlamenta o Srebrenici 2009. godine i Rezolucije o genocidu u Srebrenici koju je Skupština Crne Gore usvojila 2021. godine.

“Kao što znate, Crna Gora je prva država u regionu koja je usvojila pomenute rezolucije i stav prema genocidu u Srebrenici je nepromijenjen. Svojim aktivnostima na vanjskopolitičkom planu, kao članica NATO-a, kandidat za članstvo u Evropskoj uniji i zemlja koja se u potpunosti usaglašava sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom Evropske unije, svoju vrijednosnu i vanjskopolitičku orijentaciju u kontinuitetu potvrđujemo.

Jednako tako, kao NATO članica i buduća članica Evropske unije Crna Gora ima posebnu odgovornost za očuvanje stabilnosti u regionu. Posebno kada je riječ o smanjivanju tenzija, etničkih i drugih podjela koje su nam, nažalost, imanentne”, navodi Spajić.

Dakle, ističe, uz nesporan stav prema onome što se dogodilo u Srebrenici naša je odgovornost da se sa posebnom pažnjom odnosimo prema ovom osjetljivom pitanju.

“I to, ne da bismo abolirali krivce kako se to pokušava spočitati. Već naprotiv, da bi smo ih što preciznije targetirali. Mi nemamo pravo da stvaramo nove tenzije već obavezu da vidamo stare rane. To je naša obaveza prema žrtvama i dužnost prema budućim generacijama. Da bi svi zajedno mogli ići naprijed – jedni sa drugima kao države, kao narodi  – moramo stvari nazvati pravim imenom. Kada su nam namjere časne, riječi nam moraju biti čistije od misli”, poručio je Spajić.

Upravo na toj liniji, a kao što je javnosti poznato, Vlada Crne Gore u konsultaciji sa Saveznicima predlaže dva amandmana na Rezoluciju Ujedinjenih nacija (UN) „Međunarodni dan refleksije (razmišljanja) i sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine” i to: ponavljajući da je krivica za zločin genocida individualizovana, te se ne može pripisati bilo kojoj etničkoj, vjerskoj ili drugoj skupini ili zajednici u cjelini“, drugi “potvrđujući nepovredivost opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini u svim njegovim odredbama.“

“Čvrsto vjerujemo da se ovim amandmanima uvažavaju žrtve, ali i sprječava žigosanje naroda zbog zločina pojedinaca. Oni imaju za cilj da onemoguće manipulacije koje često služe određenim društveno-političkim činiocima za unutrašnje potrebe. Još jednom, ponavljam Rezolucija o genocidu u Srebrenici koja je na dnevnom redu u UN-u je jako osjetljiva tema, a Crna Gora kao multietnička država ima obavezu da spriječi zloupotrebu žrtava, te pruži dodatan napor ka smanjenju etničkih distanci i prevazilaženju tenzija u regionu”, ističe Spajić.

Spajić: Nećemo povlačiti amandmane

Kazao je i da Crna Gora neće povlačiti amandmane.

“Svi su ih podržali, niko ih nije nazvao problematičnim, svi su ih podržali i rekli da stoje iza tih amandamana, čak i BiH. Jesmo li čuli reakciju iz BiH? Nismo, jer su im prihvatljivi”, rekao je Spajić.

Misli da su amandmani odlični i pokazuju pravu namjeru svakoga.

14.16-Obavijestićemo organe ako bude očigledno da postoje indicije o nedozvoljenim postupanjima povodom kompleksa Montrose

“Kuvajtski investitor, odnosno konzorcijum „Northstar“ i „Equest Capital Limited Jersey“ koji je trebalo da izgradi turistički kompleks „Montrose“ pokrenuo je arbitražu protiv države Crne Gore.
Kolika je vrijednost odštetnog zahtjeva i šta je njihovo obrazloženje za pokretanje arbitražnog postupka?

Da li ima propusta države u ovom slučaju i očekujete li da ishod arbitraže bude u korist države? Kada je pokrenut arbitražni postupak i šta su od obaveza predviđenih projektom Vlada i Opština Herceg Novi ispunile? Da li se nameće zaključak da je iza ovog neuspješnog projekta bilo zakulisnih radnji povezanih sa tadašnjom vlašću”, interesuje poslanika ZBCG Dejana Đurovića.

Spajić je potvrdio da je kabinetu predsjednika Vlade Crne Gore 22. februara 2024. godine, dostavljen zahtjev za pokretanje arbitraže, za projekat „Montrose” (sada projekat “Ritz Carlton Montenegro”), čiji potpisnici su Vlada Crne Gore i Konzorcijum Northstar i Equest Capital Limited, preko pravnog zastupnika Schonherr Rechtsanwalte GmbH and Schonherr si Asoccciatii SCA.

“Naime, zahtjev za pokretanje postupka arbitraže, kako je navedeno u pomenutom obraćanju, dostavljen je iz razloga potencijalnog kršenja odredbi iz Ugovora o dugoročnom zakupu od 11. septembra 2009. godine, koji je ispred Vlade potpisao tadašnji potpredsjednik Igor Lukšić“, kazao je Spajić.

Upućenoj inicijativi za pokretanje postupka arbitraže prethodilo je, dodaje ASpajić, Obavještenje o raskidu predmetnog ugovora, u skladu sa članom 31 Ugovora o dugoročnom zakupu zemljišta, koju je kompanija “Northstar”, u ime Konzorcijuma “Northstar” i “Eques Capital Limited”, aktom od 22. jula 2022. godine, dostavila Ministarstvu finansija, kako su naveli, zbog kršenja određenih ugovornih odredbi od strane Vlade  Crne Gore, među kojima su i izgradnja i povezivanje infrastrukture vezano za predmetnu lokaciju.

“Nadalje, crnogorska javnost je sa postupkom upoznata u prethodnom periodu, imajući u vidu da je na sjednici Vlade Crne Gore od 15. septembra 2022. godine, razmatrana Informacija o obavještenju o raskidu pomenutog ugovora. Vlada je tada donijela Zaključke i zadužila Ministarstvo finansija da u saradnji sa Ministarstvom ekonomskog razvoja,

Zaštitnikom imovinsko pravnih interesa, Agencijom za investicije Crne Gore, Ministarstvom kulture i Upravom za zaštitu kulturnih dobara, formira Operativni tim koji će se baviti rješavanjem otvorenih pitanja u vezi sa Ugovorom iz 2009. u cilju nastavka realizacije Projekta u obostranom interesu. S tim u vezi, vođeni su pregovori sa predstavnicima investitora, u cilju nastavka realizacije investicije, na kojima nije došlo do dogovora”, dodao je Spajić..

Imajući u vidu da nije postignuto saglasje za dalju realizaciju pomenutog ugovora, izvjesno je, kaže Spajić, bilo pokretanje postupka arbitraže od strane zakupca.

“U odnosu na Vaše prvo pitanje, ukazujemo da u ovom momentu ne možemo predvidjeti vrijednost odštetnog zahtjeva, imajući u vidu da  suprotna strana u odštetnom zahtjevu traži i izgubljenu dobit, a koja će se utvrđivati u naknadnom postupku od strane vještaka finansijske struke”, kazao je Spajić..

Ističe da je za rješavanje spora po dogovoru nadležan Sud za međunarodnu arbitražu u Londonu i da se koriste pravila suda za međunarodnu arbitražu.

“U odnosu na pitanja da li je bilo propusta od strane države u ovom sluačju, te eventualnom ishodu spora, kao i šta su od obaveza predviđenih projektom realizovale Vlada i Opština Herceg Novi, ukazujemo da je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, već u proceduri pripreme javnog poziva domaćim i međunarodnim advokatskim kancelarijama za zastupanje Crne Gore u arbitražnom postupku, a čiji zadatak bi bio da izradi pravnu analizu slučaja, nakon čega bi imali cjelovitiju sliku i pregled stvarnog stanja činjenja odnosno nečinjenja, obije ugovorne strane, što predstavlja osnov za dalje određivanje u ovom postupku”, kazao je Spajić.

Da li je bilo zakulisnih radnji ili ne i da li se te radnje mogu pripisati tadašnjoj vlasti pokazaće, kaže Spajić, analize koje će biti sačinjene, ali i sam ishod arbitražnog postupka.

“Ono što je indikativno je činjenica da je potpisnik ugovora Igor Lukšić, u periodu  nakon što je Ugovor stupio na snagu bio i premijer, a njegova partija na vlasti sve do 2020. Ipak za to vrijeme, nije urađeno praktično ništa kako bi se ispoštovale obaveze iz ugovora.

Konkretno, činjenica da od 2009. do 2022. nije izgrađena niti povezana javna infrastruktura je neprihvatljiva i šalje pogrešnu sliku o Crnoj Gori kao zemlji u kojoj želimo da vidimo veći broj direktnih stranih investicija. Takav imidž moramo odmah mijenjati, a ambicioznim planovima o izgradnji infrastrukture, već smo poslali jasnu poruku kredibilnim investitorima, o novoj eri u razvoju Crne Gore”, navodi Spajić.

U tom kontekstu, ističe on, ova Vlada ima obavezu da jača kapacitete organa državne uprave, koji su prvi u liniji pozvanih za stvaranje uslove za rast investicija.

“Moramo uraditi sve da ispunimo potpisano, ali i mnogo više od toga, kako bi zadržali postojeće i privukli nove, ozbiljne investitore. Crna Gora je zaista zemlja velikih mogućnosti, a mi radimo na tome da kroz ogroman rad u jačanju vladavine prava stvorimo pravnu sigurnost, kako bi investitori uložili kapital u našu državu. Svakako ukoliko u postupku, koji je pred nama, bude očigledno da postoje indicije o nekim nedozvoljenim postupanjima mi ćemo kao odgovorni ljudi obavijestiti nadležne istražne organe”, poručio je Spajić.

13.45- Mandić: Ne bismo glasali za Rezoluciju o Srebrebnici da smo na mjestu Spajića

Spajić je kazao da je DPS bila najbolji partner Jedinstvene Rusije u Evropi.

“To ja ne govorim, već naši NATO partneri i u svim izvještajima to stoji kao činjenica”, kazao je Spajić.

Crna Gora je, ističe, do popis bila bure baruta.

“Tri Vlade prije toga nijesu imale petlju da završe popis. Nazovimo stvari to pravim imenom. Mi smo popis završili za mjesec uz veliku podršku parlamenta učinili”, rekao je Spajić.

Kazao je da je svaka Vlada od 2014.godine bila usklađena sa spoljno političkim ciljevima, ali da je problem bila regionalna politika. Zato , poručuje Spajić, želi dobre odnose sa vim državama sa Zapadnog Balkana.

”Naravno ne mijenjmo našu politiku i ona je jasna i prema Sreberenici i Kosovu, i prema svim pitanjima koje ste naveli, ali mi ne želimo prst u oko da bodemo nikome. Mi želimo dobre odnose i sa Kosovom i Srbijom”, rekao je Spajić.

Živković je kazao da PES onda vodi politiku DPS-a, ali samo deklarativno.

“Vi imate makar dva ili tri konstituenta koji ne priznaju Kosovo, a makar dva su protiv NATO-a”, poručio je Živković.

Pitao je Spajića kakav će biti stav Vlade po pitanju glasanja o Rezoluciji u Srebrenici.

“Jer su vas iz velikog dijela parlamentarne većine upozorili da ukoliko glasate za ovu rezoluciju vi ćete zabosti nož u leđa Srbiji i bićete proglašeni za antisrpsku vladu”, istakao je Živković.

Andrija Mandić je kazao da će Vlada sjutra donijeti odluku o rezoluciji o Srebrenici.

“Koalicija ZBCG da je na mjestu Spajića ne bi glasala za Rezoluciju o Srebrenici, to smo mu rekli 10 puta, ali Vlada vodi unutrašnju i spoljnu politiku, mi ne sjedimo u njoj. U Vladi glasaju jedino ministri, nemaju pravo glasa državni sekretari i direktori direktorata. Vlada treba da ukalkuliše da mi ne podržavamo odluku kojom bi željela da nametne hipoteku kolektivne odgovornosti srpskom narodu koji čini najmanje jednu trećinu građana Crne Gore”, dodao je Mandić.

Očekuje od kolega iz SNP-a da budu proti na Vladi.

“Mi nismo u Vladi, ali da jesmo naši ministri bi bili protiv. Ali ako mislite da bismo mi sve ovo srušili da biste vi došli na vlast, vi mislite da smo mi politički amateri i politčke naivčine”, poručio je Mandić DPS-u.

Poslanica SNP-a Slađana Kaluđerović kazala je da njena partija, koja ima dva ministra u Vladi, neće podržati Rezoluciju o Srebrenici.

13.24- Spajić: Koalicija “Za budućnost Crne Gore” neće biti oponent deklarisanim ciljevima Vlade

Predsjednik DPS-a Danijel Živković pitao je Spajića da li će nastaviti sa jasno orijentisanom spoljnom politikom koju je trasirala DPS od 2006. godine, koja je bazirana na zapadnom vrijednosnom sistemu i da li će Vlada u predstojećim odlukama međunarodnih institucija i organizacija slijediti, do sada definisane ciljeve, i jasno dati podršku u ime Crne Gore, bez obzira što takve odluke nemaju podršku druge najveće grupacije u parlamentarnoj većini nekadašnjeg DF- a, odnosno da li zbog takve spoljne politike očekuje da će koalicija ZBCG pokrenuti pitanje izglasavanja nepovjerenja Spajićevoj Vladi.

Crna Gora, ističe Spajić, od 2014. ima potpuno usklađenu spoljnu politiku sa vanjskom i bezbjednosnom politikom EU.

“Podsjetiću, a siguran sam da to dobro znate, u prethodnih deset godina Crna Gora je promijenila pet vlada, podržanih od različitih parlamentarnih većina i nijedna se nije udaljila ni milimetar od vanjskopolitičkih prioriteta, prvenstveno usklađenosti sa EU standardima, jer nas na to obavezuje i ogromna većina građana koja nas vidi kao dio velike evropske porodice”, navodi Spajić.

Spoljnopolitički prioriteti generalno su, kaže Spajić, uspješno postavljeni.

“Međutim, smatram da ne bi bilo relevantno, kao što ne smatram da je relevantno da danas spekulišemo o eventualnim motivima onih, koji su se kako Vi kažete, nekada protivili određenim prioritetima. Smatram da je apsolutno legitimno da se neka politička partija zalaže „za“, ili „protiv“ određene ideje, jer to jeste ustavno pravo pojedinca ili partije.

Na kraju, kada bi svi na isti način gledali na političke procese onda bi postojala samo jedna partija. Na sreću, ta vremena su iza nas. Moram naglasiti da ne postoje ekskluzivni zaštitinici bilo koje ideje ili procesa, već samo kroz dogovor većine društvenih činilaca možemo doći do održivog modela zaštite onoga što su vrijednosti, koje ovo društvo posjeduje, ili koje stremi da postigne”, dodao je Spajić.

On je dodao da je parlamentarna većina predvođena „Pokretom Evropa sad“ jasno kroz Sporazum o formiranju Vlade, definisala na koji način će biti tretirani spoljnopolitički prioriteti Crne Gore.

“Stoga vjerujem da politički predstavnici koalicije „ZBCG“ neće biti oponenti deklarisanim ciljevima, jer su ih i sami potpisali. Zato smatram da u real politici nije dobro kada se političari bave predviđanjem, posebno ako to radimo iz manipulativnih, ili uskostranačkih namjera. Vlada na čijem sam čelu i politički subjekt, koji predvodim, u prvi plan imaju interes društva, ali na mjerljiv način tako da se efekti javnih politika mogu rasporediti na cjelokupno društvo, što smo dokazali kroz ekonomske programe”, ističe Spajić.

Onda se vratio na pitanje o ulozi Crne Gore u okviru NATO članstva.

“U prilog našoj konstruktivnosti najbolje govore brojne ohrabrujuće poruke najviših zvaničnika NATO-a, u prvom redu generalnog sekretara Jensa Stoltenberga, kao i kolega u zemljama saveznicama. One jasno potvrđuje da je Crna Gora prepoznata kao kredibilna i pouzdana članica Alijanse, koja svojim zalaganjem i  sprovođenjem bezbjednosnih politika, doprinosi miru i stabilnosti”, kazao je Spajić.

Kada su u pitanju dalji planovi, Vlada će, uvjerava Spajić nastaviti da sprovodi sve obaveze koje proističu iz članstva.

“U prilog tome svjedoči i činjenica da je baš ove godine Crna Gora dostigla 2% BDP-a izdvajanja za odbranu, a što je definisano sporazumom država članica NATO još 2014. godine. Poređenja radi, 2020. kada je Vaša partija predvodila parlamentarnu većinu i izvršnu vlast, izdvajanje za odbranu je bilo 1.71% (od čega 20,96% za potrebe modernizacije). Dok je za 2024. godinu planirano da se opredijeli 2,01% BDP (od čega za modernizaciju 30,48%)”, dodao je Spajić.

Crna Gora, poručuje, nastavlja sa pružanjem političke i praktične podrške Ukrajini u njenoj borbi za odbranu suvereniteta, teritorijalnog integriteta i nezavisnosti.

“U NATO okvirima, do sada smo opredijelili značajna sredstva za Sveobuhvatni paket podrške (CAP), i to u iznosu od oko 700 hiljada. Dodatno, od februara 2022, realizovano je osam tranši vojne pomoći u vrijednosti od preko 10 miliona eura. U toku je priprema novih donacija. Na političkom planu, a imajući u vidu evropske i euroatlantske ambicije Ukrajine, Crna Gora snažno podržava politike otvorenih vrata Evropske unije i NATO-a.

Dobrosusjedski odnosi i regionalna saradnja se, kaže premijer, nalaze u vrhu strateško-političkih prioriteta Crne Gore, a naš angažman kroz regionalne inicijative, kao što je Berlinski proces,  potvrđuje punu posvećenost regionalnoj i ekonomskoj integraciji.

“Otvaranjem Regionalnog centra za sajber bezbjednost i razvoj sajber kapaciteta, sa sjedištem u Podgorici, Crna Gora će biti dodatno institucionalno osnažena. Posebna promocija nastojanja da imamo najbolju regionalnu saradnju biće Samit lidera Zapadnog Balkana, koji će se 15. i 16. maja održati u Kotoru. Na kraju želim da ponovim da ćemo nastaviti da pratimo zacrtane vanjskopolitičke ciljeve, i da nema skretanja sa definisanih pozicija. Vjerujem da je veoma važno da zajedno stvaramo atmosferu, koja će vratiti povjerenje u institucije i tako svi pružimo doprinos dostizanju zacrtanih ciljeva”, zaključio je Spajić.

13.16- Spajić: Od 50 koraka za auto-put u Crnoj Gori URA napravili nula

“Da li će se ispoštovali najavljeni rokovi za početak radova na dionici autoputa Mateševo – Andrijevica, dokle se došlo sa eksproprijacijom zemljišta duž cijele trase i ukoliko bude neophodno uklanjanje stambenih objekata na tom potezu – kako će se taj problem prevazićo”, pitala je Spajića poslanica PES-a Dragana Vučević.

Spajić je kazao da je budžetom za 2024. opredijeljeno 90 miliona eura za nastavak izgradnje auto-puta Bar-Boljare.

“Uz to, kroz intenzivnu komunikaciju sa Evropskom komisijom i EBRD-ijem, a nakon niza ispunjenih ciljeva iz EU agende, obezbijeđena je podrška evropskih partnera u realizaciji ovog kapitalnog projekta. Osigurana je podrška Evropske komisije u vidu bespovratnih sredstava, od preko 200 miliona eura, uz to i povoljan kredit kod Evropske banke za obnovu i razvoj”, navodi Spajić.

Krajem prošle i tokom ove godine raspisano je više poziva za brojna idejna rješenja i idejne projekte za auto-puteve i brze saobraćajnice, a uz to počeo je postupak izbora izvođača radova za dionicu Mateševo – Andrijevica.

“Podsjetiću da je 24.4.2024. na sajtu EBRD-a objavljen je pretkvalifikacioni tender za izradu glavnog projekta i izgradnju dionice Mateševo-Andrijevica, auto-puta Bar-Boljare, nakon čega će se sprovesti cjelokupna procedura izbora izvođaca radova po pravilima i uz saglasnost EBRD-a u najkraćem mogućem roku”, kazao je Spajić.

Podsjeća da je Vlada usvojila i Odluku 0 utvrđivanju javnog interesa za eksproprijaciju za dionicu Mateševo-Andrijevica, čime je zvanicno i počeo projekat rada na drugoj dionici auto-puta.

“Uprava za nekretnine je formirala Komisiju za procjenu vrijednosti nepokretnosti u postupcima eksproprijacije, a na osnovu podataka, na dionici Mateševo– Andrijevica, predviđena je eksproprijacija oko 142ha zemljišta u privatnom vlasništvu (1.420.283 m2) i 90 objekata različite namjene i stanja (od toga 35 stambenih) – za to je obezbijeđeno 14 miliona eura.

U toku je postupak eksproprijacije pred područnim jedinicama Uprave za nekretnine – PJ Kolašin i PJ Andrijevica, što, u ovoj fazi, podrazumijeva procedure upisa zabilježbi eksproprijacije na predmetnim nepokretnostima, dostavljanje ponuda o visini naknade vlasnicima, kao i organizovanje tzv. usmenih rasprava na kojima stranke u postupku imaju mogućnost izjašnjenja i eventualne primjedbe na Predlog za eksproprijaciju”, kazao je Spajić.

Intencija je, kaže, da trasa auto-puta u najmanjoj mjeri narušava ambijentalnu sredinu, odnosno da ne ugrožava naseljena mjesta.

“Ovakav stav je prezentovan i od strane resornog ministra i direktora Monteputa  na sastanku sa mještanima Kralja, u blizini čijih objekata je planirana trasa auto-puta po Idejnom projektu. I u narednoj fazi tj. prilikom izrade glavnog projekta sagledaće se svi zahtjevi i uvažiti sva opravdana rješenja, kako bi uticaj trase auto-puta na selo Kralje i ostala sela u blizini radova bio minimalan.

Ipak, moramo biti svjesni da izgradnja kapitalnog infrastrukturnog projekta, kakav je auto-put, sa sobom nosi i posljedice u kontekstu neophodnosti ekspropijacije zemljišta i objekata, koje nije moguće sačuvati. Želim i sa ovog mjesta da poručim, da će nadležni organi učiniti sve da se u najvećoj mogućoj mjeri zaštite objekti na ovom i na drugim lokalitetima”, dodao je Spajić.

Siguran je da će se, uvažavajući navedene činjenice, uz nastavak komunikacije i sagledavanje realnih mogućnosti, iznaći adekvatno rješenje na zadovoljstvo svih.

“Na kraju, kada se  završe radovi, baš bi mještani tog dijela Crne Gore trebalo da osjećaju najveće benefite od direktne povezanosti sa centralnim i južnim regionom.  Ulaganje u infrastrukturu je ulaganje u budućnost Crne Gore, jer bez dobre saobraćajne mreže nema ni ravnomjernog i održivog razvoja čitave države, posebno poboljšanja turističke ponude, bolje povezanosti i dostupnosti neophodne za razvoj Sjevera”, kazao je Spajić.

Ističe da je autoput važan za sprečavanja odlaska ljudi.

“Ta dionica otvara čitav Vasojevićki kraj, Andrijevicu, Berane, a i čitav sjeveroistok ka centralnom i južnom dijelu. Niko nije vjerovao kada smo izašli na konferenciji i rekli da će tender biti raspisan”, istaako je Spajić.

Računa da će sa crnogorske strane stvari ići brže nego što su planirali.

“Računamo da će autput krenuti mnogo ranije nego što je planirano. Uvijeđen sam da ćemo krenuti da radimo mnogo ranije”, istakao je Spajić.

Nakon što siz klupa URE čulo ”paf-paf”, Spajić im je ovako odgovorio.

”Vi niste mogli jedno jeidno rješenje da uradite za godinu dana gpsodine iz kluba URA. znate li da od 50 koraka za auto-put u Crnoj Gori, vi ste uradili nula. Mi smo za pola godine uradili sedam koraka-imamo idejna rješenja, imamo idejno rješenje Bar – Ulcinj “, kazao je Spajić.

13.05- Milović: Katnić odbio da bude smješten u KCCG

Poslanik DPS Oskar Huter poziva Viši sud, Upravu za izvršenje krivičnih sankcija, Tužilaštvo da javno saopšti kakvo je zdravstveno stanje Milivoja Katnića i koje su mjere preduzete u cilju zaštite njegovog zdravlja.

“Čija će sjutra biti odgovornost ako Katnić umre u zatvoru”, pitao je Huter.

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić pozvao je VDT, SDT da povedu računa o zdravlju Milivoja Katnića.

”Niko nema pravo da dovede drugoga čovjeka da izgubi svoj život. Ova Crna Gora treba da bude pomirena, treba da imamo dovoljno širine i razumijevanja da je ljudski život najdragocjeniji”, poručio je Mandić.

Ministar pravde Andrej Milović je rekao da se slučaj Katnića zlozpotrebljava i politizuje.

Prema njemu se preduzimaju sve potrebne mjere kao prema svim drugima. Nije prvi put da neko štrajkuje glađu i žeđu u UIKS-u”, kazao je Milović.

Ističe da je Katnić više puta odvođen u KCCG.

“Odbio je da bude smješten u KCCG. On ima pravo da štrajkuje glađu i sve dok je u svijesti nemamo pravo da ga smjestimo u bolnici i da mu omogućimo da bude smješten u aparmanz KCCG. On je odbio pred svjedocima to i napismeno napisao da odbija”, dodao je Milović.

Ističe da sve što se Katniću desi dešava mu se na njegovu ruku.

“On je dobio tretman možda bolji od ostalih. Doveden je u bolnicu, moljen da bude zadržan, on je sve to odbio. On mora da se ponaša kao drugi pritvorenici. On je sve to potpisao i svjestan je”, kazao je Milović.

12.46

Poslanica Pokreta Evropa sad Jelena Nedović tražila je izvinjenje od poslanika Demokratske partije socijalista, jer su, kako tvrdi, njihovi poslanici nasrtali na njih.

”Jer ne mogu da razumijem da se zbog riječi ”sram vas bilo” se ustaje iz tih klupa i nasrće na nas. Šaljemo pogrešnu sliku građanima i djeci koja nas gledaju u kontekstu vršnjačkog nasilja. Ne znam šta je tu uvredljivo što je kolega Čarapić rekao-sram vas bilo. Evo i ja kažem sram vas bilo”, ističe Nedović.

Nermin Abdić iz DPS-a je rekao da iz razlog prema dami ima respekta kako će reagovati.

”Možda to za vas nije uvreda, ali za ljude koji imaju integriteta jeste i te kako”, kazao je Abdić.

Pitanja

“Da li možemo očektvatt da će sredstva opredijeljena za poljoprivredu u 2025. godini iznositi tri odstood ukupnog budžeta”, pita Spajića poslanik SNP-a Bogdan Božović.

“Ko opstruira objavljivanje podataka o sprovedenom Popisu”, je pitanje Maje Vukićević poslanice DNP-a za premijera.

Ispred Posebnog kluba poslanika Vladimir Dobričanin će pitati premijera – koji su razlozi za neobjavljivanje rezultata Popisa i kada se može očekivati da će oni biti dostupni?

“Od kada poznajete Do Kvona i šta je bio predmet razgovora tokom Vašeg susreta u Beogradu”, je pitanje koje je predsjednik GP URA Dritan Abazović dostavio Spajiću.

Poslanik SD-a Boris Mugoša pita premijera da li će tokom ove godine i na koji način biti ispunjenojedno od Spajićevih ključnih obećanja iskazano i kroz kalkulator obračuna neto zarada na sajtu Pokreta Evropa sad, a to je povećanje neto zarada svih zaposlenih (u privatnom i javnom sektoru) u Crnoj Gori za oko 25 odsto.

Predsjednik HGI Adrijan Vuksanović od Spajića očekuje odgovor pitanje da li razmišlja li da li će ova Vlada izjednačiti stopu poreza na dodatu vrijednost za hotelske restorane i za ostale ugostiteljske objekte koji ne posluju u sklopu hotela?

“Je li završena izrada projektne dokumentacije za rekonstrukciju regionalnog puta Ostros – Vladimir i ako jeste kad možemo očekivati početak radova”, pitaće poslanik Albanskog foruma Artan Čobi.

S.Đukanović ; M. Dušević

BONUS VIDEO: Četvrta- posebna sjednica Prvog redovnog (proljećnjeg) zasijedanja u 2024. godini, 09.05.2024.

izvor CdM.me