SABRIJA Vulić: Muslimani su u startu degradirani nemogućnošću, da krenu u izbornu trku kao manje brojni narodi… (foto)

Na konferenciji „Kako do djelotvornog učešća manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u sistemu odlučivanja?“ ocijenjeno je da je u tom cilju potrebno i jačanje političke edukacije i osnaživanje manjinskih grupa kako bi aktivno učestvovale u političkom život…

U Crnoj Gori potrebno je preduzeti odlučne korake kako bi se omogućila veća politička participacija manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica, što zahtijeva promjene u zakonodavstvu, poručeno je sa konferencije koju je organizovao Centar za monitoring i istraživanje (CeMI).

Na konferenciji „Kako do djelotvornog učešća manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u sistemu odlučivanja?“ ocijenjeno je da je u tom cilju potrebno i jačanje političke edukacije i osnaživanje manjinskih grupa kako bi aktivno učestvovale u političkom životu.

Programska direktorica CeMI-ja Teodora Gilić istakla je da sistem zaštite prava manjina u Crnoj Gori predstavlja otvoreni okvir koji treba kontinuirano nadograđivati, da bi bila postignuta suštinska ravnopravnost i usaglašenost sa najboljim međunarodno-pravnim standardima u ovoj oblasti.

Ona je kazala da nažalost, i pored potrebe za promjenama, ne postoje pomaci u smanjenju cenzusa za političku zastupljenost pojedinih manjinskih grupa u Skupštini Crne Gore, prenosi PR centar.

Prema riječima Gilić, izostanak izmjena Zakona o izboru odbornika i poslanika predstavlja prepreku ka ostvarenju veće inkluzije i participacije romsko-egipćanske (RE) zajednice u političkom životu Crne Gore.

“Osim RE populacije, ni građani muslimanske nacionalnosti nemaju svoje autentične predstavnike u crnogorskom parlamentu“, navela je Gilić.

Ona je ocijenila da je izuzetno važno kontinuirano raditi na poboljšanju zakonodavnog okvira, kako bi se osigurala veća politička participacija manjinskih naroda.

Gilić je kazala da je, prije svega, neophodno sprovesti reformu izbornog zakonodavstva, koja bi, između ostalog, podrazumijevala uspostavljanje mehanizama za postizanje proporcionalne zastupljenosti manjina u političkim institucijama.

“Takođe, potrebno je intenzivirati napore u jačanju političkog obrazovanja i osnaživanja manjinskih zajednica, kako bi se omogućilo njihovo aktivno učešće u političkom procesu“, rekla je Gilić.

Te mjere su, kako je dodala, od suštinskog značaja za stvaranje inkluzivnijeg političkog ambijenta i osiguranje ravnopravnosti svih građana u Crnoj Gori.

„Edukacija o ljudskim pravima, multikulturalizmu i važnosti političke participacije ključna je za izgradnju tolerantnog i inkluzivnog društva“, poručila je Gilić.

Predstavnik Direktorata za unapređenje i zaštitu prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, Fikret Lulanaj, kazao je da je neophodno imati aktivne građane koji participiraju u okviru demokratskog sistema da bi demokratija, kao oblik političkog režima, funkcionisala.

“Zato je neophodno da manjinski narodi i druge manjinske nacionalne zajednice participiraju u procesima donošenja odluka“, naveo je Lulanaj.

On je rekao da učešće ili zastupljenost pripadnika manjina u političko i javnom životu Crne Gore ima uporište u postojećem zakonodavstvu.

Predsjednik Romskog savjeta Mensur Šaljaj je, na panelu „Kako do veće političke participacije manjina u Crnoj Gori?“, ocijenio da su Romi diskriminisani kad je u pitanju cenzus predviđen Zakonom o izboru odbornika i poslanika.

„Smatram da će prag od 0,7 odsto biti nedodirljiv da prođemo”, naveo je Šaljaj.

On je kazao da je u srijedu Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu predao inicijativu za izmjenu cenzusa sa 0,7 odsto na 0,35 odsto.

Šaljaj je istakao da je optimista po pitanju te inicijative i da se nada da će većina, koju čini Pokret Evropa sad sa koalicionim partnerima, i opozicija učiniti sve da cenzus bude smanjen.

Predsjednik Savjeta Muslimanskog naroda, Sabrija Vulić, naveo je da se na popisu 1991. godine u Crnoj Gori oko 14 odsto građana izjasnilo kao nacionalni Muslimani, da bi taj broj 2003. na popisu bio 3,9 odsto, a 2011. 3,3 odsto.

Kako je kazao, prema istraživanjima nevladinog sektora, u junu prošle godine u Crnoj Gori se nacionalno izjašnjavalo kao etnički Muslimani 3,9 odsto stanovništva.

“Sasvim sam siguran da će rezultati novog popisa pokazati duplo manji broj, zbog svega onoga što se u međuvremenu dešavalo – političkih pritisaka, pritisaka Islamske zajednice i svih ostalih uticaja koji su se desili tokom popisne kampanje“, naveo je Vulić.

On je ukazao da je od 2001. godine u vladama Crne Gore bio samo jedan ministar koji se nacionalno izjašnjavao kao Musliman, a koji je bio član građanske partije.

“Startna pozicija u političkom životu predstavnika Muslimana ili Roma u odnosu na Bošnjake, kojih je tri puta više nego nas, nije ista. Nije isto 60 hiljada mogućih glasača i 20 hiljada mogućih glasača“, naveo je Vulić.

Prema njegovim riječima, Muslimani su u startu degradirani nemogućnošću da krenu u izbornu trku kao manje brojni narodi, „da ne govorimo o onima kojih ima 30 i više odsto“.

“Potrebne su konkretne akcije da budemo zastupljeni. Neka se krene sa lokalnim parlamentom”, kazao je Vulić.

On je naveo da bi možda bilo dobro da se iskoriste iskustva iz država regiona da se nađe način kako da predstavnici manje brojnih naroda učestvuju u političkom životu Crne Gore.

“Posljedice toga su žestoke. Možemo da glumimo demokratiju, ali ako vas nema u vlasti, doživljavate asimilaciju“, rekao je Vulić.

kompletan tekst na http://vijesti.me

izvor: vijesti.me