Ćehotina: Nekad najbogatija rijeka, sada samrtnik kojeg čuvaju samo “pljevaljski mohikanci” (VIDEO, FOTO)

Ćehotina, ili, među Pljevljacima često izgovarana Ćeotina, ili Ćotina, duga je 125km, a, za razliku od Lima, čiji je najveći problem smeće sa svih strana, ovu rijeku muče drugi problemi – tečni otpad.

Prilikom obilazaka rijeke, primijetićete da je svakog puta, gle čuda, drugačije boje, u zavisnosti od toga da li se u nju sipa rudnički otpad, nafta ili nešto treće.

Ove i prošle godine objavljeno je mnoštvo snimaka na kojima se jasno vidi da se u Ćehotinu ispušta – sve i svašta. Zato nije čudo što je na trećem mjestu po zagađenosti u ekološkoj Crnoj Gori. Tim prije što je na prvom mjestu Vezišnica – pritoka Ćehotine.

Fotografija koju smo izabrali kao glavnu za ilustraciju teksta o Ćehotini još 2018, iskoristili smo i ovoga putta. Naslućujete zašto. Pa da, jer se ništa od tada do danas nije promijenilo.

Doduše jeste. Od te 2018, ubijali su Ćehotinu otpadom svih agregatnih stanja! Iz mjeseca u mjesec mijenjala je boje.

Od crvene kao da se u njoj rat vodio, do bijele kao mlijeko. Rezultat- tone mrtve ribe i kilometri toka bez života u njoj.

Nekoliko godina nakon incidenata i prizora sa Ćehotine koji su obišli region, obišli smo obale ove rijeke. Evo šta smo zatekli…

I dalje ima onih koji pokušavaju da brinu o njoj i da je sačuvaju, pa se ponegdje može i vidjeti savjesno odložen otpad, zakačen na ekseru, čeka da ga neko pokupi. Ali, takvih je neuporedivo manje nego onih drugih.

Zaista izgleda da su članci iz serijala kopije, ali, vjerujte da nijesu. Obišli smo kako obale našeg mora tako i rijeke od juga do sjevera naše zemlje. Nažalost, prizori koje smo zabilježili, fotografije i snimci dosta su slični.

Možda je najbolje da, na kraju ovog serijala napomenemo nekoliko zanimljivih činjenica. 

Džungle Amazona, već niko ne može spasiti, do kraja vijeka to je stepa. Led na Sjevernom polu, koji je vrlo značajan za krvotok planete neće postojati do kraja vijeka, čak ni tokom zime, naše Sredozemno more će postati tropsko more do kraja vijeka, a nivo će porasti, u najbljem scenariju, sve i da od sjutra budemo drugačiji – 45 cm. Štetu koju smo nanijeli do sada ne možemo popraviti.

Fitoplankton, jednoćelijski organizam, koji proizvodi polovinu kiseonika na planeti, danas u svom sastavu sadrži čestice plastike. . 

Još ne udišemo toliko plastike da bi izazvala probleme u našem organizmu, ali udišemo je, i sve ćemo je udisati više i više. 

Moramo kolektivno osvijestiti jer smo udarili na temelje života. To kažu naučnici. Ubice smo svojih potomaka. I to kažu.

Nažalost, samo je jednocifreni procenat čovječanstva svjestan da smo bukvalno, kao što reče generalni sekretar Ujedinjenih nacija – na pragu kolektivnog samoubistva.

Jer vodimo rat sa prirodom. Koji ćemo izgubiti vrlo brzo. Ako se ne osvijestimo.

Ovaj projekat pokušaja osvješćivanja građana šta činimo prirodi i koliko je malo potrebno da sve promijenimo Antena M realizovala je uz podršku Ministarstva kulture i medija. 

izvor: antenaM.me