Odnosom prema CPC- Abazović DRITAN potvrdio da se o vlasti u zemlji odlučuje van Crne Gore… (foto)

Mitropolit CPC Mihailo otkazao početak pregovora sa Vladom o temeljnom ugovoru jer su premijer i ministar pravde izbjegli dogovoreni sastanak… Kako je navedeno iz CPC, ta vjerska organizacija je prošle sedmice dobila zvaničan poziv za sastanak u Kabinetu predsjednika Vlade, ali, kako tvrde, mitropolita Mihaila i delegaciju CPC juče su informisali da ga neće primiti Abazović i ministar Kovač, nego neko od premijerovih saradnika i službenika Kovačevog resora

Delegiranje nižih činovnika da sa poglavarom Crnogorske pravoslavne crkve, mitropolitom Mihailom u ime Vlade pregovaraju o potpisivanju ugovora o pitanjima od zajedničkoga interesa između Crne Gore i CPC, premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović je pokazao ne samo sopstveni odnos prema CPC, već i da se kompetencije u pitanju suverenog obavljanja vlasti na teritoriji Crne Gore očito nalaze u rukama strane sile „koja stanuje na Kalemegdanu“.

To je juče Pobjedi kazao potpredsjednik Savjeta CPC Stevo Vučinić nakon što su otkazani razgovori između Vlade Crne Gore i Crnogorske pravoslavne crkve, koji je trebalo da počnu danas, jer je mitropolit Mihailo odbio da sastanak bude, mimo dogovorenog, sveden na rang pregovora sa premijerovim saradnicima i službenicima Ministarstva pravde, umjesto sa premijerom Abazovićem i ministrom pravde Markom Kovačem.

Kako je navedeno iz CPC, ta vjerska organizacija je prošle sedmice dobila zvaničan poziv za sastanak u Kabinetu predsjednika Vlade, ali, kako tvrde, mitropolita Mihaila i delegaciju CPC juče su informisali da ga neće primiti Abazović i ministar Kovač, nego neko od premijerovih saradnika i službenika Kovačevog resora.

– Vlada Crne Gore, umjesto predsjednika gospodina Abazovića i ministra pravde gospodina Kovača, kako je bilo dogovoreno, za pregovore sa strane Vlade i Ministarstva delegirala je dvojicu službenika, a mjesto sastanka premjestila iz zgrade Vlade u zgradu Ministarstva pravde. Crnogorska pravoslavna crkva drži taj akt Vlade kao izrugujući, uperen protiv autoriteta Njegove Svetosti gospodina Mihaila i digniteta Crnogorske pravoslavne crkve, zbog čega i otkazuje pregovore– saopšteno je zvanično tim povodom iz CPC.

Mitropolit Mihailo

Prema informacijama Pobjede, premijer u tehničkom mandatu je lično pozvao mitropolita Mihaila sredinom prošle sedmice i predložio za danas u 11 sati sastanak na kojem bi prisustvovao i ministar Kovač.

Nakon toga, predstavnik CPC je na arhivu Vlade početkom ove sedmice predao prijedlog ugovora. Uslijedio je zaplet u čijem je finišu premijer izbjegao direktni susret time što je, pravdajući se obavezama, delegirao svoje saradnike i službenike Ministarstva.

Kako je nezvanično potvrđeno našem listu, mitropolit Mihailo se, desetak dana prije Abazovićevog poziva za razgovor, sreo sa jednim ambasadorom iz zemalja Kvinte, a tokom razgovora se otvorilo i pitanje da li bi prihvatio susret sa premijerom Abazovićem na navedenu temu.

Nedostojan funkcije 

Povodom epiloga najavljenih razgovora, potpredsjednik Savjeta SPC Stevo Vučinić Pobjedi je juče rekao da su očekivali da će Abazović kao predsjednik Vlade ,,koji svakodnevno javno aklamira sebe kao vrhovnoga, ne samo političkoga arbitra u Crnoj Gori“, demonstrirati ličnost dostojnu te funkcije.

–A on je javno demonstrirao, jednu vrlo vidljivu tamnu ruku koja iz pozadine, s utoka Save u Dunav, upravlja procesima u Crnoj Gori. Stoga i nijesmo iznenađeni, i prema toj činjenici se i ravnamo – rekao je Vučinić.

Prema riječima Vučinića, s Kalemegdana se uvijek čula truba koja je pozivala u boj protiv svega crnogorskoga. Posebno je glasna protiv crnogorske nacionalne duhovne institucije, CPC.

– Crnogorska pravoslavna crkva je domicilna crkva, ukinuta nezakonitim, združenim djelovanjem srpskih civilnih vlasti, vojske i žandarmerije 1918, a formalno 1920. godine. Ta činjenica je poznata cijeloj vaseljeni – poručio je Vučinić.

Odgovarajući na pitanje Pobjede, on je potvrdio da smatra da Abazović povlašćuje drugu vjersku zajednicu u odnosu na CPC, uzevši u obzir da je sveštenstvo SPC primio na najvišem nivou.

Dritan Abazović

Prema njegovim riječima, takva situacija je proizvod situacije u kojoj Vlada zastupa strane istočne, ali i zapadne sile „koje krivim očima gledaju na državnost Crne Gore“.

– Očito su je stavili u funkciju tuđih interesa, kao ulog u korist Srbije, kojim rješavaju srpsko-albanske sporove u vezi Kosova. Što se tiče međunarodne zajednice, Crna Gora je očito „predata na uživanje“ Srbiji u zamjenu za priznanje Kosova i otklon od uticaja Moskve.

Stoga su posredstvom Srpske ckrve, koju su podstrekavali i podržavali da takozvanim litijama 2020. godine pomogne rušenje ustavnoga poretka, učvrstili vlast Srbije na teritoriji Crne Gore, koja je u svim sferama crnogorske administracije delegirala gaulajtere koji u njeno ime vrše vlast – naveo je potpredsjednik Savjeta CPC.

Vučinić je upozorio da ukoliko se ne odupremo tome, Crna Gora će biti transformisana u teritoriju na kojoj će suverena prava vršiti okolne države.

Elementi prijedloga 

Uoči današnjih najavljenih pregovora koji su otkazani, CPC je javnim učinila i nacrt, odnosno prijedlog „Ugovora o pitanjima od zajedničkoga interesa između Crne Gore i Crnogorske pravoslavne crkve“. Dokument ima 22 člana, a u uvodnom dijelu navodi se da je polazište za zaključivanje Ustav Crne Gore, a cilj je dalje unapređenje uzajamne saradnje u ostvarivanju Ustavom zagarantovanih prava na slobodu vjeroispovijesti i prava na ispoljavanja vjere i religijskih uvjerenja; osiguranja uslova za neometano i puno djelovanje CPC i njenog sveštenstva sa Ustavom CPC i pozitivnim zakonima države Crne Gore, kao i očuvanje tradicije, kulturne baštine i istorijskog nasljeđa Crnogorske pravoslavne crkve i vjerujućih pravoslavnih Crnogoraca.

Nema preambule, kakva je sastavljena u ugovoru koji je premijer Abazović, uprkos brojnim primjedbama stručne javnosti, kao i najvišim kulturnim i naučnim institucijama zemlje, i izglednim uskraćivanjem povjerenja njegovoj Vladi, potpisao sa patrijarhom SPC Porfirijem u Podgorici prošle godine.

Preambulom tog dokumenta, koju je predložila Patrijaršija, Crna Gora je priznala pravni kontinuitet SPC od 800 godina, iako je ta crkva pod današnjim nazivom i jurisdikcijom nastala zapravo dekretom kralja Aleksandra Karađorđevića, a potom ozvaničena od Vaseljenske patrijaršije. Sa druge strane, ista SPC, u matičnoj Srbiji pravni kontinuitet se priznaje od 1836. godine. Ujedno, dokument je spornim članom „normirao“ i potrebu prepisa sve one imovine na SPC i njene eprahije u Crnoj Gori koja do sada nijesu prepisana.

U prvom članu predložene verzije ugovora koju je pripremila Crnogorska pravoslavna crkva, navodi se da „Vlada Crne Gore i Crnogorska pravoslavna crkva, zaključenjem ovog ugovora dodatno potvrđuju da će Država i CPC, svaka u okviru svojih nadležnosti i djelovanja, poštovati međunarodno priznata načela o odvojenosti vjerskih zajednica od države i slobodi vjere i nacionalnog opredjeljenja, te međusobno sarađivati u cilju punog ostvarenja prava na slobodu vjeroispovijesti i ostvarivanja uslova za unapređenje vjerskih prava, vršenja vjerskih obreda i ukupnog djelovanja Crkve, njenog sveštenstva i vjerujućeg naroda crnogorskog“.

Pored niza članova koji na sličan način regulišu, odnosno jamče CPC crkveno-pravnim licima, sveštenstvu i vjernicima slobodu vjeroispovijesti i neometanu misiju crkve, odvojenost države i crkve predviđa se i puna primjena ustavne odredbe o zabrani diskriminacije po bilo kom osnovu i primjena člana 15 Ustava Crne Gore kojim se utvrđuje da su sve vjerske zajednice ravnopravne i slobodne u vršenju vjerskih obreda i vjerskih poslova.

Članom 4 definiše se da su ugovorne strane saglasne da je CPC imala pravni subjektivitet i prije stupanja na snagu ovog ugovora i Zakona.

Slijedi član 5 koji glasi:

– Crnogorska pravoslavna crkva, polazeći od ostvarenog subjektiviteta, potvrđenog aktima Države i kao sljedbenica i nasljednik Autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve (ustavno normirane u članu 40 stav 2 Ustava za Knjaževinu Crnu Goru, a ukinute aktom Kraljevine SHS, 17. juna 1920. godine), ima isključivo pravo da u skladu sa kanonskim pravom i Ustavom Crkve uređuje sopstveno ustrojstvo, osniva parohije, eparhije, manastire i druge crkvene organizacione jedinice.

Pitanje imovine 

Najinteresantniji su članovi kojima se obrađuje pitanje imovinskih prava CPC.

Članom 11 navodi se da „Crkva ima pravo da kupuje, pośeduje, koristi, otuđuje pokretna i nepokretna dobra, stiče imovinska prava prema odredbama Ustava CPC, pravoslavnih kanona i pozitivnih zakona Crne Gore“, kao i da osniva fondacije u skladu sa ustavnim poretkom države.

U članu 12 razrađuje se pravo CPC da gradi crkve, saborne crkve i manastire i da dograđuje postojeće objekte, u skladu sa pravnim poretkom države, a u posljednjem stavu tog člana da „Država novčano i materijalno pomaže Crkvu prilikom izgradnje i obnove pravoslavnih crkvenih objekata, posebno onih koji imaju kulturno-istorijsku vrijednost za Državu Crnu Goru i pravoslavne Crnogorce“.

U članu 13 CPC je predložila da „Država pomaže Crkvu u očuvanju istorijskih vrijednosti, dokumenata, arhivske građe i drugih pokretnih i nepokretnih dobara koji su istorijsko nasljeđe Crnogorske pravoslavne crkve, od uništenja, otuđenja, nezakonitog iznošenja iz države ili drugih nedozvoljenih radnji“.

– Imovina iz stava 1 ovog člana koja predstavlja kulturnu baštinu Crne Gore ne može se otuđiti, niti iznijeti iz države bez saglasnosti Vlade Crne Gore – predlaže se drugim stavom člana 13.

Narednim članom 14, definisano je pitanje restitucije.

– Restitucija dobara, oduzetih, nacionalizovanih ili neovlašćeno upisanih na druge vlasnike bez odgovarajuće naknade, biće sprovedena u skladu sa zakonom koji će uređivati materiju restitucije u Crnoj Gori, uz prethodni dogovor sa kompetentnom crkvenom vlašću CPC. Radi utvrđivanja nekretnina koje treba prenijeti u vlasništvo CPC ili adekvatno nadoknaditi, biće ustanovljena Mješovita komisija, sastavljena od predstavnika ugovornih strana – stoji u tom članu.

Autori: Anja Ivanović i Igor Perić

izvor: pobjeda.me