GORDANA Đurović: Stav svih ministara EU da je CRNA GORA veliko razočaranje… (foto)

Izjava ministarke vanjskih poslova Slovenije Tanje Fajon da je Crna Gora „rak rana evropskih integracija“, nije stav samo Slovenije i njenog Ministarstva vanjskih poslova, već je to sve više stav svih ministara vanjskih poslova u Uniji, gdje se Crna Gora vidi kao veliko razočaranje balkanskih evropskih integracija, što mi do sada nikada nijesmo bili.

To je ozbiljno nazadovanje u procesu, kazala je za Pobjedu Gordana Đurović, predsjednica Crnogorske panevropske unije.

Poručila je da su i poruke sa nedavne sjednice Odbora za stabilizaciju i pridruživanje na tom fonu.

“Ali i vrlo konkretne: izaberite sudije Ustavnog suda, ne usvajajte izmjene i dopune zakona koji su u suprotnosti sa Ustavom (Zakon o Predsjedniku), ne usvajajte predložene izmjene i dopune Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, Zakona o državnom tužilaštvu, prekinite program ekonomskog državljanstva itd.

Ne pristupajte inicijativama „nevidljivih“ granica poput „Otvorenog Balkana“, izvodi se iz nastavka Berlinskog procesa i najave jačanja kontrole crnogorskih graničnih prelaza od EU, odnosno raspoređivanje snaga FRONTEX-a, Evropske agencije za graničnu i obalnu stražu, na nekim od naših graničnih prelaza”, istakla je Đurović.

Ocijenila je da je jedna od rijetkih pozitivnih stvari, a koja ide u prilog očuvanju vizne liberalizacije i povoljnog putovanja u zemlje Šengenskog sporazuma, nedavno ukidanje člana 8 Uredbe o viznom režimu (poslije bezbroj „opomena pred isključenje“).

Komentarišući upozorenja Brisela da bi mogli biti zamrznuti pregovori sa Crnom Gorom ukoliko se ne prevaziđe institucionalna kriza i ne izaberu sudije Ustavnog suda, Đurović je istakla da je poslato „izuzetno ozbiljno upozorenje sa svih referentnih evropskih adresa“.

“Od kada smo u procesu stabilizacije i pridruživanja, od 2000. godine, jedino Crna Gora od svih zemalja procesa stabilizacije i pridruživanja nikada nije imala zvanično zamrznute pregovore, što je afirmisano i prije i nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, koji solidno sprovodimo sve ove godine.

Išli smo postepeno, ali sigurno naprijed kroz proces, uglavnom obećavajući ono što je i bilo realno ostvarivo. Tako smo došli do kandidature i otvorili pristupne pregovore. Danas svjedočimo da se, nakon deset i po godina, pristupni pregovori uopšte ne dešavaju, a da u oblasti političkih kriterijuma idemo retrogradno”, kazala je Đurović.

Istakla je da su, kada je riječ o pristupnim pregovorima o članstvu u EU, kod novijih talasa proširenja, oni povremeno bili blokirani ako je postojao bilateralni problem zemlje koja pregovara sa nekom državom članicom EU ili problem sa evropskim vrijednostima i političkim kriterijumima.

“Tako je, zbog bilateralnog graničnog spora, Hrvatska bila blokirana od Slovenije u prvoj polovini 2009. kada se nije moglo ni otvoriti, ni zatvoriti nijedno pregovaračko poglavlje.

Turska ima otvoreno 16 pregovaračkih poglavlja, jedno zatvoreno, ali i 15 blokiranih oblasti, najčešće od Kipra, Francuske, ali i samog Evropskog savjeta. Iako je to prijedlog Evropskog parlamenta, pregovori sa Turskom nijesu zamrznuti, ali jesu suštinski blokirani, zato što zemlje ili Evropski savjet pojedinačno blokiraju konkretna pregovaračka poglavlja”, objašnjava Đurović.

Prema njenim riječima, slično se dešava posljednjih godina i sa Crnom Gorom i Srbijom.

“Iako je Komisija u oktobru 2021. godine predložila da Srbija otvori i klaster III i klaster IV, do nas je otvoren samo klaster IV. Otvaranje drugih klastera za Srbiju, odnosno zatvaranje poglavlja u slučaju obje zemlje– blokirano je, što zbog klauzule balansa, što zbog neslaganja nekih država članica, što zbog nove metodologije pregovora.

U suštini, pregovaračka poglavlja blokirana su zbog našeg „nečinjenja“ u oblasti EU agende, ali pregovori do sada nijesu bili formalno zamrznuti”, kazala je Đurović, podsjećajući da smo 2021. godine imali, kako je istakla, makar političke međuvladine konferencije u Briselu, a u 2022. godini više ni to.

“Početkom 2023. godine, prilike u zemlji se dalje pogoršavaju, pa se situacija u Crnoj Gori naziva dubokom institucionalnom krizom, ustavnom i ozbiljnom političkom krizom, što prijeti da se pregovori i suštinski prekinu.

Evropska unija može formalno zaustaviti pregovore sa Crnom Gorom. U zajedničkoj pregovaračkoj poziciji EU, između ostalog, piše da se „u slučaju ozbiljnog i stalnog kršenja vrijednosti na kojima se Unija temelji od strane Crne Gore, Komisija će, na sopstvenu inicijativu ili na zahtjev jedne trećine država članica, preporučiti obustavu pregovora i predložiti uslove za njihov mogući nastavak“”,kazala je Đurović.

Podsjetila je da se u novoj metodologiji pregovora sa EU, koju smo mi zvanično prihvatili, takođe navode oblici tzv. negativne uslovljenosti u slučaju nazadovanja u procesu evropskih integracija i ispunjavanju političkih kriterijuma pristupanja, posebno vladavine prava.

“Tamo se navodi da „u slučaju ozbiljne ili produžene stagnacije ili nazadovanja, članice EU bi mogle odlučiti da se pregovori mogu staviti na čekanje u određenim oblastima, ili u najozbiljnijim slučajevima, obustaviti cjelokupni proces. Obim i intenzitet finansiranja EU mogao bi se prilagoditi naniže, sa izuzetkom podrške organizacijama civilnog društva; koristi od bliže integracije, npr. pristupanje programima EU i jednostrani ustupci za pristup tržištu mogu biti pauzirani ili povučeni“”, podsjeća Đurović.

Prema njenim riječima, ako postoje ovi mehanizmi, Evropska unija je poznata po „kašnjenju“, jer ima, kako je kazala, složen mehanizam u procesu donošenja odluka i nema „crvenog telefona“.

“Zato se najava mogućih zamrzavanja pregovora sa Crnom Gorom još uvijek ne nalazi zvanično na agendi Savjeta za vanjske poslove, ali je poslato izuzetno ozbiljno upozorenje sa svih referentnih evropskih adresa. Upozorenja su jasna i svi smo ih čuli. Drugim riječima, EU može blokirati pregovore u konkretnim pregovaračkim poglavljima, danas klasterima, te izlistati kriterijume za njihovo deblokiranje (odmrzavanje).

Zbog nove metodologije, koja integriše i klauzulu balansa, Crna Gora je već blokirana u prvom klasteru (zbog političkih kriterijuma i slabljenja demokratskih institucija). Može se desiti da dobijemo listu kriterijuma za deblokadu klastera, na koju bi morali odgovoriti mapom puta za jačanje demokratskih institucija. A to su oblasti: izborno zakonodavstvo i izbori, Skupština, Vlada i dijalog sa civilnim društvom”, istakla je Đurović.

Poručila je da bi drugo, mnogo konkretnije blokiranje moglo biti blokiranje nekih sredstava pretpristupne podrške ili pristup nekim programima Unije.

“Ali ni to nije neophodno, jer mi već i sada, zbog našeg nedovoljnog činjenja, počinjemo gubiti značajna sredstva EU podrške (npr. poput izgubljenih 41 miliona eura za zaobilaznicu Budva ili neuplaćivanja ulaznica za neke programe, a nemamo ništa predloženo ni u Energetskom paketu IPA 2023 za projekte u oblasti održivih izvora energije, gdje po dva projekta imaju Srbija, Sjeverna Makedonija i Kosovo, dok Crna Gora, BiH i Albanija nemaju ni jedan)”, istakla je Đurović.

Komentarišući to što je Crna Gora na sjednici Savjeta EU bila tema pod „tekućim pitanjima“, uz Jermeniju, Iran, Avganistan, Venecuelu…, Đurović kaže da se „tako počinje na skali prioriteta, odnosno problema“.

“Poslije misija na terenu, ide prvo usmeno izvješće pod tekućim pitanjima, pa pismeni izvještaj, pa tačka dnevnog reda, koja polako postaje sve značajnija, kako se stvari komplikuju. Postali smo jedan takav slučaj”, istakla je Đurović.

Prema njenim riječima, ozbiljan rizik za efikasno djelovanje EU prema Crnoj Gori je vrlo složena aktuelna situacija na mnogim kriznim područjima, gdje je, kako kaže, svakako najveći problem rat u Ukrajini i očuvanje jedinstva EU po pitanju dalje podrške toj zemlji.

“Trenutno, mehanizam upravljanja krizama EU nije stavio Crnu Goru na listu prioriteta, iako se situacija vidno pogoršava. Čak i u regionalnom kontekstu, gleda se veća slika, pa u našoj zemlji mnogi imaju opravdan strah od nekih prijedloga, koji zbog mira u regiji, Crnu Goru stavljaju u poziciju „kolaterala“.

Stoga ohrabruje dolazak evropskih zvaničnika, intenzivirane komunikacije i prisustvo evropskih ambasadora na sjednici Odbora za ustavna pitanja Skupštine. Ako još uvijek nijesmo na agendi EU kao strateški ozbiljno političko i bezbjednosno pitanje, makar da smo to na operativnom nivou. Bilo bi zaista više nego korisno i vrijedno za stabilizaciju prilika u zemlji da se poslanici dogovore oko sudija Ustavnog suda”, istakla je Đurović.

Vlada mora preuzeti svoj dio odgovornosti

Prof. Gordana Đurović je, komentarišući izjavu premijera u tehničkom mandatu Dritana Abazovića da ne osjeća odgovornost zbog kritika Brisela, poručila da Vlada mora preuzeti svoj dio odgovornosti.

“Vlada je u velikoj mjeri odgovorna za kvalitet i dinamiku procesa evropskih integracija zemlje. Iako je fokus na Skupštini, Vlada ima i mora preuzeti svoj dio odgovornosti”, kazala je Đurović.

izvor: pobjeda.me