Sadašnji konzul CRNE GORE u Beogradu podsticala na govor mržnje…

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, postupajući po prijavi Tanje Šuković, novinarke TVCG, donio je mišljenje da je nekadašnja članica kolektiva Javnog servisa, a sada konzulka Crne Gore u Srbiji, Nevenka Bošković- Ćirović na svom Fejsbuk profilu ,,podstakla raspravu u kojoj su iznijeti stavovi, mišljenja i komentari koji predstavljaju govor mržnje, kao oblik diskriminacije“.

Ombudsman je, stoga, preporučio Bošković-Ćirović ,,da ubuduće, prilikom objavljivanja sadržaja na svom Fejsbuk profilu, eventualne komentare trećih lica koji predstavljaju nezakonit sadržaj, odnosno sadrže elemente govora mržnje i poziva na nasilje blagovremeno uklanja i na taj način doprinese kulturi dijaloga i prevenciji zloupotrebe slobode izražavanja“.

Nevenka Bošković- Ćirović je, naime, na svom Fejsbuk profilu, 16. decembra 2020. godine, kako je navedeno u pritužbi, „pokrenula i usmjeravala nedopustivo primitivnu i opasnu raspravu“ u kojoj je bujicom uvreda, kleveta, kletvi i prijetnji oružjem targetirana Tanja Šuković i njena porodica.

Bošković- Ćirović je tada bila članica Demokratske stranke, poslanička kandidatkinja na izborima 20. avgusta i već nekoliko mjeseci bivša novinarka TVCG.

Povod za takvu agresiju Bošković- Ćirović, ne samo na društvenim mrežama nego i u drugim sredstvima javnog informisanja, bio je nacrt programsko-produkcionog plana koji je za 2021. predložila tadašnja urednica Dokumentarnog programa Tanja Šuković.

Aktivistkinji DCG nije se dopalo što se u tom dokumentu našlo i nekoliko emisija kojima je tema bila Srpska pravoslavna crkva („Mantija umjesto kravata“, „Uništeno blago“, „Blagoslov za ćutanje“), u kojima je trebalo da bude obrađeno miješanje te vjerske organizacije u politički život Crne Gore, njen odnos prema crnogorskoj sakralnoj i istorijskoj baštini, slučajevi pedofilije…

Planirano je bilo da na te teme govore predstavnici SPC, političari, analitičari, eksperti različitih profila, psiholozi…

Bošković- Ćirović je tim povodom pokrenula raspravu na svom FB profilu, nakon koje je 27 učesnika iznijelo ideje kako da se obračuna sa tadašnjom urednicom Dokumentarnog programa TVCG: od reprize onoga što se desilo na RTS, uključujući ćeranje „oružjem i toljagama“, do izbacivanja „s noge na nogu“. Zanimljivo je da tadašnji predsjednik Skupštine Crne Gore i aktuelni predsjednik DCG Aleksa Bečić nikad nije odgovorio na pritužbu koju je dobio od Tanje Šuković.

Do oglašavanja Kancelarije ombudsmana, koje je potpisala zamjenica Nerma Dobardžić, jedina od brojnih adresa kojima se Šuković obratila, koja je pokazala proaktivnost i želju da se pozabavi tim slučajem bila je Komisija za istrage napada na novinare, sa Nikolom Markovićem na čelu.

Kancelarija EU u Podgorici i OEBS za slobodu medija u Beču, na primjer, ostale su nijeme do danas.

Nevenki Bošković-Ćirović to nije bilo prvo nasrtanje na lični i profesionalni dignitet Tanje Šuković. Jednako opasne i uvredljive poruke objavljivala je i nakon emitovanja dokumentarnog filma „Svjedok Božje ljubavi“, u februaru 2020.

Zbog toga je u matičnoj kući bio pokrenut disciplinski postupak protiv nje i Zorana Lekovića, koji se na istovjetan način oglasio na društvenim mrežama, ali proces nije doveden do kraja jer je – zastario!

Za pravnu podlogu svoga mišljenja Kancelarija zaštitnika ljudskih prava navela je brojne izvore: Ustav CG, Zakon o zabrani diskriminacije, Zakon o medijima, Zakon o javnom redu i miru, Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, Evropsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda,

Protokol 12 koji prati tu konvenciju, Preporuke Komiteta ministara Savjeta Evrope državama članicama o „govoru mržnje“, Preporuku ECRI (Evropska komisija protiv rasizma i netolerancije).

izvor: pobjeda.me