RANKO Krivokapić: Više od 30 godina živimo u bježanju od odgovornosti… (foto, video)

Navršava se 31 godina od kada se ubio Crnogorac koji je radije pucao u sebe nego na Dalmaciju…

PODGORICA: Crna Gora, Zanimljivosti, vijesti, srijeda, 28. IX- 18: 34… RANKO Krivokapić: Više 30 godina živimo u bježanju od odgovornosti… (foto, video)

Njegovanje kulture sjećanja na žrtve krvavog rata u kom se raspala Jugoslavija je veoma važno jer je i u njoj, u kojoj je postojala snažna antifašistička i antikvislinška kultura, izbio prljavi rat među narodima koji su slični, ocijenio je juče ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić.

On je, govoreći na panelu koji je organizovala Građanska alijansa uoči godišnjice smrti admirala Vladimira Barovića, na temu: „Koliko danas Crna Gora živi vrijednosti admirala Barovića?“, kazao da se 30 godina već živi u sakrivanju ili bježanju od odgovornosti.

-Kada učesnici rata, odnosno kreatori tih politika, preuzimaju čak i vlast kod nas u okruženju, iako su bili samo strvinari rata, onda je kultura sjećanja najvažnija stvar – poručio je Krivokapić, dodajući da mir i sloboda nemaju cijenu.

Prema njegovima riječima, upravo se kroz obrazovanje ljudi dižu brane protiv takvih ratova.

Na današnji dan navršava se 31 godina od kada je admiral Jugoslovenske narodne armije Vladimir Barović izvršio samoubistvo nakon što je odbio naredbu jugoslovenskog vojnog vrha da bombarduje primorske gradove u Hrvatskoj. Na taj način izabrao je časnu smrt i sačuvao obraz svojoj Crnoj Gori.

Barović se ubio u vrijeme kad je već bilo jasno da je rat neizbježan. Ubio se jer nije želio slijepo izvršavati naredbe vrha JNA, koja je u to doba već u potpunosti bila u službi Slobodana Miloševića i kada je dobar dio Crne Gore podržavao zločinačku politiku Beograda.

Barović je ratne 1991. godine bio komandant Petog vojno-pomorskog sektora u Puli. Sa gradonačelnikom Pule Lucianom Delbiancom postigao je dogovor da JNA mirno napusti grad. Tom prilikom je kazao: „Ovdje neće biti razaranja dok sam ja komandant, a ako ipak budem prisiljen da naredim razaranje Pule i Istre, mene tada više neće biti“.

JNA i ratna mornarica ubrzo su napustile Pulu. Nakon tog događaja general armije i savezni sekretar za narodnu odbranu SFRJ Veljko Kadijević i načelnik generalštaba Oružanih snaga Blagoje Adžić rasporedili su Barovića na mjesto zamjenika komandanta Vojno-pomorske oblasti u Splitu i poslali ga na ostvro Vis.

Sa te pozicije, iz centra Ratne mornarice na Visu, Barović je trebao da djeluje protiv hrvatskih građana, hrvatske imovine i hrvatskih gradova u Dalmaciji kao legitimnih meta.

U noći 29. septembra 1991. godine, kada je na ostrvu preuzeo dužnost, Barović je u zgradi ambulante Vojno-pomorskog kompleksa na Visu počinio samoubistvo.

U oproštajnom pismu je napisao da se odlučio na časnu smrt jer nije htio ratovati protiv bratskog hrvatskog naroda.

– Crnogorci se ne mogu boriti i uništavati narod koji im nije ništa skrivio – napisao je tada admiral Barović.

Iva Mandić/Pobjeda

U vrijeme kad je dobar dio Crne Gore podržao zločinačku politiku Beograda, a neki su joj se, krenuvši u razaranje Dubrovnika dva dana kasnije, i pridružili, Barović je pričao o časti koja mu ne dopušta da granatira ljude koji mu ništa nijesu skrivili.

Kultnu misao u Barovićevu čast 1996. godine zapisao je crnogorski književnik Momir M. Marković.

– Jedini metak u ovom ratu ispaljen na koji Crna Gora može biti ponosna jeste onaj admirala Vladimira Barovića, komandanta JRM-a. Njegovo crnogorsko shvatanje časti nije mu dozvolilo da izda zapovijest floti da bombarduje hrvatske gradove i naselja u Dalmaciji, a bilo mu je naređeno. Ispalio je samo jedan hitac iz pištolja i to sebi u sljepoočnicu. Zato će časni admiral jednoga dana u ovom gradu dobiti svoju ulicu – napisao je crnogorski književnik.

Državni tužilac Vukas Radonjić kazao je na panelu GA, govoreći o činjenici da ratni zločini počinjeni na teritoriji Crne Gore još uvijek nemaju adekvatne sudske epiloge, da je to tema kojoj svaki državni organ treba da posveti odgovarajuću pažnju.

-Da bi se suočili sa prošlošću, ratnim zločinima i posljedicama i da bi tražili odgovornost, cijeli sistem – cijela država treba da funkcioniše. Nije tu samo u pitanju tužilaštvo, policija ili neki drugi organ. Sistemski moramo da podržimo žrtve ratnih zločina i da tražimo odgovornost učinilaca tih krivičnih djela – zaključio je Vukasović.

BONUS VIDEO: RANKO Krivokapić: Tri decenije trajanja su garant da našom prošlošću garantujemo budućnost Crne Gore

izvor analitika.me