CRNOGORSKA LUTRIJA: Državna drama koja se odvija pred našim očima, zapravo, kulminaciju tek treba da dobije… (foto)
Kad vam Dritan(i) kažu da ste nacionalisti, oni vam suštinski poručuju da niste dobri Crnogorci. Slično je i sa nepristajanjem na rješenje crkvenog pitanja…
PODGORICA: Crna Gora, Zanimljivosti, vijesti, petak 22. VII 2022… 13: 28… CRNOGORSKA LUTRIJA: Državna drama koja se odvija pred našim očima, zapravo, kulminaciju tek treba da dobije… (foto)
Autor Danilo Kalezić
Politička kriza koja u Crnoj Gori traje bar od 2015. odavno je sustinški prerasla okvire prihvatljive za demokratski politički sistem i prerasla u državnu i nacionalnu dramu sa neizvjesnim posljedicama.
Crne Gore nema bez Crnogoraca bila bi adekvatna aluzija na Brehtovu ciničnu tezu kako demokratije nema bez demokrata.
Znaju to odavno sadašnji izvođači radova za potrebe nove verzije srpskoruskog svijeta, pa su tome i temeljno posvećeni. Nakon višegodišnjeg atakovanja na multietnički karakter Crne Gore, posebno u praskozorje litijaške kontrarevolucije, na red je došao sami smisao postojanja crnogorske nacije. Mnogi će ispravno primijetiti da taj proces traje puno duže od pojave nove verzije srpskoruskih falangista.
Međutim, za razliku od ostalih sličnih epizoda u potiranju crnogorskog nacionalnog izražaja, ovog puta takav poduhvat dolazi iz samog srca izvršne vlasti. Ne bi bio prvi put da se demokratija ruši demokratskim sredstvima, ali bi bilo jedinstveno da se demokratskim sredstvima urušava jedan cijeli nacionalni emancipatorski pokret.
Zarobljena između probuđenog ruskog imperijalnog hegemonizma i konfuzije, koju je političkom Zapadu ostavila prethodna američka administracija, Crnoj Gori se ugrožava paradigma postojanja, koja u konačnici vodi i formalnom (samo)poništenju.
Pokušaj institucionalnog legitimisanja moći koju Crkva Srbije de-facto i ima, narativi o pomirenju i nacionalizmu, pa čak i pokušaji političke eliminacije nosilaca ideje prozapadne i suverene Crne Gore su integralne kompontente tog plana, čiji kreatori se svojski trude da prikriju njihovu uzajamnu povezanost.
Kad vam Dritan(i) kažu da ste nacionalisti, oni vam suštinski poručuju da niste dobri Crnogorci. Slično je i sa nepristajanjem na rješenje crkvenog pitanja. Sve to vodi ka denacionalizaciji nacionalnog iskaza, odnosno stvaranju modela dobrog Crnogorca, po mjeri kojoj to odgovara širini srpskog sveta, a istovremeno ne iritira ruski. Sve kako bi se postigle visine memorandumskih nacionalnih kota, što predstavlja rijetku konstantu političke istorije ovog prostora.
Dualna identitetska odrednica je najvidljiviji konstrukt koji se suptilno nameće, kako bi se u perspektivi lakše i apsorbovao. Ništa drugačije od sličnih pokušaja u Ukraijini pa čak i Moldaviji. Replika replike! Upravo to postaje logički nastavak kontinuiranih pritisaka na crnogorsko nacionalno biće, koji, za razliku od početka i kraja 20. vijeka nije lako prepoznati.
Državna drama koja se odvija pred našim očima, zapravo, kulminaciju tek treba da dobije, moguće i kroz političko razrješenje krize koja to i nije. Ne smije se dozvoliti da sistem demokratske kontrole postane oružje destrukcije, na čemu se predano radi. Jednako tako administrativna forma nije zamjena za reformski napor.
Naslov ovog teksta ukazuje na kontinuitet istorijskih lutanja, u kojim je Crna Gora uvijek pred sudbonosnim izborima, prisiljena da vodi već dobijene bitke. Pouka tih iskustava je samo jedna, nepristajanje na političke kompromise sa onim strukturama koje u tome vide šansu za, u političkom smislu, paramilitantno pregrupisavanje.
Pokušaji kreiranja krize kako bi se zadovoljile treće strane te političke aktere diskvalifikuju od smislenog demokratskog postupka. Kreator problema, obično, nije dio rješenja. Stoga, sljedeća vlada, kad god da se formira, suštinski treba da odredi dalji pravac savremene crnogorske krize. Odnosno, biće izraz zrelosti suverenističke političke elite da konačno odbije ‘kompromis’ kao izgovor za saradnju sa izdajom.
izvor analitika.me
Hrvatska je s dvije pobjede već nakon 2. kola osigurala Read more
U Prlinama na domak Akova živjela je porodica Raifa Pilava. Read more
Čast da otvori 24. izdanje SFF-a pripala je slavnom poljskom Read more
„Srbija je u pregovorima oko Kosova spremna na kompromis, ali Read more