Otvoreni Balkan neprihvatljiv: BiH i CRNA GORA nemaju povjerenja u SRPSKE VLASTI…

Problemi regiona se prelamaju preko Bosne i Hercegovine dok je inicijativa Otvoreni Balkan u tom kontekstu regionalne saradnje potpuno neprihvatljiva ne samo za BiH nego i za Crnu Goru.

Prije svega zato što postoji nepovjerenje prema vlastima u Srbiji, kao pokretača te inicijative, i zato što sama inicijativa nije u potpunosti jasno definisana i ima dosta nerazumijevanja i nezadovoljstva, rečeno je danas na 30. sesiji Igmanske inicijative koja je okupila njene protagoniste iz BiH, Hrvatske, Crne Gore i Srbije.

Kako je naveo Zlatko Dizdarević bh. diplomata i novinar, koji se uključio putem video veze, BiH se nalazi u jednoj bizarnoj situaciji– ima ustavno ugrađene i legalizovane mehanizme za sve vrste opstrukcija i blokada, što, kako je naveo, vodi BiH u rasulo.

– Takve bizarne situacije su postale nomalnost a problemi su dovedeni do crvene tačke – istakao je.

Spomenuo je borbu koja je vođena da se prvo zakažu izbori za 2.oktobar dok se sada vodi bitka da se obezbijede novčana sredstva, koja postoje, ali koja se blokiraju su kroz ugrađene mehanizme za opstrukcije koji su “legalni”.

– Pokazuje se, nažalost, nakon 30 godina da Dejton u institucinalnom i ustavnom smislu takav kakav je apsolutno ne funkcioniše. Stoga, mnoge od regionalnih tema nisu realne u ovom trenutku kao što je recimo Otvoreni Balkan- naveo je Nerzuk Ćurak.

Dizdarević je naglasio da međunarodna zajednica samo gleda kako da sačuva status kvo. Ističe da je nedavno na jednom skupu sa predstavnicima EU konstatovano da je BiH napustilo million ljudi, na šta su mu ljudi iz EU kazali: “Da, ljudi odlaze ali vam ostaju resursi”.

Dizdarević je posebno istakao da se “Srbija i Hvatska ponašaju prema BiH kao prema prćiji”.

Nerzuk Ćurak, profesor na FPN u Sarajevu, kazao je da je volja za regionalnom saradnjom određenih društvenih institucija bolja nego što politika šalje poruke što, kazao je, daje nadu da nije sve izgubljeno. Kada je riječ o Otvorenom Balkanu, Ćurak se pita je li dobra ideja koja u startu ima “puno prijekora, nesporazuma, nerazumijevanja, nezadovoljstva”.

– Ono što me negdje zanima jeste snažna podrška SAD toj ideji Otvorenog Balkana koji bi uključivao sve zemlje Zapadnog Balkana- kazao je Ćurak.

Da su, kaže, države same u sebi odlučile da budu dio tog procesa moglo bi se čitati kao pozitivna stvar.

– Ali, američka podrška samoj partikularnoj ideji Otvorenog Balkana kao što je trenutna je nešto što zahtijeva neka nova i dublja čitanja. Da li se radi o američkoj naivnosti jer veliki imperijalni um vođen ekonomskim pragmatičnim rezonom nekada zna naprosto naivno tretirati neke stvari…

Tako da je ta povezanost Albanije, Srbije i Sjeverne Makedonije uz rekao bih vrlo rezolutno odbijanje do sada Crne Gore da se u tako nešto uključi a BiH ima neku vrstu dihotmijskih pristupa prema Otvorenom Balkanu baca sjenu na ideju. To je više ideja zatvorenog Balkana, ideja zatvaranja regiona na jednu trijadu iz koje se mogu čitati razne implikacije od onih koje su objektivne a i one koje nisu- naveo je on.

Ćurak kaže da za Otvoreni Balkan koji bi uključio sve zemlje Zapadnog Balkana na putu prema EU ima smisla samo ako ta ideja o regionalnoj saradnji nije eufemizam za dalje odlaganje pristupa ovih zemalja EU…

Radulović naglašava da bi u slučaju Crne Gore Otvoreni Balkan bio usaglašavanje unazad, da li je to skrivena agenda treba biti vizionar pa procijeniti. Inicijativa, naglasio je, nema otvorenu podršku u Crnoj Gori gdje je to postalo dnevno politički sadržaj i u zavisnosti od potrebe svaki od političkih subjekata toj temi daje veći ili manji značaj.

– Sve to liči na potpisivanje Temeljnog ugovora koga u vladi Crne Gore i nema a svi o njemu raspravljaju. Otvoreni Balkan, rekao bih, je set otvorenih pitanja. Da li nam to treba nije na meni da tumačim ali mislim da se radio o jednom hibridu, supstratu bez konkretnih rezultata – ističe Radulović.

Vehid Šehić, kopredsjednik Igmanske inicijative za BiH kazao je da, vođen isustvom, najviše vjeruje regionalnim inicijativama koje dolaze iznutra.

– Vrlo često nas stranci uče kako nas trebaju sastaviti da mi razgovaramo – kazao je on…

Istakao je da je protiv bilo kakvog ubrzanog ulaska ovih država u EU jer ubrzanost nikome nije dobro donijela dok to ne sazri u svakom društvu.

– Naši političari su licemjeri i neiskreni. Podržali smo hrvatsko članstvo u EU, ii kada se vratimo na vrijeme kada su ispunjavali sve uslove hrvatska država je bila sasvim drugačija. Onog trenutka kada su postali ravnopravna članica imamo ponovno oživljavanje onog što je u jednom trenutku bilo zabranjeno, u BiH je to puta tri. Ni Briselu više ne vjerujem, najviše bih želio da imamo saradnju iz Beograda, Zagreba, Podgorice, da bude najveći prijatelji, a od međunarodne zajednice vjerujem Vašingtonu, Berlinu i Velikoj Britaniji- zaključio je Šehić.

izvor: pobjeda.me