PRITISAK IZ NJEMAČKE na Srbiju da odabere stranu: Pozornost na naslovne strane Vučićevih tabloida… (foto, video)

Svoju analizu autor teksta u listu Neue Zürcher Zeitung (NZZ) Volker Pabst započinje konstatacijom da je provladina štampa u Srbiji nedavno napravila izuzetan zaokret...

BERLIN: Svijet, Zanimljivosti, vijesti, petak, 06. 05. 2022… 10: 38… PRITISAK IZ NJEMAČKE na Srbiju da odabere stranu: Pozornost na naslovne strane Vučićevih tabloida… (foto, video)

Dok je još dva dana prije ruskog napada na Ukrajinu tabloid Informer objavio tekst u skladu s tvrdnjama iz Moskve: “Ukrajina je napala Rusiju”, a ni poslije toga nije otvoreno kritizirao Putina, prošle sedmice iste su novine napisale kako ruski predsjednik vodi svjetsku politiku na leđima Srbije. A Srpski telegraf je čak na naslovnoj stranici objavio da je ruski predsjednik zabio nož u leđa Srbiji. Što se dogodilo, pita se novinar NZZ- a?

Tokom posjete generalnog sekretara UN-a Antónia Guterresa Moskvi, Putin je uporedio separatistička područja u Donbasu s Kosovom. Ako građani bivše srpske pokrajine mogu proglasiti svoju neovisnost bez pristanka Beograda, onda se stanovnici Luganska ili Krima ne bi trebali obazirati na Kijev, rekao je ruski predsjednik.

– Znači li to da je Putin spreman žrtvovati Kosovo za Donbas? – pita se autor teksta.

Njegov odgovor:

– Naravno, ova rasprava se umjetno napuhava. Čak i da je Moskva voljna to učiniti, Zapad se ne bi upuštao u kompromise u Ukrajini kako bi zauzvrat dobio rusko priznanje Kosova. To se zna i u Beogradu – piše NZZ.

No, čemu onda demonstrativno distanciranje od Moskve? Po mišljenju autora, “srpska tabloidna štampa možda je zanemariva kao ozbiljan izvor informacija, ali je prilično relevantan kao barometar raspoloženja u Vladi.

– Većina listova i medija pripada ljudima bliskim vladi, a izvještavanje se orijentira na uputstva koja dolaze iz predsjedničke palače. Rat u Ukrajini sve više dovodi predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u neugodnu situaciju- konstatira autor.

On je godinama vodio politiku pozicioniranja negdje u prostoru između Zapada, Rusije i Kine, što je Srbiji dalo politički manevarski prostor koji je zapravo veći od stvarne težine ove 8-milionske države. No, u izrazito vrijeme izrazite polarizacije u vezi s ratom u Ukrajini ova politika je dosegla svoje granice i pritisak na Beograd je sve veći.

Tokom svoje posjete u martu je njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock jasno dala do znanja kako stajanje Srbije po strani nije u skladu s njenim statusom kandidata za članstvo u EU. A kancelar Olaf Scholz je diplomatski ponovio ovu poruku u srijedu (4.5.) prilikom Vučićeve posjete Berlinu.

Pritom, uz pitanje evropske integracije, EU raspolaže i s mogućnošću ekonomskog pritiska.

No, nezadovoljna je i Moskva. Nedavno je rusko ministarstvo vanjskih poslova zamjerilo da se Srbija prikazuje kao prijateljica Rusije, ali se tako ne ponaša uvijek. Pritom i Moskva ima utjecaj. S jedne strane postoji velika ovisnost o ruskom plinu i nafti. No, prije svega, Kremlj može računati na velike simpatije srpskog stanovništva, naglašava autor teksta u NZZ-u i konstatira:

– Samo manjina Srba vidi Moskvu kao odgovornu za rat.

U tom kontekstu se medijski govor protiv Putina može vidjeti kao probni balon da se vidi reakcija javnosti, za slučaj da sankcije u jednom trenutku budu morale biti preuzete.

No Vučić bi najradije krizu proveo negdje u sjeni, bez otvorenog svrstavanja, smatra autor. Zbog toga se i oteže s formiranjem vlade: Vučićevoj Naprednoj stranci treba koalicijski partner, a dosadašnji kandidat – Socijalistička partija s Ivicom Dačićem na čelu – se u predizbornoj kampanji pozicionirala kao izrazito proruska. Stoga se može pretpostaviti da će Vučić u potpunosti iskoristiti ustavni rok od tri mjeseca za formiranje vlade – u nadi da će to pitanje do tada izgubiti svoju eksplozivnost.

Da će on međutim odustati od politike ekvidistance između Rusije, Zapada i Kine – to je malo vjerovatno.

– Srpskom predsjedniku se sve manje isplati u potpunosti se oslanjati na evropsku opciju. Nakon što se već godina potpiruje antizapadno raspoloženje u zemlji, ali i nakon faktičkog okončanja politike proširenja od strane Bruxellesa, u nedavnom se istraživanju javnog mnijenja više građana Srbije izjasnilo protiv članstva u EU-u nego za – zaključuje Volker Pabst, autor teksta u listu Neue Zürcher Zeitung (NZZ), prenosi DW.

Deutsche Welle