REUF BAJROVIĆ: Uskraćivanje mogućnosti Putinu da destabilizuje Zapadni Balkan, može se brzo postići sa DVA KLJUČNA KORAKA… (foto, video)

Postoji niz specifičnih političkih i društvenih faktora koji BiH stavljaju u naročitu opasnost od ruskog uplitanja i agresije, napisao je Bajrović.

SARAJEVO: BiH, Ekonomija, vijesti, srijeda, 30. 03. 2022… 00 38… REUF BAJROVIĆ: Uskraćivanje mogućnosti Putinu da destabilizuje Zapadni Balkan, može se brzo postići sa DVA KLJUČNA KORAKA… (foto, video)

Američki institut za istraživanje vanjske politike (FPRI) objavio je analizu Reufa Bajrovića o mogućem uticaju na BiH ruske invazije na Ukrajinu.

Njegovu analizu prenosimo u cijelosti.

– Invazija Ruske Federacije na Ukrajinu obnovila je zabrinutost da će ta zemlja iskoristiti svoje predstavnike u Bosni i Hercegovini da otvori drugi front protiv Zapada na Zapadnom Balkanu. Michal Baranowski, direktor ureda njemačkog fonda Marshall u Varšavi, dobro je primijetio da je ruski predsjednik Vladimir Putin “od samog početka rekao da se ne radi samo o Ukrajini”.

Zaista, sadašnji sukob proizlazi iz Putinovih krupnijih geopolitičkih planova da se suprotstavi uticaju Sjevernoatlantskog saveza (NATO) u istočnoj Evropi. Visoki predstavnik Evropske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell se slaže, zlokobno upozoravajući, „Rusija se neće zaustaviti u Ukrajini.” Ponavljajući predviđanja mnogih zapadnih zvaničnika, Borrell je izrazio zabrinutost za susjedne zemlje Rusije, poput Moldavije i Gruzije, kao i za zemlje Zapadnog Balkana, “posebno za BiH, koja bi se mogle suočiti s destabilizacijom od Rusije”.

CIVILIZACIJSKI SUKOB

Pored ranjivosti koju dijele mnoge istočnoevropske zemlje koje nisu dio NATO-a ili EU, postoji niz specifičnih političkih i društvenih faktora koji BiH stavljaju u naročitu opasnost od ruskog uplitanja i agresije. Rascjepkani politički i institucionalni okvir zemlje – proizvod bosanskog rata od 1992. do 1995. i strukturnih odredbi rezultirajućeg Dejtonskog mirovnog sporazuma (DPA) – stvara plodno tlo za rusko uplitanje. Mehanizmi veta ugrađeni u DPA nedavno su koristile proruske stranke u Parlamentu BiH kako bi spriječile usvajanje sankcija Rusiji.

BiH je mikrokosmos takozvanog “civilizacijskog sukoba” koji Putin zamišlja između Rusije i Zapada. Njena teritorija i administrativna struktura su podijeljeni na pola. U entitetu Republika Srpska (RS), pravoslavni bosanski Srbi, protiv kojih je Zapad intervenisao da okonča agresiju na Bošnjake muslimane 1990-ih, imaju kulturne, istorijske i ideološke afinitete prema Rusiji. Većina Srba se i dalje protivi priklanjanju Zapadu, oslanjajući se na priče o žrtvama (ne za razliku od same Rusije) iz 1990-ih i opstruirajući šire napore u zemlji ka zapadnoj integraciji.

Putinovi napori da sarađuje s Hrvatskom i bosanskim Hrvatima, posebno na promjeni bosanskog izbornog zakona, idu ruku pod ruku s pregovorima koje vodi EU o izmjeni ključnih aspekata zakona. Lider bosanskih Hrvata Dragan Čović javno je kukao da “nema dovoljno ruskog uticaja u Bosni”, dok se hrvatski predsjednik Zoran Milanović iznenađujuće protivi članstvu Ukrajine u NATO-u, koju je također nazvao “jednom od najkorumpiranijih zemalja na svetu”. 

Ruske diplomate su uzvratile nacionalističkim hrvatskim simpatijama u potpunosti podržavajući Čovićeve prijedloge za novi izborni zakon u BiH. Uprkos tome, zvaničnici EU su dali sve od sebe da izvrše pritisak na bošnjačke političke predstavnike da pristanu na promjenu načina izbora ključnih zvaničnika. Prijedlog koji je iznijela EU dao bi veću vrijednost glasovima Hrvata iz područja zemlje u kojoj vlada nacionalistička Hrvatska demokratska zajednica (HDZ). Organizacije civilnog društva i aktivisti za ljudska prava vrlo su negativno reagirali na ono što apelantica pred Evropskim sudom za ljudska prava (ECtHR) Azra Zornić naziva “planom za nagrađivanje nacionalističkih planova”.

izvor (SB)