PODGORICA- Zašto je CG bloku neprihvaljiv veliki uticaj SNP u vladi: Joković bi i kontrolni paket sektora bezbjednosti… (foto, video)

Kolektivna amnezija je omiljeni sport u Crnoj Gori, te stoga da podsjetimo, da je SNP bio PROTIV samostalne Crne Gore, PROTIV njenog učlanjenja u NATO, PROTIV slanja crnogorskih vojnika u NATO misije, PROTIV Crnogorske pravoslavne crkve…

PODGORICA: Crna Gora, Zanimljivosti, vijesti, petak, 24. 03… 10: 38… PODGORICA- Zašto je CG bloku neprihvaljiv veliki uticaj SNP u vladi: Joković bi i kontrolni paket sektora bezbjednosti… (foto, video)

Još se ne nazire rješenje političke krize u Crnoj Gori, a formiranje manjinske vlade zapalo je u ćorsokak. Polako se gubi entuzijazam, pa i međusobno povjerenje aktera ove priče. Na sve partijske kalkulacije naslonili su se i izbori u Beranama, zbog kojih ništa ne ide ni glatko, ni lako, jer se kroz pregovore o ključnoj odluci na državnom nivou, šalju predizborne poruke u borbi za lokalni parlament u gradu na Limu.

Utisak je da najviše kalkuliše SNP, jer je u tom gradu bio dio vlasti, a saradnja sa procrnogorskim blokom može lako odbiti njihove potencijalne glasače. Njihova pozicija je jasna – iako su puni evropske i multikonfesionalne retorike, baza je potpuno drugačija i na nju se ne prima tako lako novo SNP ruho s kojim su htjeli biti dio neke evropske priče. Otuda su poruke Jokovića i ostalih, da u vladu ne žele sa DPS, SDP i SD, samo povlađivanje ogromnoj većini glasača ove partije. U prevodu, sve što je crnogorsko baza ne guta tako lako, i ta priča nema prolaz.

To je, naravno, legitimno političko djelovanje, ali je pitanje da li hipokrizija SNP-a daje za pravo mandataru da zaboravi na više od 170 hiljada procrnogorskih glasača DPS-a, SDP-a i SD-a, plus onih koji su glasali za partije kojima je Crna Gora na srcu, a koje nijesu prešle cenzus?

Ako je Abazović, paktiranjem sa “đavolom” 30. avgusta 2020. godine želio da se oslobodi bivšeg režima, i ako je za tu akciju spajanja nužnog i bolnog iskoristio algoritam ekspertske vlade, koja se pokazala kao promašaj, onda je više nego jasno da taj eksperiment ne smije više da ponovi.

To pokušava, između ostalog, učešćem u pregovorma oko manjinske vlade, da kaže DPS, SDP i SD. Niko od njih ne spori da SNP treba da bude u manjinskoj ili nekoj drugoj vladi, ali je itekako sporan kapacitet tog učešća. Prema nekim najavama, koje svakako nijesu zvanične, Jokovićevoj družini bi u Abazovićevoj vladi pripala skoro polovina ministartskih pozicija, odakle bi, naravno, shodno glasu iz baze, i dalje “ćerali” istu priču kao navodni Krivokapićevi eksperti – Leposavić, Bratić, Stijović, Injac, Milatović, Spajić….

Jer, koja je razlika?

Kolektivna amnezija je omiljeni sport u Crnoj Gori, te stoga da podsjetimo, da je SNP bio PROTIV samostalne Crne Gore, PROTIV njenog učlanjenja u NATO, PROTIV slanja crnogorskih vojnika u NATO misije, PROTIV Crnogorske pravoslavne crkve…

Sam Jaković, a i većina u SNP- u, nijesu načisto ni sa crnogorskom nacijom, odnosno po njima su Crnogorci samo dio srpskog korpusa. Moglo bi se ovdje nabrajati još sijaset stvari, ali za ovu priču je dovoljno i ovo kao ilustracija.

Ako je tačna informacija da je Abazović u želji da što prije sastavi vladu i skloni Krivokapića iz Karađorđeve ulice, obećao Jokoviću dio bezbjednosnog sektora, i to onaj najosjetljivi u ANB-u i Upravi policije, onda je pitanje kakva bi razlika bila sa sadašnjim stanjem. I dalje bi oni koji su bili PROTIV svega onoga što je navedeno imali ključne uloge, što je, priznaćete, sa pozicije bezbjednosti Crne Gore, vrlo diskutabilno, pa i opasno.

Ne zaboravimo i činjenicu da je predjednik SNP-a Vladimir Joković planiran da sjedne u fotelju Alekse Bečića, odnosno Strahinje Bulajića, te bi kao takav bio i član Savjeta za odbranu i bezbjednost, sa velikim ingerencijama.

Agresija Rusije na Ukrajinu, otkrila je mnoge “tragove do pećine”, pa i one na Balkanu. Briselu i Vašingtonu je sada mnogo jasnije da svaka promjena u ovom dijelu svijeta nije nužno dobra promjena i da one moraju pažljivo i dublje da se analiziraju. Trebalo je da se desi rusko beščašće u Ukrajini da bi zapadnjaci shvatili da DF narativ nije alternativa Đukanoviću, da se SPC nije borila da “sačuva svetinje”, da Vučić nije faktor mira i stabilnosti, da Bečić nema evropski kapacitet i da velikodržavni projekti itekako žive u glavama koje stanuju u Beogradu i Moskvi te da ta dva centra imaju spavače i na Balkanu.

Jer, ne zaboravimo, Hitler je napao Čehoslovačku pod izgovorom brige za Njemce koji su živjeli u toj državi, Milošević je agresiju na ostatk ex YU države pravdao brigom za Srbe, Putin invaziju smatra specijalnom operacijom za prava Rusa u Ukrajini, a Vučić smatra legitimni sve radnje koje idu ka cilju očuvanja “interesa” Srba u Crnoj Gori.

izvor Standard.me