MILO ĐUKANOVIĆ UVJEREN: “Jasno je da se želi FALSIFIKOVATI POPIS STANOVNIŠTVA U CRNOJ GORI”
Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović dao je intervju za HRT u kome je kazao da kada je riječ o popisu, jasno je da se želi falsifikovati popis stanovništva u Crnoj Gori, te da se nastoji da se politikantski zloupotrijebi i dokaže da su navodno Srbi u Crnoj Gori ugroženi, zbog čega im je potrebna podrška države Srbije.
Predsjedniče Đukanoviću, Crna Gora je, kažu mnogi u najvećoj političkoj, pa možda i institucionalnoj krizi od uvođenja višestranačja. Situacija u parlamentu je dosta tijesna– 41 glas za većinu, prosrpska koalicijska većina. Vaš DPS 40 glasova. Najavljivali ste izglasavanje nepovjerenja Krivokapićevoj vladi i preko noći odustali od toga. Zašto? Nemate tu političku snagu ili?
Riječ je o jednoj dubokoj i kompleksnoj krizi koja je i politička i ekonomska i zdravstvena i institucionalna. Rezime: Evropska komisija je dala najlošiju ocjenu Crnoj Gori od trenutka prihvatanja naše kandidature za članstvo u Evropskoj uniji. Kao imperativ se nameće da to stanje treba promijeniti. Demokratska partija socijalista na čijem sam čelu još uvijek je stranka koja je prihvatila podržati one druge političke strukture u Crnoj Gori koje žele promjenu. Opredijelili smo se da bismo najradije tu promjenu izvršili kroz prijevremene parlamentarne izbore. Nisam siguran da u ovom trenutku postoji konsenzus zainteresovanih političkih struktura za promjenu oko tog scenarija.
Čini mi se da prevagu odnosi scenario koji preferira rearanžman izvršne vlasti u Crnoj Gori. Kazali smo da mi želimo promijeniti nepovoljnu realnost koju doživljavamo kao vrijeme propadanja Crne Gore, ili ćemo prihvatiti bilo koji scenarij koji će voditi promjeni vlasti.
Nije došlo do promjene vlasti onog dana kada je bilo najavljeno, to je bio ponedjeljak 13. decembra. Neke od partija koje su dio tog političkog dogovora su tražili kratko, dodatno vrijeme– ne govorimo o mjesecima, govorimo o eventualnom periodu od mjesec dana– zbog adekvatnije pripreme za ono što treba učiniti i gdje bi i same trebale participirati. Naravno, pitanje je od tolikog značaja da nismo postavljali pitanje treba li prihvatiti to odlaganje i treba li osigurati da tokom januara dođe do promjene izvršne vlasti…
Popis stanovništva koji je, kažu, odgođen pod američkim pritiskom, mnogi doživljavaju majkom svih bitaka u toj borbi procrnogorske i prosrpske političke ideje. Problematične su zapravo promjene zakona o državljanstvu koje bi navodno za više od 200 hiljada građana crnogorskog porijekla koji žive u Srbiji omogućile dobijanje državljanstva, nakon toga i ulaska u biračke popise. Mislite li da aktuelna prosrpska koaliciona vlada radi zapravo na mijenjanju demografske i biračke slike Crne Gore?
To je nesumnjivo i to bi mogli potvrditi brojni njihovi zakonodavni pokušaji tokom prethodnih 16 mjeseci, kada su pokušali dovesti u pitanje biračko pravo, pa time i građansko pravo u Crnoj Gori jednog značajnog dijela dijaspore Crne Gore, posebno u zapadnoevropskim zemljama koju dominantno čine predstavnici manjinskih naroda u Crnoj Gori. Takođe, bilo je i takvih ideja o kojima ste Vi govorili.
To svjedoči da se velikosrpski nacionalizam suštinski nikada nije pomirio s crnogorskom nezavisnošću. Treba samo poslušati izjave, ne bilo koga, nego predsjednika Srbije, koji je u više navrata, kritikujući svog prethodnika, kazao da je Tadić svojevremeno dozvolio da Crna Gora postane nezavisna. Kao da smo pitali predsjednika Tadića ili predsjednika Vučića, a ne oslonili se na ono što je istorija i što je definirano međunarodno pravo kroz pravila Badinterove komisije s početka devedesetih godina iz vremena jugoslovenske krize.
Kada je riječ o popisu – jasno je, želi se falsifikovati popis stanovništva u Crnoj Gori, želi se politikantski zloupotrijebiti i želi se dokazati da su navodno Srbi u Crnoj Gori ugroženi, zbog čega im je potrebna podrška države Srbije. Kako stoje činjenice, kazaću vam: 1981. godine u Srbiji je živjelo 147 000 Crnogoraca, 2011. godine u Srbiji živi 38000 Crnogoraca. Dakle, otprilike 110000 manje nego 30 godina ranije. Kada su u pitanju Srbi u Crnoj Gori, 1981. godine je u Crnoj Gori živjelo 9,3 odsto Srba. Trideset godina, kasnije, 2011, živi 28,7 odsto Srba. Dakle, toliko o asimilaciji predstavnika srpskog naroda u Crnoj Gori. I toliko o mogućnostima očuvanja crnogorskog nacionalnog i kulturnog identiteta Crnogoraca koji žive u Srbiji.
Ostatak intervjua čitajte ovdje.
izvor: HRT
Hrvatska je s dvije pobjede već nakon 2. kola osigurala Read more
„Srbija je u pregovorima oko Kosova spremna na kompromis, ali Read more
Gulijev oborio rekord evropskih prvenstava na 200 metara... Bilo je Read more
Kada je hrvatske fudbalere u Zagrebu dočekalo pola miliona navijača, Read more