Veličanje Ratka Mladića u CRNOJ GORI uvezeno iz SRBIJE… (foto, video)

Veličanje osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića rezultat je zauzetosti većeg dijela društva rješavanjem političke krize nastale lošim radom Vlade, ali i prelivanja negativnog uticaja iz Srbije, koji generiše vlast u toj državi na čelu sa njenim predsjednikom Aleksandrom Vučićem, ocijenile su za Pobjedu predstavnice vodećih crnogorskih nevladinih organizacija koje se bave posljedicama ratnih zločina iz 90- ih godina prošlog vijeka.

U posljednjih par mjeseci imali smo situacije da se diljem Crne Gore crtaju grafiti sa likom i imenom Ratka Mladića, potom je u Mojkovcu slavljena pobjeda na lokalnim izborima klicanjem jedne grupe građana „Ratko Mladić, jedan je od nas“, da bi nedavno u istoj opštini bio organizovan humanitarni turnir u malom fudbalu sa timom koji se prijavio pod nazivom „General Ratko“.

Koordinatorka programa „Ljudska prava“ u okviru Centra za građansko obrazovanje Tamara Milaš za Pobjedu ocjenjuje da je „apsurd“ blaga riječ za to što se dešavalo u Mojkovcu, ali je adekvatna za nepostojeću reakciju nadležnih i blagi pokušaj političke upotrebe opozicionih partija, dok Tea Gorjanc-Prelević, izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA), za naš list kaže da crnogorsko državno tužilaštvo do sada nije pokazalo senzibilitet da procesuira suptilnije oblike mrziteljskih izraza, kakvi su i oni veličanja ratnih zločinaca.

“Apsurd je blaga riječ za to što se dešavalo u Mojkovcu, ali je adekvatna za nepostojeću reakciju nadležnih i blag pokušaj političke upotrebe opozicionih struktura. Očigledno je veći dio društva zauzet rješavanjem krize nastale lošim radom Vlade pa nedostaje vremena i snage za adresiranje još jedne pojave ekstremnog i primitivnog nacionalizma. Samo sveobuhvatna društvena reakcija dovodi do toga da se ovakve, da ih nazovemo, inicijative, potisnu i ne postanu još jedna apsurdnost u crnogorskom društvu”, ocijenila je Milaš za Pobjedu.

Tea Gorjanc-Prelević iz HRA kazala je za Pobjedu, komentarišući učestalu upotrebu „lika i djela“ osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića kroz formu grafita, pjesme, ali i inicijativa za dodjelu naziva ulicama, kao i kroz nazive amaterskih fudbalskih klubova, da smatra da se radi o prelivanju negativnog uticaja iz Srbije, koji generiše vlast u toj državi na čelu sa njenim predsjednikom Aleksandrom Vučićem.

“Vučić je naziv bulevara Zorana Đinđića svojevremeno lično prekrivao nazivom ratnog zločinca Ratka Mladića. On je, dakle, simbol demokratije prekrio masovnim zločinom… Nažalost, tom masovnom veličanju ratnih zločinaca u Srbiji se ne suprotstavlja dovoljan broj ljudi, ne suprotstavlja se većina političkih predstavnika građana, kao ni u Crnoj Gori. Ne zaboravimo da je crnogorska Skupština ove godine usvojila i Rezoluciju o osudi genocida u Srebrenici značajnom dvotrećinskom većinom”, kazala je ona.

Gorjanc-Prelević podsjeća i da je Srbija država koja svojim Krivičnim zakonikom, apsurdno, nije zabranila veličanje zločinaca koje je osudio Haški tribunal, a jeste onih iz Konga, na primjer, koje je osudio Međunarodni krivični sud…

Crna Gora je još 2010. godine ovaj standard EU uvela u svoj Krivični zakon na odgovarajući način, zabranjujući negiranje genocida i drugih ratnih zločina koje je utvrdio bilo koji domaći i/ili međunarodni sud, dok se Srbija dosjetila da zabrani samo negiranje zločina koje je utvrdio domaći ili Međunarodni krivični sud, odnosno samo International Criminal Court (ICC), pa su tako namjerno zaobiđene sve presude Haškog tribunala i svi ratni zločinci koje je taj sud osudio, kao što je Ratko Mladić”, kaže ona.

Sa njom je saglasna i Tamara Milaš iz CGO-a koja kaže da je suština ovog i svih sličnih narativa da oni ipak nijesu nikli na domaćem terenu već su uvezeni sa strane.

“Ratko Mladić je bio zvanično marginalizovan sa crnogorske društvene scene dok se opet nije aktuelizovala priča sa muralima po Srbiji. Po već viđenim scenarijima, par dana ili nedjelja nakon što bukne problem u regionu, vidimo i njegove odjeke u Crnoj Gori”, kaže Milaš.

Međutim, prema njenim riječima, Crna Gora još uvijek nema dovoljno jake mehanizme da se kao društvo odbrani od svega negativnog što se iz regiona preliva.

“Upravo izgradnja tih mehanizama mora biti obaveza svake vlasti. Kako trenutno ne postoji odbrana od upliva, mora da makar postoji svijest o opasnosti takvih pojava. Odomaćivanje i relativizacija lika i djela najvećeg ratnog zločinca rata koji je osakatio cijeli region predstavlja ogromnu opasnost za multikulturalna društva kakvo je crnogorsko. Ponašanje trenutnih crnogorskih institucija ka ovom pitanju, bilo iz indolentnosti ili neznanja, je samo odraz njihove nekompetentnosti da uvide značaj još jednog problema. Strahujem da ćemo cijenu tog neznanja još dugo plaćati”, poručuje Milaš…

“Koliko nam je dosad poznato, oni su skloni da govor mržnje procesuiraju samo kad je najkrvoločniji, kada koristi izraze poput ,,ubiti“, ,,zaklati“ i slično, a nijesu pokazali senzibilitet za suptilnije oblike mrziteljskih izraza, kakvi su i oni veličanja ratnih zločinaca”, kazala je ona.

Prema njeim riječima, podnijete su i neke krivične prijave, a HRA će pratiti kako će biti procesuirane.

“Naravno, poražavajuće za Crnu Goru je to što je predsjednik skupštinskog Odbora za ljudska prava čovjek koji negira genocid u Srebrenici. To bi moralo biti sasvim neprihvatljivo za Skupštinu koja je dvotrećinskom većinom izglasala rezoluciju koja taj genocid nedvosmisleno osuđuje i u njoj poziva da se negiranje genocida kažnjava prema Krivičnom zakoniku”, poručuje Gorjanc-Prelević…

“Mi smo sada tu gdje jesmo jer su u posljednje dvije i po decenije ključne partije vlasti ili ignorisale ili podrivale proces tranzicione pravde, dok je opozicionim prvacima, čak iako se ne slažu sa veličanjem ratnih zločinaca, nedostajalo političke hrabrosti da se usprotive tom njihovom veličanju. Preciznije, pored nekoliko manjih političkih partija i civilnog sektora, većem dijelu crnogorske društvene scene je nedostajalo hrabrosti i volje da i razgovara o ovim pojavama. Tu cijenu sada plaćamo i dolazimo do nevjerovatnog zaključka da će 2022. godine aveti rata od prije tri decenije i dalje da nas opterećuju”, zaključila je ona.

izvor: pobjeda.me