I u KUĆNOJ IZOLACIJI možete dobiti koronavirus: OBRADITE POSEBNU PAŽNJU…

Čak i ako ste u izolaciji, koronu možete dobiti lako. Obratite pažnju na ove izvore zaraze…

Svjetski eksperti navode da, prema dosadašnjim analizama slučajeva infekcije COVID-19, ovaj koronavirus u oko 80 posto slučajeva uzrokuje blagu bolest (ili bez pneumonije ili blagu upalu pluća) i većina oboljelih se oporavlja, 14 posto ih ima težu bolest, a šest posto ih ima teški oblik bolesti. Većina najtežih oblika i smrti dogodila se među starijim osobama i onima s drugim hroničnim bolestima.

Međutim, u poslednje vrijeme holandski i francuski mediji pišu kako gotovo polovinu slučajeva onih na intenzivnoj njezi čine mlađi od 50, odnosno 60 godina. Dakle, sasvim je pogrešno smatrati da su mladi otporni.

Da ponovimo još jednom – kako se zaštititi od koronavirusa? Šta djeluje, a šta ne? Kako održavati higijenu? Kako se postavlja sumnja na bolest? Vjerovatno već danima slušate sve moguće službene i poluslužbene savjete.

Ali, evo smjernica svjetskih zdravstvenih organizacija i stručnjaka…

1. Ne idite prečesto u prodavnice

Molekularni biolog Gordan Lauc prenio je istraživanje iz “New England Journal of Medicine”, koji se, kaže, smatra ozbiljnim izvorom informacija.

“Ovaj nesretni virus koji uzrokuje COVID-19 živi vrlo dugo na raznim površinama. Najgora je, čini se, plastika na kojoj je vijabilan i nakon dva dana. Dakle, ako neko kašlje u ruku i onda dira nekakvo mlijeko, jogurt, pakete toalet papira ili sl. u trgovini, ako nemate sreće i naletite na takvo pakovanja i nakon dva dana, možete donijeti virus kući. Trgovci, pazite što radite. Ako je neko sumnjiv, šaljite ga odmah kući, jer će inače vaša prodavnica postati izvor zaraze. Zamislite samo da je kasirka slučajno zaražena…”, napisao je Lauc na svom Fejsbuku.

Dakle, čim izađete iz prodavnice, prije nego sednete u automobil, odmah obavite dezinfekciju ruku. Naime, kroz trgovine prođu stotine i stotine ljudi i to su trenutno najveća okupljanja ljudi. A virus, kako su već upozorili naučnici, može dugo živeti na plastici, metalu. To, naravno, uključuje ambalažu u trgovinama ili kolica i korpe koje su dirale stotine osoba. Naravno, ne trebate stvarati mjesečne zalihe, ali isto tako ne trebate ni u prodavnice ići svaki dan.

2. Skidajte cipele

Kad se vratite iz prodavnice, apoteke, bolnice ili nekog drugog javnog mesta onda se pre ulaska u stan ili kuću izujte i presvucite, ne ulazite u obući i odeći u kojoj ste bili napolju u druge prostorije u stanu.

Odeću ne tresite, niti je naslanjajte na druge stvari. Možete je staviti u mašinu za pranje ili je provjetriti. Dezinfekcijskim sredstvom na bazi alkohola poprskajte ključeve, mobilni telefon, novčanik. Ruke dobro operite sapunom i toplom vodom.

Đonove cipela očistite sredstvom na bazi hlora i ostavite na balkon, ispred vrata, odvojen hodnik…najbolje je koristiti jedne cipele dok sve ovo traje.

3. Treba li dezinfikovati ambalažu?

Stručnjaci navode da se virus više sati i dana može zadržavati na plastici i drugim materijalima, stoga sve ono što ste kupili (ako nije kvarljivo) možete odložiti u neku drugu prostoriju, recimo ako imate ostavu, i tek dan posle raspakovati i unijeti u kuhinju. Plastične i druge površine na ambalaži možete prebrisati u rastvoru sapunice, te tu krpu posle oprati na visokoj temperaturi ili baciti.

“Pranje sapunom trebalo bi pomoći. Iako sapun i voda neće ubiti sve viruse, čišćenje sapunom trebalo bi biti djelotvorno u uklanjanju koronavirusa i ostalih mikroba s površine”, napisao je Njujork Tajms u svom vodiču.

Međutim, ako nemate nešto bolje, možete probati i sa sirćetom, neće vam naškoditi, a može bar malo pomoći. A možete napraviti i rastrvor sa sapunom, ali pazite da taj rastvor ne dođe u dodir s hranom. Nakon što operete ambalažu s hranom, operite ruke, a krpu s kojom ste brisali površine ili bacite ili odmah operite.

4. Šta i kada čistiti u vlastitom domu?

Najmanje dva puta dnevno čistite sve dodirne površine: radne površine, pametne i druge telefone, uređaje, konzole, računare te druge dodirne površine koje koristi veći broj osoba.

Radne površine koje koristi veći broj osoba, poput uređaja, prekrijte jednokratnom maramicom ili papirnim ubrusom te preko njih dodirujte uređaj. Možete ih svako malo poprskati alkoholom.

Svaki dan čistite svoj dom uobičajenim deterdžentom i vodom. Posebno često čistite dodirne tačke u domaćinstvu kao što su brave na vratima, ručke na prozorima, slavine u toaletima i kuhinjama, vodokotlić, daljinske upravljače, prekidače za struju i zvona na vratima.

5. A ako se epidemija proširi?

Ako se u vašoj okolini zabeleži veća pojava zaraženih, trebali biste češće čistiti stepeništa i ulaze ispred zgrada, vrata, rukohvate, kvake, ali i sopstvenu kuću, posebno kupatila koja koristi veći broj ukućana.

Prije nego što počnete s čišćenjem, stavite masku i rukavice. Izbjegavajte dodirivanje lica i očiju tokom čišćenja. Držite prozore otvorenima da se prostor provjetrava i/ili uključite ventilaciju. Očistite pod deterdžentom te nakon toga dezinfikujte.

Očistite toalete, uključujući wc šolju i sve dostupne površine u toaletu deterdžentom te nakon toga dezinfikujte. Nemojte koristiti pakovanja s raspršivačem za nanošenje dezinfekcijskog sredstva jer može doći do prskanja koje može dalje širiti virus. Uklonite posteljinu, jastučnice, ćebe i druge tkanine te ih operite. Za pranje koristite mašinu za veš (program na 90 °C) i deterdžent za pranje veša.

Nakon čišćenja krpe operite na 90 °C. Skinite rukavice i masku te ih stavite u plastičnu vrećicu, a zatim operite ruke sapunom i vodom. Sav otpad nastao tokom čišćenja treba što je prije moguće odložiti u kante za otpad. Istuširajte se i presvucite odjeću odmah nakon čišćenja. Ostavite prozor otvorenim i/ili ventilaciju uključenom da se prostorija temeljno prozrači.

6. Koja sredstva koristiti?

Dezinfekcija se izvodi registrovanim dezinfekcijskim sredstvima koja djeluju na viruse prema uputstvima roizvođača.

Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) preporučuje sredstva na bazi sledećih aktivnih supstanci: etanol, natrijev hipoklorit, glutaraldehid, izopropanol, benzalkonijev hlorid, natrijev klorit. Strogo se valja držati uputstava proizvođača o koncentraciji proizvoda tokom čišćenja!

7. Socijalni kontakt

Nemojte dijeliti čaše, šolje, drugo posuđe i pribor za jelo s drugim osobama, čak ni s ukućanima. Prije jela i pića uvjek, ali baš uvjek, operite ruke. Izbjegavajte rukovanje, grljenje i poljupce te održavajte razmak od barem jednog metra kod razgovora na otvorenom i dva metra u zatvorenom prostoru. Izbjegavajte veće grupe ljudi i javna okupljanja. Što više hodajte i koristite bicikl.

8. Pranje ruku

S ruku se virus najbolje “skida” toplom vodom i sapunom. Sapun je kao zaštitno sredstvo na prvom mjestu i za mnoge naučnike, mnogo prije različitih dezinficijensa.

Sali Blomfield, londonski stručnjak za infekcije, piše Slobodna Dalmacija, navodi da je najvažnije prati ruke te izbjegavati diranje nosa, usta i očiju. Neki će misliti da je to lako, ali mnogi nisu ni svjesni da ljudi, pokazuju istraživanja, u sat vremena glavu dodirnu prosečno 23 puta. Kada sapun i voda nisu dostupni, možete koristiti dezinficijens koji sadrži najmanje 60 posto alkohola. Virus ulazi u tijelo kroz oči, nos i usta.

9. Voda nije dovoljna

Eksperti navode da je dokazano da pranje ruku samo vodom nema ni približno delovanje u sprečavanju širenja zaraznih bolesti. Pranje ruku sapunom i vodom dovodi do rastapanja masnoća i prljavština koje nose većinu mikroorganizama te ostavljaju naše ruke čistima. Ruke treba prati oko 30 sekundi. Najprije ih treba skvasiti, onda naneti sapun, dobro protrljati dlanove pa ući u prostor između prstiju. Zatim kružnim pokretima treba proći dlan i gornju površinu ruke. Nokte treba skratiti jer ispod njih se znaju nakupljati nečistoće, te kontaminanti poput bakterija i virusa.

Opšte mjere zaštite

• Redovno perite ruke sapunom i vodom ili koristite dezinficijens na bazi alkohola.
•• U automobilu ili džepu držite dezinficijens, najbolje na bazi alkohola (60 ili 70 posto).
•• Kada kašljete i kijate, prekrijte usta i nos papirnom maramicom i posle je odbacite u kantu za otpatke te operite ruke.
•• Ako drugi ljudi kašlju i kijaju, a ne stavljaju ruku na usta, upozorite ih.
•• Preskočite rukovanja, ljubljenja, bilo kakav bliski kontakt.
•• Izbjegavajte bliski kontakt (održavajte udaljenost od najmanje jednog metra, a po mogućnosti dva metra) sa svim osobama, a posebno s onima koje imaju simptome infekcije disajnih puteva, odnosno koji imaju najmanje jedan od sledećih simptoma: povišena telesna temperatura, kašalj, grlobolja i kratak dah.

Mjesta i predmeti na kojima je moguća veća pojava virusa

– Trgovine
– Šalteri (policija, banke, državne i lokalne samouprave)
– Taksi
– Apoteke
– Domovi zdravlja
– Starački domovi
– Bolnice
– Rukohvati u zgradama
– Kvake
– Upravljač vozila
– Novčanici
– Ključevi
– Mobilni telefoni
– Odjeća i obuća (ako ste bili na nekom javnom mjestu)
– Ambalaža iz trgovina.

izvor: stil.rs