POSLIJE 31 GODINE OTVORILI TITOV SEF: Ogromno blago, VUČKO HOĆE DA PRISVOJI SVE!
Vučićevi stručnjaci sada tumače da je moguće da je zlato bilo uzeto iz državnih rezervi kako bi stajalo na raspolaganju Titu…
BEOGRAD: Srbija, Ekonomija, Zanimljivosti, Putovanja, vijesti, nedelja, 15. 03. 2020… 09. 26… POSLIJE 31 GODINE OTVORILI TITOV SEF: Ogromno blago, VUČKO HOĆE DA PRISVOJI SVE!
Državna komisija otvorila je prošle sedmice “Titov sef” u Narodnoj banci Srbije, nakon skoro trideset jedne godine od kada su, po odluci Predsedništva SFRJ, ti predmeti tamo deponovani.
Sve što se tiče ovih predmeta desilo se u periodu od kraja marta do kraja juna 1982. godine, kada su svi predmeti prenijeti u Narodnu banku Jugoslavije i pohranjeni u sefove.
Budući da se očekivala ostavinska rasprava u kojoj naslijednici nisu bili jedinstveni, a za tadašnje rukovodstvo posebno su neprijatni bili zahtjevi Titove udovice Jovanke Broz, smatralo se da ovi predmeti ne mogu da budu njen dio.
Ovdje je riječ uglavnom o zlatu za koje se ne zna kako se našlo u Titovoj rezidenciji i čemu je trebalo da služi – kao i jednom broju dragocjenosti i odlikovanja iz zaostavštine kraljevske porodice Karađorđević.
Narodna banka Srbija Vučićevi stručnjaci sada tumače da je moguće da je zlato bilo uzeto iz državnih rezervi kako bi stajalo na raspolaganju Titu i rukovodstvu zemlje u slučaju nužde ili nepredviđenih okolnosti kao što su agresija na državu ili neke slične okolnosti. Titovo ordenje, prema odluci Predsedništva SFRJ, bez obzira na njegovu vrijednost, nije pohranjeno u Narodnoj banci Jugoslavije.
Imajući u vidu da neka od tih odlikovanja imaju veliku materijalnu vrijednost, predloženo je da porodica dobije kopiju, a da država, zavisno od prirode odlikovanja, ponudi materijalnu nadoknadu nasljednicima, dok bi se originalni orden zadržao u javnom vlasništvu. Na sjednici Predsedništva SFRJ održanoj 30. marta 1982. generalni sekretar tog organa, general Ivan Dolničar, upoznao je članove Predsjedništva o pitanjima vezanim za zaostavštinu Josipa Broza. Tada je zaključeno da se zlato deponuje u trezor Narodne banke.
Ono što je zanimljivo – Predsedništvo SFRJ odlučilo je da se neki predmeti prodaju na aukciji. Tačnije rečeno, naložili su da se utvrdi koji predmeti se mogu unovčiti na aukciji, a koji se mogu uključiti u zlatne rezerve Narodne banke Jugoslavije. Otuda je sasvim moguće da je veliki broj dragocenosti Josipa Broza i porodice Karađorđević u međuvremenu nestao, bilo da je “aukcijski prodat”, bilo da je priključen državnim rezervama.
Prema informaciji koja je 28. juna 1982. dostavljena Predsjedništvu SFRJ, izvršeni su zaključci od 30. marta 1982. u vezi sa “nekim pitanjima vezanim za utvrđivanje zaostavštine Josipa Broza Tita i zaključilo kako će se postupiti sa stvarima koje su se nalazile u objektima Memorijalnog centra Josip Broz Tito”.
Narodnoj banci Jugoslavije predato je:
a) zlato u polugama i u prahu, u ukupnoj težini od 29,366 kg;
b) zlatnici (veliki i mali), ukupno 2.663 komada;
c) predmeti od zlata, briljanata i dijamanata koji su pripadali porodici Karađorđević, ukupno 149 komada;
d) predmeti od zlata i drugih plemenitih metala koji su posle rata uzeti iz trezora Narodne banke Jugoslavije, zaplenjeni ili nabavljeni iz državnih sredstava, ukupno 251 komad;
e) numizmatički novac veće vrednosti, ukupno 1.271 komad;
f) odlikovanja koja su pripadala porodici Karađorđević, 13 komada;
g) posuđe od srebra, i srebra sa pozlatom, ukupno 18 kompleta;
h) ostali predmeti manje vrednosti (dugmad za manžetne, kutije za cigarete, medaljoni, privesci, značke i dr.), ukupno 83 komada;
i) devize u gotovu: 26.219 USA $, 36.000 DM i 2.200 danskih kruna.
Svi predmeti i novac predati su Narodnoj banci Jugoslavije zapisnički, sa obavezom da izvrši stručnu procjenu vrijednosti predmeta koji imaju istorijsku i arheološku vrednost i te predmete ustupi odgovarajućim muzejskim ustanovama u Jugoslaviji, a ostale predmete da pretvori u zlatnu rezervu ili proda na aukciji, shodno zaključku Predsedništva SFRJ.
2. Dinarska sredstva u gotovu koja su pripadala Josipu Brozu Titu, a nađena su u Memorijalnom centru, u iznosu od 2.149.589,80 dinara, stavljena su na štednu knjižicu, tako da zajedno sa sredstvima (od autorskih prava i drugih ušteda) koja su se već nalazila na knjižici iznose ukupno 4.933.715,85 dinara. Devizna sredstva na deviznom računu iznose 5.700,49 DM.
U informaciji je izričito navedeno da su odlikovanja, spomen-plakete (zlatne i ostale), razne diplome, zahvalnice, priznanja i štafetne palice evidentirane, ali da nisu unete u Narodnu banku Srbije.
izvor agencije
Hrvatska je s dvije pobjede već nakon 2. kola osigurala Read more
U Prlinama na domak Akova živjela je porodica Raifa Pilava. Read more
Čast da otvori 24. izdanje SFF-a pripala je slavnom poljskom Read more
„Srbija je u pregovorima oko Kosova spremna na kompromis, ali Read more