Četničke vođe u BiH a jedan od njih aktivni pripadnik MUP- a RS…

Ravnogorski četnički pokret kao zvanično registrovana organizacija djeluje na teritoriji Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore. U Bosni i Hercegovini je registrovan pod nazivom Ravnogorski pokret otadžbine Srpske…

“Bit će opet pakao i krvava Drina, evo idu četnici sa srpskih planina”, pjesma je koju su na ovogodišnjem tradicionalnom martovskom okupljanju u Višegradu pjevali pripadnici Ravnogorskog četničkog pokreta.

Slavili su ratnog zločinca iz Drugog svjetskog rata, četničkog komandanta Dragoljuba Dražu Mihailovića. Na brdima iznad Višegrada sveštenici Srpske pravoslavne crkve služili su parastos Mihailoviću.

Viši sud u Beogradu je u maju 2015. godine rehabilitovao Mihailovića u Srbiji. Poništio je presudu suda FNRJ kojom je Mihailović u julu 1946. godine osuđen na smrt i vratio mu građanska prava. 

Četnički ravnogorski pokret, čiji pripadnici svakog marta više od dvije decenije divljaju u Višegradu, ali i drugim bh. gradovima na prostoru entiteta Republika Srpska gdje su se Bošnjaci vratili na svoja prijeratna ognjišta, registrovan je uredno u Ministarstvu pravde BiH.

U Strategiji za prevenciju i borbu protiv terorizma od 2006. do 2009. godine, četnički pokret bio je naveden kao prijetnja po nacionalnu sigurnost.

Šest godina kasnije, u novoj Strategiji koja se odnosi na period 2015- 2020, usvojenoj na sjednici Vijeća ministara BiH u julu 2015. godine, Ravnogorski pokret nije spomenut u bilo kojem kontekstu.

Prestao je biti prijetnja po sigurnost ove zemlje, iako njegovi članovi svojim četničkim uniformama, fašističkom ikonografijom i pjesmama koje pjevaju ulijevaju strah, posebno Bošnjacima koji su se vratili na svoja prijeratna ognjišta, i koji su ubijani, silovani i protjeravani pod istom takvom ikonografijom.  

Ravnogorski četnički pokreti iz BiH, Crne Gore, Srbije i dijaspore ujedinili su se na kongresu održanom u maju 2005. godine. Ovo ujedinjenje, indikativno je, dogodilo se baš u godini kada je BiH dobila zajedničke OSBiH, odnosno kada je provedena reforma vojske i policije.

Ravnogorski četnički pokret kao zvanično registrovana organizacija djeluje na teritoriji Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore. U Bosni i Hercegovini je registrovan pod nazivom Ravnogorski pokret otadžbine Srpske.

Pripadnici ovog pokreta svake godine u danima kada se obilježava godišnjica genocida u Srebrenici uniformisani, noseći majice na kojima su likovi ratnih zločinaca, organizuju postrojavanje svojih formacija upravo u ovom gradu.  Slična postrojavanja se organizuju i u drugim dijelovima BiH uz redovnu nacionalističku i fašističku ikonografiju.

Ravnogorski pokret otadžbine Srpske u BiH ima osam okruga. Predsjednik okruga Posavine i Trebave je Živko Sekulić, a na čelu hercegovačko-romanijskog okruga je Nedeljko Kokošar. Predsjednik podrinjskog okruga je Novak Mičić, a okruga za Semberiju i Majevicu Trivo Lukić. Na čelu dobojsko-ozrenskog okruga je Jovo Vukeljić, a okruga Lijevče-Kozara-Motajica Slobodan Marić Dalton. Marić je aktivni pripadnik MUP-a Republike Srpske. 

Predsjednik zamijsko-janjskog okruga je Dušan Sladojević, a okruga za Krajinu Miloš Morava.

Jovo Vukeljić je ujedno i predsjednik Ravnogorskog pokreta za BiH, Srbiju i Crnu Goru, a Dušan Sladojević je i predsjednik Ravnogorskog pokreta otadžbine Srpske.

Ravnogorski pokret u Bosni i Hercegovini ima izuzetno razvijene veze i saradnju sa dvije klasične fašističke organizacije koje su registrovane u Srbiji i to Obraz  i Pokret 1389 i gotovo sve akcije i skupove zajednički organizuju.

Prema nekim izvorima, i Obraz i Pokret 1389 imaju svoje ćelije u Banjoj Luci, Bijeljini, Doboju i nekim drugim gradovima u Republici Srpskoj.

I svake godine u martu ponavljat će se iste slike četničkih orgijanja iz Višegrada jer su oni zvanično registrovana organizacija upisana u sudski registar, a prema Strategiji Ministarstva sigurnosti BiH nisu više ni prijetnja po nacionalnu sigurnost.

Šta kaže Krivični zakon BiH

Krivični zakon BiH u članu 145. jasno je precizirao: ko javno izaziva ili raspiruje nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju, razdor ili netrpeljivost među konstitutivnim narodima i ostalima, kao i drugima koji žive ili borave u Bosni i Hercegovini, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

U martu ove godine Vlada Kantona Sarajevo podnijela je protiv Ravnogoraca krivičnu prijavu Tužilaštvu BiH.

Autor: E. Latif

Izvor:  Faktor