Aliđun: Do podne Ilija od podne Alija, praznik zdravlja, radosti i djece… (foto)
Dan kada je najbitnije biti sa porodicom, kada se posjećuju prijatelji i komšije. Ipak, Aliđun se danas proslavlja drugačije– uglavnom radno…
SARAJEVO: Regija, Zanimljivost, Putovanja, vijesti, petak, 02. 08 .2019… 07: 57… Aliđun: Do podne Ilija od podne Alija, praznik zdravlja, radosti i djece…
Danas je Aliđun (Ilindan) zaštitnik Bosne slično kao što je sveti Đorđe zaštitnik Engleske. Katolici slave svetog Iliju 20. jula, pravoslavci i muslimani 2. avgusta.
Molitva za kišu koja se uči za Ilindan (Aliđun) je kod muslimana Bosne sačuvana u izvornom obliku iz paganskog doba za razliku od kršćana kod kojih je pod uticajem svećenstva prilagođena … Diljem Bosne su mjesta na kojima se učila kišna dova (molitva) na današnji dan …
U jednom dijelu regiona Balkan, 2. avgusta se obilježava Sveti Ilija. A tog dana obelježava se Aliđun, ili ”Kurban-bajram” za mnoge druge pa i za Rome.
Nekada je ovaj praznik bio dan pun veselja, bogate trpeze, muzike i dan kada se ostaje kući. Danas je drugačije.
Za Romkinje i Rome Aliđundan je bio još jedan radni dan. Pješačka zona u Visokom je prekrivena tezgama sa raznom robom – posuđe, alat, obuća, odjeća, igračke…
“Slavi se Aliđun… Slavi, ali ne kao ranije. Sada se nema para. Mi nikada nismo radili na ovaj praznik, a vidi sada, izašli da zaradimo djeci za hljeba”, govori Razija Huseinović
“Tako su naši stari slavili i tako su njihovi stari slavili… Uvijek je bilo da se rano ustane, da se okupi porodica i da se čitav dan obilaze komšije, familija i stari…
Ko je bio u mogućnosti, klao se kurban i dijelio onima koji nisu imali. Zato mi ovaj dan zovemo i Ciganski Bajram. Sve je to za zdravlje djece i za sreću”, prisjeća se Razija.
“Ovaj praznik je i zbog muške djece. Da imamo mušku djecu i da nam budu zdrava. Treba sve poštovati, mi sve Božije poštujemo i slavimo. Slavimo i bajrame, ali ovo je naš Bajram.
Tako su naši stari radili.” Čini se da nema razlike između Đurđevdana (Herdelezi) i Aliđuna.
Oba praznika se obilježavaju igrom, veseljem, bogatom trpezom i klanjem kurbana. Ipak, naglašava Mejra, nije to isto. “Domaćin koji zakolje kurban, pola ostavi sebi, a pola podijeli onima koji nemaju. Za Đurđevdan je drugačije”…
Ono što Mejru i Raziju čini se najviše boli je što moraju raditi na ovaj praznik. Jednostavno, na taj način krše tradiciju, ali su svjesne da tako mora. Tog dana se okupi najviše ljudi i tada mogu najviše prodati i zaraditi. Razijina snaha treba uskoro da se porodi. Uz osmijeh, Razija kaže da čekaju unuka.