Recent Posts

PITANJA OKO KOJIH SE Srbija i Hrvatska nikad neće složiti

PITANJA OKO KOJIH SE Srbija i Hrvatska nikad neće složiti

Koliko je žrtava bilo u Jasenovu? Da li je Srbija bila država agresor u ratu devedesetih, a “Oluja” oslobodilačka akcija? Može li Srbija suditi Hrvatima za ratne zločine? Niz je pitanja oko kojih se Srbija i Hrvatska baš nikada neće složiti, a koja čak i 70 godina kasnije ozbiljno narušavaju odnose dvije države.

Zagreb- Beograd– objavljeno u kategoriji “Vijesti- Tehnologija- Region- Magazin” 15. 02. 2018… 05: 23… PITANJA OKO KOJIH SE Srbija i Hrvatska nikad neće složiti

Tokom posjete Hrvatskoj predsjednik Srbije Aleksandar Vučić javno je obećao da će se srpski zvaničnici u narednih 100 dana držati podalje od tema iz prošlosti, oko kojih se Srbi i Hrvati nikada neće saglasiti.

Druga strana se na taj način nije obavezala, ali je predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović izjavila da će ubuduće fokus biti stavljen na sadašnjost i budućnost odnosa dvije države.

Ako bi zvaničnici Srbije i Hrvatske držali prošlosti, daleko ne bi odmakli, jer postoje neslaganja čak i na pojedine događaje iz Drugog svijetskog rata.

JASENOVAC

I za Srbe i Hrvate ovo je bolna tema, ali iz različitih razloga. Koliki problem može izazvati između Beograda i Zagreba, vidjelo se kada je Ministarstvo vanjskih poslova Srbije u sjedištu Ujedinjenih nacija organizovalo izložbu o jasenovačkom logoru.

Prilikom njenog otvaranja, Ivica Dačić izjavio je da je u ovom logoru nekadašnje NDH stradalo na stotine hiljada ljudi. Zbog te njegove izjave u Beograd je stigla protestna nota, uz objašnjenje da je srpski šef diplomatije “zloupotrebio i manipulisao brojem žrtava u Jasenovcu, u dnevno- političke svrhe”.

Hrvati tvrde da je u Jasenovcu ubijeno oko 80.000 ljudi, dok u Srbiji govorimo o 700.000 ubijenih.

SRBIJA- ZEMLJA AGRESOR?

U Srbiji i Hrvatskoj vijerovatno zauvijek će se gledati različito na rat devedesetih godina. I dok zvanični Beograd tvrdi da je na prostoru susjedne države vođen građanski rat, u Zagrebu su izričiti – riječ je o agresiji Srbije na Hrvatsku. To su naveli i u zvaničnim dokumentima.

Prvo je u hrvatskom saboru, u oktobru 2000, usvojena Deklaracija o Domovinskom ratu u kojoj piše da je od 1991. do 1995. godine “na Republiku Hrvatsku oružanu agresiju izvršila Srbija, Crna Gora i JNA s oružanom pobunom dijela srp­skog stanovništva u Hrvatskoj”.

Da ne odstupaju od toga, pokazalo je i usvajanje Zakona o pravima hrvatskih branitelja, u kojem je navedena identična formulacija.

Da je Srbija izvršila agresiju na Hrvatsku, stav je gotovo svih tamošnjih političara, dok su predstavnici državnog vrha Srbije, bez obzira na stranke koje su u to vrijeme bile na vlasti, stalno isticali da je u Hrvatskoj vođen građanski rat.

AKCIJA “OLUJA”

Svakog 5. avgusta, na dan kada je počela akcija “Oluja”, u Hrvatskoj se slavi Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, dok se u Srbiji pale sveće, zbog više od 2.000 ubijenih civila i 200.000 prognanih Srba iz Krajine.

Taj dan u Srbiji i Republici Srpskoj proglašen je Danom žalosti, dok se u Kninu organizuje svečana manifestacija na koju dolaze članovi hrvatskog državnog vrha. Na Kninskoj tvrđavi podiže se zastava, a u gradu se organizuju koncerti.

RATNA ODŠTETA

Hrvatske vlasti već neko vrijeme pokušavaju da na dnevni red stave pitanje ratne odštete. Državna revizija napravila je čak i procjenu koliko bi ona mogla da iznosi i, kako su obračunali, Beograd bi Zagrebu trebalo da isplati oko 32 milijarde eura.

Hrvati se pozivaju na Sporazum o normalizaciji odnosa koje su 1996. godine potpisale Hrvatska i SRJ. U članu sedam tog dokumenta navodi se da će u roku od šest mjeseci od njegovog stupanja na snagu, dvije države sklopiti novi sporazum o nadoknadi za svu uništenu, oštećenu ili nestalu imovinu, kao i da će u roku od 30 dana biti sastavljena komisija koja će se time baviti. Novi sporazum nikada nije sklopljen, a sama Hrvatska nije ispunila brojne obaveze iz prethodnog, prije svega kada je riječ o povratku izbeglica i nadoknadi njihove uništene imovine.

ZAKON O REGIONALNOJ JURISDIKCIJI

Kako se čini, ni po ovom pitanju neće biti postignuta saglasnost dvije države. Naime, hrvatske vlasti već nekoliko godina insistiraju da Srbija izmjeni Zakon o regionalnoj jurisdikciji, po kome može da sudi za ratne zločine počinjene na teritoriji bivše SFRJ.

Hrvatska je taj zakon doživjela kao napad na njen “suverenitet”, a čak je u jednom trenutku zbog toga blokirala otvaranje poglavlja 23 u pregovorima Srbije sa EU. U svim razgovorima srpskih i hrvatskih državnih funkcionera ovo pitanje se provlači kao veoma sporno, a Srbija je do sada bila izričita da neće menjati ovaj zakon.

Zanimljivo da ovaj propis nije bio problematičan sve do 2010. Tada je zbog ratnih zločina uhapšen jedan branitelj u Srbiji, a potom i u BiH, da bi u avgustu 2011. Srbija dostavila hrvatskim organima optužnicu za zločine na kojoj su se nalazila 44 imena. Među njima je bio i tadašnji državni funkcioner Vladimir Šeks i Tomislav Merčep.

izvor agencije

Šta vi kažete na ovo?

iBalkan.net