Recent Posts

NOVA Pogranična kriza: Hrvatsku i Crnu Goru čekaju neizvjesni pregovori

NOVA Pogranična kriza: Hrvatsku i Crnu Goru čekaju neizvjesni pregovori

Višak od kojeg boli glava… Hrvatsku i Crnu Goru čekaju neizvjesni pregovori oko morske granice kod poluotoka Prevlaka ili – proces pod ravnanjem međunarodnog pravosuđa

ZAGREB- PODGORICA– objavljeno u kategoriji “Crna Hronika- Region- Vijesti – Magazin” 13. 02. 2018. 13: 32- NOVA Pogranična kriza: Hrvatsku i Crnu Goru čekaju neizvjesni pregovori

Aktualna kriza između Hrvatske i Slovenije oko razgraničenja na moru kod Piranskog zaljeva potisnula je u drugi plan činjenicu da RH sličan problem ima i s preostale dvije susjedne zemlje na obali Jadrana. I dok je spor s Bosnom i Hrecegovinom kod Neuma relativno prisutan u javnosti, otvorena pitanja s Crnom Gorom spominju se dosta rijetko. To i nije tako loše u ovom kontekstu, naravno, ali tema bi se uskoro mogla početi intenzivnije razvijati – u ovom ili onom smjeru. Crnogorski mediji naveli su tu mogućnost proteklih dana, kazujući da se razrješenje očekuje i kao eventualni uvjet u procesu pregovora te države za ulazak u Europsku uniju.

Ipak, zajedničko Povjerenstvo za razgraničenje RH i CG nije se sastalo već tri godine. U međuvremenu se i dalje provodi dogovoreni protokol iz 2002. godine, a slijedila ga je i načelna najava da će se preostala pitanja urediti dogovorno. Pritom treba znati da se razgraničenje na kopnu ne smatra spornim, no budući izgled morske granice između dviju država, kod hrvatskog poluotoka Prevlake, zasad ostaje nepredvidivim. Također, razliku između tretmana kopnene i morske granice umnogom određuje to što su one na kopnu naslijeđene direktno iz bivše države – SFR Jugoslavije – dok razgraničenje na moru između republičkih sastavnica te zemlje ionako nije postojalo.

Ali, naš sugovornik ističe da je interes Crne Gore kod Prevlake bitno naglašeniji, negoli onaj Hrvatske. „Riječ je o sigurnosnom pitanju, zbog ulaska u Boku kotorsku. Smatram zato da se, prema boljoj praksi međudržavnih odnosa, taj argument može uzeti u obzir, naročito stoga što Hrvatskoj to ništa bitno ne mijenja. Moramo povesti računa da i od toga ne nastane žarište nekakve trajne napetosti koja može poslužiti samo sumnjivim ciljevima”, smatra Davorin Rudolf, te dodaje kako se takva pitanja ne uređuju nužno mijenjanjem granica, nego uvijek kao sredstvo ostaje i dogovor oko posebnog pograničnog režima koji uzima u obzir potencijalne iznimke.„Za sve države na svijetu postoje dva temeljna pravila o granicama, prema međunarodnom pravu”, rekao je za DW akademik Davorin Rudolf, pravnik i bivši diplomat. „Prvo, uzima se u obzir granica koja je zatečena na dan stjecanja neovisnosti, a taj princip se u pravu naziva ‘Uti possidetis juris’, i sve države nastale iz SFRJ su dale službenu izjavu da će se toga držati. Kopno dakle nije sporno, a tamo gdje je bilo, išlo se metar po metar, i sasvim precizno se utvrdilo gdje što pripada. Drugo pravilo odnosi se na more, i regulira ga UN-ova Konvencija o pravu mora. Ono kaže da se morska granica kreće crtom sredine između kopnenih točaka dviju država – sve dok se te države ne dogovore drugačije”, objašnjava Rudolf.

Hrvatska bi tako mogla pristati na ograničeno kretanje svojih vojnih i policijskih brodova u blizini ulaza u Boku kotorsku. Ako dvije strane pak ne nađu dogovorno rješenje, drži se kako je proces na Međunarodnom sudu u Den Haagu bolje rješenje negoli vanjska arbitraža, što se vidjelo i po iskustvu sa Slovenijom. Rudolf povrh svega upozorava i na pojavu štetnog miješanja drugih strana u takve predmete: „Primjećujemo kako se olako i mimo ovlasti petljaju, kad je posrijedi Hrvatska, i Bruxelles i Berlin, a to niti je korektno, niti je pametno.”

Ipak, po njegovu mišljenju treba imati u vidu i jedan moment koji se u javnosti uglavnom prešućuje: međunarodna zajednica svjesna je da Hrvatska posjeduje najviše obale i mora u odnosu na tri spomenute susjedne države, što bi dijelom moglo odrediti tok pregovora pod vanjskim utjecajem. „Slijedom i te logike, RH bi možda ‘trebala malo popustiti’ kod razgraničenja na moru s Crnom Gorom, i ne ‘osjećati se’, eventualno, odviše ‘oštećenom’ stranom”, zaključio je Luko Brailo. A to je već sasvim dovoljno motiva, dakle, za očekivanje veoma složenih i razmjerno neizvjesnih međudržavnih pregovora ili – suđenja.

http://iBalkan.net

Šta vi kažete na ovo?

iBalkan.net