Recent Posts

OVA Krizna područja koja mogu dovesti do sukoba velikih sila

OVA Krizna područja koja mogu dovesti do sukoba velikih sila

Ovo su pozicije na kojima bi moglo da dođe do sukoba velikih sila 2018. Sjeverna Koreja, Tajvan, Ukrajina, južno krilo NATO i Persijski zaliv…

ISTANBUL– objavljeno u kategoriji “Vijesti- Globus- Magazin” 09. 02. 2018. 00: 32- Krizna područja koja mogu dovesti do sukoba velikih sila

DANAS Svijet ostaje veoma opasno mjesto, a diplomatska konfuzija administracije Donalda Trampa samo je tome doprinela stvaranjem neizvesnosti širom svijeta u pogledu američkih namjera i sposobnosti, ocjenjuje se u najnovijem izdanju američkog magazina Nešenel interest.

Magazin navodi pojedinačno pet kriznih područja koja bi u 2018. mogla da se razviju u sukob velikih sila…

DAKLE Svijet je uspio da se provuče kroz veći dio 2017. godine bez kataklizmičnog sukoba velikih sila. U nekim dijelovima svijeta (prije svega u Siriji) napetosti su znatno smanjene. U drugim je već i onako teška situacija postala još napetija. Kako se ocjenjuje u tekstu Roberta Farlija, pet kriza koje bi velike sile mogle dovesti u sukob tokom 2018. godine su Sjeverna Koreja, Tajvan, Ukrajina, južno krilo NATO i Persijski zaliv.

1. Nuklearna Koreja

Sjeverna Koreja je, nesumnjivo, najopasnije žarište s kojom se svijet danas suočava. Uspjeh Pjongjanga u razvijanju balističkih raketa, kombinovan s diplomatskim neiskustvom Trampove administracije, stvorio je vanredno opasnu situaciju. Sjeverna Koreja je izvodeći raketne probe i nuklearne testove pokazala da nije sklona da se uruši pred američkim pritiskom. SAD su odgovorile diplomatskom nedoslednošću, pošto su visoki zvaničnici često davali suprotstavljene izjave u roku od nekoliko sati.

Situaciju komplikuje to što i S. Koreja i SAD imaju preventivne planove- SAD da unište komunikacije i instalacije prije nego što rakete budu lansirane, a Pjongjang da takvu sudbinu izbjegne. U rat bi lahko mogli da budu uvučeni Južna Koreja, Japan i Kina.

2. Tajvan i Kina

Nedavne agresivne izjave kineskih vojnih i diplomatskih lidera nagoveštavaju da u Pekingu vjeruju da se vojna ravnoteža pomjerila u njihovu korist. Takvo opažanje je gotovo sigurno preuranjeno i ne dijeli ga cijelo rukovodstvo NR Kine, ali je ipak opasno. Kina je takođe pojačala vojnu aktivnost u regionu i ako, uzevši u obzir njen rastući vojni profil, to važi za skoro svaki region na njenim granicama. SAD su odgovorile smirenošću, osuđujući kineske korake i najavljujući prodaju oružja Tajvanu. U odnosima Pekinga i Vašingtona, koji zahtjevaju predvidljivost i pažljivu diplomatiju, uticajni krugovi na obadvije strane izgleda da su spremni da prihvate neizvjesnost, što bi moglo dovesti do razornog sukoba u koji bi se ubrzo uključile veleike sile…

3. Raspad Ukrajine

Na snazi je krhki prekid vatre na istoku zemlje. U samom Kijevu, demonstracije i bizarna saga s bivšim gruzijskim predsjednikom Mihailom Sakašvilijem pokrenula je pitanja o stabilnosti Vlade. Sukob bi mogao izbiti na više načina. Kolaps ukrajinske vlade, koji bi u teoriji bio koristan za Moskvu, mogao bi dovesti do nestabilnosti i nasilja. Snage bliske Moskvi mogle bi se osjetiti ojačanim, a sam predsjednik Vladimir Putin mogao bi da vidi priliku da zauzme veći dio Ukrajine. S druge strane, kolaps vlade u Kijevu mogao bi na vlast dovesti ekstemne desničare, što bi samo dolilo ulje na vatru u sukobu u istočnoj Ukrajini. Ozbiljan ruski vojni upad u Ukrajinu zaprijetio bi da uvuče Evropu i SAD u sukob s Rusijom…

4. NATO i Turska

Kad je riječ o južnom krilu NATO, odnosi između SAD i Turske su praktično urušeni protekle godine, dok su se Ankara i Moskva znatno približile.

Tursko otuđenje od EU i SAD, simbolizovano kupovinom ruskog oružja, moglo bi voditi ka značajnoj promjeni u regionalnom odnosu snaga. Turska, Rusija i SAD ne vide rat kao razuman način za rešenje te nove diplomatske situacije. Ali Turska je izuzetno značajna zemlja i njen stav utiče na ishod događaja u Siriji, Iraku, Iranu, na Balkanu i Kavkazu.

Promjena turske diplomatske orijentacije mogla bi da ima nepredvidljive posledice duž njenih granica, posebno kad je riječ o kurdskim aspiracijama za stvaranje države, a mogla bi uticati i na spor u Nagorno Karabahu. Erdogan i dalje insistira da SAD izruče Turskoj Fatulaha Gulena, koga krivi za pokušaj državnog udara.

5. Persijski zaliv

Dok se građanski rat u Siriji vuče ka završetku, pažnja se skreće na konfrontaciju između Irana i Saudijske Arabije. Rijad je i dalje lahak na oružju i sklon da svuda vidi umješane ruke Teherana.

Iran, sa svoje strane, nastavlja da širi svoj uticaj u Iraku, Siriji i drugde. Trampova administracija je, pak, uglavnom prihvatila pobjedu Asadovog režima u Siriji i preokreće svoje napore na suprotstavljanje Iranu u regionu. To je uključilo i davanje blanko čeka Saudijskoj Arabiji u Jemenu i na drugim mijestima, što bi moglo lahko da dovede do pretjerane samouvjerenosti u Rijadu. Saudijska Arabija vodi koaliciju koja je odgovorna za brojne zločine u Jemenu. Izrael i Rusija se zasad drže po strani, ali jedna iskra je dovoljna za pokretanje velikog rata u koji bi se uključila Amerika…

http://Izvor: agencije

Šta vi kažete na ovo?

iBalkan.net