Recent Posts

VOLITE LI KAFU: Legende i mitovi koje kruže o omiljenom crnom napitku

VOLITE LI KAFU: Legende i mitovi koje kruže o omiljenom crnom napitku

Kroz historiju i povijest su se stavovi prema kafi mijenjali gotovo češće nego što naši političari mijenjaju vlastito mišljenje

ISTANBUL objavljeno u kategoriji “Vijesti- Recepti- Evropa- Priče- Putovanja- Magazin” 08. 02. 2018. 06: 42 VOLITE LI KAFU: Legende i mitovi koje kruže o omiljenom crnom napitku

Kafa- kahva ili kava više nije na listi srama, odavno je poznato da umjerena konzumacija od tri do četiri šoljice ili fildžana dnevno donosi puno više blagodati organizmu nego štete, tako da sada mirno možete konzumirati omiljeni crni napitak.

No, nije kafa uvijek bila dobra stvar, štaviše, kroz historiju i povijest su se stavovi prema kafi mijenjali gotovo češće nego što naši političari mijenjaju mišljenje, pa evo nekih zanimljivosti koje vjerojatno niste znali…

Prema legendi, etiopski pastir Kaldi primijetio je da su mu koze nakon što su obrstile grm sa zelenim lišćem i crvenim bobicama iznenada pa je se odlučio i sam probati čudnovatu biljku. Ipak, tek su Arapi počeli posluživati kafu u prvim kafanama i tek su oni kafu, kahvu ili kavu učinili prepoznatljivim crnim napitkom.

U 16. vijeku smatralo se da kava vodi do nedopuštenog seksa. Prema Ralphu Hattoxu smatralo se da vlasnici kafana češće ulaze u “kriminalne neuobičajene seksualne situacije” i da se češće kockaju. Do 1511. godine, većina kahvana u Meki prestala je s radom.

Tokom 17. vijeka sa rasla je popularnost kafe u i Europi, a medicinska zajednica počela je govoriti o dobrobitima za zdravlje. U Engleskoj je bila popularan lijek za alkoholizam, koji je bio jedan od najvećih zdravstvenih problema tog vremena.

Oglas lokalne kafane iz 1652. naglašavao je kako je kafa dobra za probavu, da pomaže kod kašlja, glavobolje i boli u stomaku, kao i da može spriječiti pobačaj.

Do 1730. kafu je u Londonu zamijenio čaj i tako je bilo sve do 1773. kada se, zbog Bostonske čajanke, pijenje čaja počelo smatrati nepatriotskim činom. Kafane su ponovno počele nicati na svakom koraku, a pričalo se i kako ovaj čudotvorni napitak kolonistima omogućava da rade duže.

Sredinom 19. vijeka, Amerika je bila u ratu sama sa sobom, a to je dovelo do nestanka zaliha kafe. Kampanja koja je pokrenut kao posljedica toga tvrdila je da je kafa jednako loša kao i morfij, kokain, nikotin…

Dvadeseto stoljeće sa sobom je donijelo izum lonaca za kafu, filtere i različite načine obrade, baš kao i medicinske brige i vjerovanja da kava baš i nije tako zdrava. Pisalo se da usporava rast, potiče nervozu i nesanicu.

Science Magazine je 1927. objavio kako istraživanje pokazuje da velik broj djece u osnovnim školama pije kafu, čak i više od jedne šalice dnevno. Istraživanja iz 1978. pokazalo je da pacijenti koji piju više od pet šoljica dnevno imaju povećan rizik od srčanog udara.

Istraživanje 2015. pokazalo je da je kafa praktično “zdrava hrana”.

Turski metod se razlikuje u tome što kafa treba da provri tri puta. Prvo se stavi kafa u hladnu vodu, a zatim se polako zagreva dok ne krene da se diže pjena. Pjena se kašičicom pokupi i stavi u šoljicu, a kafa se vrati na vatru da ponovo provri i da se ponovo napravi pjena, a zatim se postupak ponovi. Ovo treba uraditi ukupno tri puta, a kad poslednji put provri, kafu naliti u šoljicu preko pjene.

Bosanski način pripreme kafe je sledeći- kafa se stavi u džezvu, dok se u drugoj posudi voda zagrijeva. Kad provri, džezva sa kafom se stavi na vruću ringlu da se malo zagrije, a zatim se prelije vrelom vodom, promieša, i ostavi da se zakuha dok ne krene da se diže phena.

U Bosni postoji na pretek zanimljivih naziva za kafu, pa je tako priljevuša druga kafa skuhana od preostalog taloga prve prelivenog vodom. Kafa razgalica je prva jutarnja, veoma jaka, koja služi da se čovhek razbudi i razgali, razgovoruša je ona koja se pije u društvu, šutkuša je večernja, a sikteruša poslednja dnevna, tj poslednje posluženje gostima i znak da im je vrijeme da odu.

Neki od univerzalnih saveta za kuhanje turske kafe:

-Najbolje je kuhati je u bakarnoj džezvi i na šporetu na drva (zbog postepenog prenosa toplote)

-Najbolje je početi sa hladnom vodom, a ako pijete sa šećerom, dodajte ga odmah nakon što stavite džezvu na šporet

-Voda ne treba da provri, najbolje je skloniti je u trenutku neposredno prije ključanja

-Kada sipate kafu, mješajte je samo u jednom smijeru, zbog boljeg taloženja

-Kada je sipate u fildžane ili šolje, sipajte polako, nemojte da je saspete naglo

Na kraju, i nije toliko bitno na koji način skuhate kafu, dok god uživate u njoj i imate sa kim da je podelite uz razgovor  želimo jutarnje prijatno kafenisanje!!!

http://iBalkan.net

Šta vi kažete na ovo?

iBalkan.net