Recent Posts

Kurban- Bajram, sinija za bajramski ručak

Kurban- Bajram, sinija za bajramski ručak

 
Kurban-Bajram ili Hadžijski bajram je drugi po redu bajram koji se bajramuje u jednoj godini islamskog lunarnog kalendara.
 
Značajan obred u danima Hadžijskog bajrama je klanje kurbana. Nakon obavljenog klanja kurbana, kurbansko meso se dijeli na tri jednaka dijela. Jedan dio se dijeli siromašnim, jedan komšijama, rodbini i prijateljima a jedan ostaje domaćinu. Djeca raznose kurbansko meso kako bi svi oni kojima se kurban dijeli mogli na vrijeme spremiti ručak.
Običaj je da stanovnici mjesta u kojem se nalazi džamija na bajramski ručak pozovu džematlije iz okolnih mjesta koji u njihovoj džamiji klanjaju bajram-namaz. Pozivaju se bliži i dalji rođaci, prijatelji i poznanici, tako da se nitko od njih ne vraća svojim kućama gladan.
A običaj je i da se svi članovi porodice sakupe kod roditelja na zajednički bajramski ručak. Na taj način se među muslimanima učvršćuju veze, pazi rodbina i prijatelji.
 
Bajramski ručak je obilan i po tradiciji se priprema nekoliko različitih jela tako da sadrži omiljeno jelo za svakog člana porodice.
 
Obično se spremaju tradicionalna jela iz islamskih zemalja: begova čorba, bosanski lonac, hadžijski ćevap, musaka, dolme, sarme, razne pite…slastice su najčešće turskog porijekla i prelivene agdom – baklava, tufahije, ružice, halva…
Bajramski ručak je nezamisliva bez baklave, koju mnogi zovu kraljicom orijentalnih kolača. Postoje razne vrste ove slatke pite s orasima, a u BiH najpoznatije su sarajevske i visočke, koje se razliku po načinu rezanja. Postoje i druge vrste baklava i one se takođe razliku po načinu rezanja i punjenja. Naprimjer, grčka baklava reže se na trokut, dok se džandar baklava pravi u obliku rolne. Jufke koje se prave za džandar baklavu suše se čak 24 sata, a sama baklava puni preprženim orasima, bademima i lješnjacima. Sve se to potom miješa sa slatkim kajmakom i hladnom agdom, a reže se na djeliće dužine 10 do 12 centimetara. Za ovu vrstu baklave potrebna je posebna oklagija, zbog čega se manje pravi na našim prostorima, osim za posebne prigode, kao naprimjer, kada se bližnji ispraćaju na hadž. Mlaka baklava zaljeva se mlakom agdom i poklopi se, a kod tradicionalnijih porodica važi pravilo da se ona može jesti tek sutra, nikako isti dan kada je pravljena. Baklava mora biti lijepo i jednako isječena, a potrebno ju je peći i preko dva sata. Baklavu vole na Mediteranu, Bliskom Istoku i na Balkanu, a svojataju je mnogi narodi, među kojima su Grci, Turci, Arapi, Armenci i Bugari…
Ručak obično počinje čorbom, slijedi bosanski lonac ili sarma, zatim pite pa pečeno meso s povrćem te desert na kraju.
 
Na stol se postavlja najbolji stolnjak, koriste se najbolji tanjuri i najbolji pribor za jelo…

Šta vi kažete na ovo?

iBalkan.net