Recent Posts

Nikola Kojo o životu na Balkanu, ovdje stalno počinjete od nule

Nikola Kojo o životu na Balkanu, ovdje stalno počinjete od nule

Istanbul– objavljeno u kategoriji “Vijesti- Kultura” 14. 06. 2017. 00: 52-Nikola Kojo o životu na Balkanu, stalno počinjem od nule… beogradski glumac Nikola Kojo je komentarišući političku situaciju u Srbiji ali i zemljama Balkana kazao da je politika “na ovim prostorima deklarisana kao disciplina u kojoj je sve dozvoljeno, u kojoj je laž legitimna, udarac ispod pojasa se dodatno nagrađuje, a pravo na krađu je nagrada za pobjedu u igri bez pravila i fer- pleja“…

Ponosan sam na činjenicu da pripadam generaciji kojoj je i Jugoslavija bila mala, generaciji koja je imala šansu da osjeti šta znači biti ponosni građanin svijeta…

Vaš list čitaju obavješteni i obrazovani istomišljenici koji znaju koliko smo mi ovde ruinirani u svakom segmentu i koliko su državice u “regionu” napredovale dok se mi borimo sa raznim fobijama: “Danas kao medij koji je tračak slobode u poluotvorenom odeljenju zatvora u kom živimo”…

Nikola Kojo i s povodom i bez njega voli da istakne da je Jugoslavija bila lepa zemlja. I da je sasvim dobro bilo biti zajedno. To vreme u svim fazama uključujući i njegovo raspadanje markiralo je njegovu karijeru legendarnim scenama.

Nikola Kojo: Gospodari života i smrti nameću lahke teme…

U intervjuu za jedan beogradski list objasnio je i zbog čega je podržao Sašu Jankovića kao kandidata na predsjedničkim izborima u Srbiji, a ne Aleksandra Vučića.

– Podržao sam ga prije svega zbog stavova za koje se zalaže, zbog pristojnosti i djelovanja kao zaštitnik građana. Mislim da predsjednik ovako podijeljene zemlje mora da bude nestranačka ličnost koja se zalaže isključivo za civilizacijske vrijednosti– istaknuo je Kojo.

Poručuje da on nikada nije bio politički angažovan, već se jednostavno radi o “borbi za vazduh u kontaminiranoj sredini“.

– Ovdje se rođenjem pripremite da stalno počinjete od nule. Nedostatak obrazovanja i svjesno ubijanje kulture proizvodi zavist i vrijednosni sistem koji cijeni samo efemerne stvari – zaključuje Kojo.

U “Boljem životu” kao vojnik JNA je bio Hrvat, u “Lepim selima” je kao Srbin, rezervista, ispred tunela maestralno izveo tačku s plesom i pištoljem otpevavši “Bacila je sve niz rijeku”, a u “Paradi” nikako nije nazirao rešenje problema dok nije počeo da skuplja ekipu prijatelja iz ex-YU.

Intervju za Danas je dao neposredno pred odlazak u Sloveniju, gdje je od osnivanja član borda Bled film festivala. Kaže da je mijesto na kojem se ova manifestacija održava jedno od najljepših na planeti.

* Prema vašem dosadašnjem opusu očigledno je da vam prija da radite unutar jugoslovenskog kulturnog prostora. Budući da sada putujete u Sloveniju, šta vas veže za tu bivšu republiku?

– Kao i svuda u regionu, kako sada zovu Jugoslaviju, veže me puno prijatelja, filmovi koje sam radio, gostovanja sa predstavama, prelijepa zemlja. Mladi danas ne razumiju, čak nas sa prezirom zovu izdajnicima zato što volimo dijelove zemlje u kojoj smo rođeni. Ponosan sam na činjenicu da pripadam generaciji kojoj je i Jugoslavija bila mala, generaciji koja je imala šansu da osjeti šta znači biti ponosni građanin svijeta.

* Da li postoji razlika u tome kako vidite Sloveniju danas u odnosu na vrijeme kada je bila u sastavu zajedničke zemlje?

– Mislim da je besmisleno sada govoriti o tome. Naročito što vaš list čitaju obavešteni i obrazovani istomišljenici koji znaju koliko smo mi ovde ruinirani u svakom segmentu i koliko su državice u “regionu” napredovale dok se mi borimo sa raznim fobijama.

* Hoćete li se možda u budućnosti eksplicitnije politički angažovati? Ako ne i ako da- zašto?

– Ne. Ni ovo što sam radio nije bilo političko angažovanje, već borba za vazduh u kontaminiranoj sredini. Politika je na ovim prostorima deklarisana kao disciplina u kojoj je sve dozvoljeno, u kojoj je laž legitimna, udarac ispod pojasa se dodatno nagrađuje, a pravo na krađu je nagrada za pobjedu u igri bez pravila i fer- pleja.

* “Stado” je inspirisano projektom “Klasa” i neprilikama koje su pratile pokušaj njegove realizacije. Da li veliki uspjeh “Stada” može da pomogne “Klasu”?

– Koji veliki uspjeh? Kada je uspjeh bio nagrađen u ovoj geopolitičko- mentalitetskoj sredini? Ovde se rođenjem pripremite da stalno počinjete od nule. Nedostatak obrazovanja i svijesno ubijanje kulture proizvodi zavist i vrijednosni sistem koji cijeni samo efemerne stvari.

Malo je poznato da “Stado” nije ni dobilo šansu da doživi drugi ili treći krug distribucije. U skoro svim gradovima u Srbiji, ne računajući četiri velika gde su Cineplex bioskopi, prikazivan je dan- dva i skidan u porastu gledanosti. Mislite li da je to slučajno?

Mislite li da je slučajno da nije bio na Festu? Bilo je mjesta za čuvenu porno zvijezdu iz Italije, a nije za jedan hrabar i pošten film? Da li ste primjetili da se svi prave mrtvi kad je taj film u pitanju? Možda on nije ni snimljen?

Verujte, “Klasa” će biti snimljena ovde ili u inostranstvu, sa mnom ili bez mene.

* “Stado” je omaž glumačkoj profesiji, mada glumci svojom igrom dobrim djelom režiraju film. Da li ste režirajući “Stado” imali uzor, neko rediteljsko ime na pameti?

– Ne. Naravno da imam reditelje koje posebno cjenim i volim, ali nužda je naterala da koristim svoja iskustva i fioke.

* U “Stadu” glume vaše kolege i prijatelji. Da li je bilo, makar za nijansu, drugačije raditi sa njima iz pozicije reditelja. Da li ste iskusili nešto novo u komunikaciji, naučili nešto što pre niste znali?

– Naravno. U umetnosti se nikad ništa ne ponavlja čak i kad je ista partitura ispred vas na pultu. Saznate kako vas kolege vide i kao čoveka i umetnika. Spoznate koliko vas cene i da li vam veruju. Otkrivate i sebe i svoju sposobnost da slušate, da se snalazite, da gledate celu sliku, da sklapate mozaik… jako zanimljiv proces. U svakom slučaju, privilegija je raditi sa ljudima koje poznajete i koje volite. Naročito kada vam je ta ljubav uzvraćena na pravi način.

* Šta pomislite kada čujete “danas”? Ovo je krajnje otvoreno pitanje, ne morate da kažete novine. Kako doživljavate “danas” kao pojam, a možete ako hoćete i da nam čestitate rođendan.

– Danas kao tren koji treba živeti, bez čekanja ljepše budućnosti i bez osvrtanja na prošlost kakva god ona bila. Danas kao medij koji je tračak slobode u poluotvorenom odeljenju zatvora u kom živimo. Srećan Vam rođendan i hvala što pokušavate da dokažete da smo greškom pritvoreni…

http://iBalkan.net

Šta vi kažete na ovo?

iBalkan.net