Recent Posts

Sjećanje na Sarajevo ZOI 84

Sarajevo  1SARAJEVO: Što je sve to bilo tako, zaslužni su svi koij su tih dana disali kao jedan- građani, sportisti, privrednici, turisti iz ostalih krajeva nekada zajedničke države, stranaca… Svi su, istinski, doživljavali Igre kao nešto svoje- naše, i svako je doprinio koliko je mogao da Igre ni u čemu ne zakažu. Mi, stariji, koji smo na svoj način bilidirektni akteri tog velikog ljudskog tima, osjećali smo se tih februarskih dana osamdeset četvrte zaista olimpijski, kao da smo bili u nekom rajskom ambijentu, svako nam je bio drag prijatelj. Dovoljno je bilo da vas neko, recimo, u komšiluku, na ulici, u tramvaju, sasvim slučajno “nagazi” da odmah uslijedi ono “žalim” i slično. Na žalost, takvo osjećanje trajalo je samo dok su Igre trajale i možda još nekoliko dana kasnije.

Sarajevo  2Dakle o stanju svijesti u periodu olimpijade svjedoči i to da je u moru lijepih uspomena, poput neke crne mrlje, ostao u sjećanju pokušaj jednog sarajevskog ugostitelja da „zavrne“ Kirk Douglasa dodajući njegovom računu još jednu nulu. To je izazvalo takvo zgražanje Sarajeva da i dan- danas građani koji se sjećaju olimpijade iz protesta prema tom činu ne posjećuju to mjesto. Možda upravo ta epizoda, gdje je ime jednog restorana upamćeno zbog pokušaja lopovluka, opisuje ono gdje smo u međuvremenu zalutali.

Postali smo imuni na lopovluke, bezobrazuke, prevare, pohlepu, prijetnje, glupost, na podobne i nesposobne…

Sarajevo 3U SFRJ su pojedina politička rukovodstva drugih republika, a posebno Slovenije, nastavila vršiti pritisak čak i na samog Josipa Broza Tita da se kandidatura Bosne i Sarajeva obustavi i povuče. Ne pretjerano naviknuti na veća ekonomska ulaganja u Bosnu i Sarajevo, iznos od 150 miliona dolara koji se trebao izdvojiti izgledao je mnogima kao nepotrebni, prerizični eksperiment. U tom periodu cijela zemlja nalazila se u velikoj ekonomskoj krizi. Zahvaljujući, prije svega, samouvjerenosti i spremnosti bosanskohercegovačkog rukovodstva, početkom 80-ih godina cijela Jugoslavija je shvatila da će se olimpijada dogoditi. Shvaćena je važnost njenog održavanja i mogućnost da se cijela zemlja svijetu predstavi u najboljem mogućem svjetlu.

Sarajevo 4Ideja o olimpijskim igrama u Sarajevu, nastala u glavama nekolicine ljudi, dočekana je u bivšoj zajedničkoj državi sa podsmijehom, prezirom i potpunim nepovjerenjem. U glavama ljudi koji su ovu ideju gurali poput grudve snijega ciljevi su bili jednostavni: izgradnja sportskih objekata za zdraviji i sadržajniji život Sarajlija, razvoj zimskog turizma i općenito privrede, pozitivna propaganda za Sarajevo i BiH, te cijelu tadašnju Jugoslaviju.

Stvar se maksimalno uozbiljuje kada bosanski državni vrh i partijske strukture aminuju ideju. Oni su najzaslužniji u borbi protiv negativaca koji su tvrdili da Bosna nije dorasla ovome, te da će zaviti cijelu Jugoslaviju u crno.

Sarajevo 5Njihov strateški pristup bio je baziran na tome da je olimpijada jedinstvena razvojna šansa, a ne potrošački poduhvat. Razvojni cilj olimpijade bio je unapređenje zimskog turizma kroz kreiranje pozitivne atmosfere, koja je trebala omogućiti postolimpijski razvoj, a koja je doživljavana kao „šansa za potiskivanje provincijalnih shvatanja i provincijalne uskosti i zatvorenosti, za prodor modernog organizovanja i poslovanja i sticanja savremenih svjetskih iskustava“, a kako je to objasnio Raif Dizdarević.

Odnos onih koji su sumnjali u Sarajevo i Bosnu nije se pretjerano promijenio ni nakon što je u švicarskom Lausanneu 4. novembra 1977. godine objavljena lista kandidata za Zimske olimpijske igre 1984. godine.  Japanski Sapporo bio je glavni protukandidat Sarajevu. Konačna odluka je pala 19. maja 1978. u Atini. U drugom krugu glasanja naša zemlja dobila je tri glasa više od Japana. Svakako da su i tada, kao što se to čini i danas, članovi MOK-a imali na umu političke razloge, među kojima je bila i ta da se Igre, kao simbol svjetskog mira i bratstva među ljudima, održe u gradu koji je dotada obično bio vezivan za „Sarajevski atentat“ i izbijanje Prvog svjetskog rata!

Sarajevo 6

http://ibalkan.net

Šta vi kažete na ovo?

iBalkan.net