Recent Posts

Turcizmi u jezicima Balkana …

balkan_turlari_saraybosna_mostar_dubrovnik_split_63_1606_0012

Oduvijek je poznato da se jezik bilo kog naroda ne može staviti pod stakleno zvono, da je podložan utjecaju i, kao takav, promjenljiv. Na Balkanu se s Osmanlijama živjelo više od 500 godina i taj “bliski kontakt” ostavio je više od 20.000 precizno utvrđenih i zabilježenih istih riječi na turskom i jezicima zemalja bivše Jugoslavije.

Neka, druga značenja

Riječi kao što su barut, boja, bubreg, čarape, čekić, česma, čelik, čizma, duhan, džep, rakija, sapun, jastuk, jorgan, kajmak, boza, baklava, jufka, kajgana, kalja, halva, lokum, pekmez, pilav, pita, somun, balvan, biser, karanfil, krevet, mušterija, muštuluk, rahatluk, rusvaj, sevdah, kabadahija, bujrum, komšija, zijan, kasaba, kaldrma, đevrek, burek, hanuma, dosta, dušman… poznate su od Triglava do Đevđelije.

Kada bismo ove riječi isključili iz bosanskog ili jezika naših susjeda, ko zna kako bismo se mogli sporazumijevati …

Smatra se da je u prošlosti u jezicima balkanskih država upotrebljavan i daleko veći broj turcizama, a činjenica je da je turski jezik utjecao na bosanski više nego ijedan drugi. Riječi kafa, kafana, kašika, boja, pekmez, sarma, čardak, kapija, baksuz samo su neke za koje u bosanskom jeziku nema ekvivalenta – osjećamo ih i kao svoje.

Ali, mnoge riječi vremenom su poprimile drugačija značenja od izvornog, pa riječ sijaset, koja izvorno znači “politika”, u bosanskom jeziku označava “mnogo” ili “veliki broj”. Malo je poznato i da jatak (onaj koji skriva hajduke) u izvornom značenju zapravo je “krevet”, odnosno “postelja”.

Turcizmi su odavno ušli u bosanski svakodnevni život, tako da jedemo sarmu, burek, pilav, ćevapčiće; pijemo čaj, rakiju, kafu; sladimo se baklavom, tulumbama. Na stolu nam je ćasa, testija, džezva, fildžan, bakrač, đevđir, a u kući sanduk, merdevine, ćilim, furuna.

Pred kućom je kapija, a na krovu odžak. Na kraju sokaka je ćorsokak, a dušmanin ne može biti ortak, ili u komšiluku imamo i javašluk i baksuzluk.

Zna se da elementi orijentalnog, u ovom slučaju osmanskog kulturnog naslijeđa, odavno predstavljaju integralni dio u širem smislu balkanskog kulturnog identiteta. Turcizmi su jedan od najznačajnijih segmenata tog kulturnog naslijeđa.

balkan_turlari_saraybosna_belgrad_63_1573_0024Med i krv ( BALKAN ) …

Riječi koje su balkanski narodi primili od Osmanlija jedan su od najboljih pokazatelja dominacije turske kulture u odnosu na sve slovenske srednjovjekovne. Jezik, muzika, ali i drugi elementi kulture ukazuju na stoljetni utjecaj Orijenta preko Osmanskog carstva na Balkanu. Balkan na turskom znači med (bal) i krv (kan)!

U daljnjem kontekstu to ima značenje medena zemlja natopljena krvlju. U kom obimu su Turci kroz historiju ovdašnji Balkan doživljavali kao dženet ili raj (med), a u kom kao džehenem ili pakao (krv) teško je reći.

Sama činjenica da se i danas u balkanskim jezicima u velikoj mjeri koriste turcizmi rezultat je duge, zajedničke prošlosti. Osim toga, najljepša djela iz Osmanskog carstva nalaze se upravo na prostorima balkanskih zemalja, a na područjima Balkana danas živi više miliona Turaka.

Također, prema zvaničnim podacima, danas na Balkanu živi više od 10 miliona muslimana, a više od 20.000 istih riječi na turskom i jezicima zemalja bivše Jugoslavije predstavlja neprekidnu vezu koja će trajati i narednih ko zna koliko stoljeća.

ilustracijaUtjecaj sapunica

Od 2005. do kraja 2011. godine turske serije prodate su u čak 76 zemalja, u trajanju od 35.675 sati, a najgledanije su na Bliskom istoku, a potom u turkofonskim zemljama i na Balkanu. Pod utjecajem turskih sapunica i u BiH je drastično povećan broj polaznika na kursevima turskog jezika.

Primjeri turcizma u bosanskom jeziku

Sarma, burek, pilav, ćevapčićičaj, rakija, kafa, sladimo se baklavom i tulumbama. Na stolu nam je ćasa, testija, džezva, fildžan, bakrač, đevđir… a u kući sanduk, merdevine, ćilim, furuna… Pred kućom je kapija, a na krovu odžak. Na kraju sokaka je i ćorsokakdušmanin ne može biti ortak, a javašlukkomšiluku čist je baksuzluk.

(baklava, burek, jogurt, kava, pita…), cvijeće, voće i povrće (arpadžik, dud, lala, jorgovan…), odjeća, obuća i nakit (dimije, đerdan, jelek, nanule, mestve…), pokućstvo (ibrik, lonac, džezva…), glazbeni instrumenti (def, tambura, šargija…), metali i rude (bakar, kositar, čelik…), zanatski alat (škare, tutkal, čekić…), dijelovi tijela čovjeka ili životinje (mjehur, bubreg, tur, škembe…), geografski i topografski pojmovi (Balkan, Đerdap, Medina, Sarajevo…), vojska i vojni izrazi (asker, pijade, nišan…), zanatlije i vršitelji zanimanja (berberin, đemidžija, piljar, rabadžija…), trgovina, novac (bakšiš, veresija, pazar, para…), međuljudski odnosi (ašikovanje, begenisanje, kavga, ortakluk…), građevinarstvo, zgrade (barutana, ćeramida, Catma…), apstraktne imenice (baksuzluk, belaj, dert, sevdah…), rodbinski nazivi (amidža, burazer, daidža…)

Tako da je sam po sebi veliki broj riječi iz turskog jezika ušao u naše jezike sa Balkan, a mnoge od njih su i danas prisutne ne samo u dijalekatskim govorima i narodnim pjesmama već i u standardnom jeziku.

iBalkan.net

bascarsija

Šta vi kažete na ovo?

iBalkan.net