Recent Posts

Vise od 500 godina turske kafe

Većina ljudi sa Balkana  dan počinje kafom. Prije posla, kad dođu na posao, tokom  prvog radnog sastanka, nakon ručka, poslijepodnevna ili čak za večernjeg izlaska, kafa je omiljeni napitak. U ispijanju kafe ne ometaju nas ni kriza ni besparica, jer cejf nema cijenu i cejf je samo nas.Nasa priča o turskoj  kafi je priča o uživanju, ali i priča o kulturi jednog podneblja. U svijetu se zna za put svile, put duhana, ali se malo zna za pravi, evropski put kafe, a upravo je on išao preko Balkana. No,  u İstanbulu smo, na izložbi  500 godina turske kafe.

“Nasa prva uspomena iz detinjstva, jeste kuhanje kafe u neninoj  kući. Pekla je zrna kafe, sjećam se da su bila zelena. Potom, ih je mljela. To je jedan od mirisa koji mi vrati osjećaj sigurnosti i rodnog kraja”, kaze Hadiya Muric inace porijeklom iz Sandzaka.

Kada je o turskoj kafi riječ, govorimo o ritualu koji je kroz istoriju pokorio Beč, a koji se istovremeno nalazi i na Unescovoj listi kulturne baštine. Mi je ujutro, bez razmišljanja kuhamo, nesvjesni da je čak i internet prepun instrukcija za pripremu prave turske kafe.

“To je recept koji se generacijama prenosi, sa majke na ćerke”, kaže Sulejman Serbes takodje covjek naseg korijena.

Ipak, danas se tradicija prenosi i na modernije načine. Kroz internet i muzeje.

“Jedan od naših primarnih ciljeva jeste da usvojimo i promovišemo ove rituale mlađim generacijama, kao i da druge kulture upoznamo sa našom tradicijom”, kaže Omer Celik, iz Topkapı Palas muzeja u Istanbulu.

No, druge kulture, odavno je već poznaju. Madjarski matematičar Pol Erdes govorio je da je matematičar mašina za pretvaranje kafe u teoreme. A Johan Sebastijan Bah je jednu svoju kantatu posvetio turskoj kafi. Istovremeno, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, na planeti se svakog dana popije se  oko jedna i po milijarda šoljica kafe! Tako vam uvijek neko, kada mislite da sami ispijate svoju kafu, na drugoj strani planete pravi društvo.

Šta vi kažete na ovo?

iBalkan.net